Radijska emisija “Neodrživo” naše radijske skupine pozvana je na državni LiDraNo. Tema emisije je problem bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji. Emisija je pripremljena kao jedna od aktivnosti u sklopu Erasmus+ projekta “Let’s Think Sustainably”.
Podsjetimo, aktivnosti koje Vijeće učenika provodi kako bi se situacija s bacanjem hrane u našoj školi promijenila, pohvalio je i župan Darko Koren.
Emisiju možete je poslušati na podcastu projekta Let’s Think Sustainably gdje će nakon posjeta parlamentu u Brusselesu biti i snimke razgovora s članovima parlamenta država sudionica našeg Erasmus+ projekta. U emisiji “Neodrživo” sudjeluju brojni učenici, učitelji, ravnatelj, kuharica…. Emisiju su pripremili Karla Ledinski, Matej Šantić, Nika Šantić i Petra Kušec, a mentor je Stojanka Lesički. /Uredništvo/
Karla Ledinski prilikom snimanja najava za radijsku emisiju “Neodrživo”
Mislim da je ono najvažnije čemu me ova mobilnost naučila da ne trebamo imati predrasude
Mobilnost u Srbiji (od 21. do 25. 3.) u sklopu Erasmus+ projekta “Mali novinari danas, odgovorni digitalni građani sutra” pamtit ću po različitim lijepim doživljajima, ali ono što mi se najviše svidjelo jest to što su svi ljudi u gradovima koje smo posjetili bili vrlo ljubazni. Kad su čuli da smo iz Hrvatske, svi su bili vrlo ljubazni i pričali nam koji grad u Hrvatskoj su posjetili, o svojoj rodbini u Hrvatskoj ili nešto slično. Mislim da je ono najvažnije čemu me ova mobilnost naučila da ne trebamo imati predrasude već da zaključke o ljudima treba donositi na osnovu vlastitih iskustava. Isto je i s vijestima, kad ih čitamo, ne trebamo im slijepo vjerovati, već o njima trebamo kritički promisliti.
Naš Erasmus+ s domaćinima iz škole “Dositej Obradović” ĆićevacUoči akcije otimanja balona na radionici o lažnim vijestima
Radionicu o lažnim vijestima započeli “napadom” na balone
Vijesti spominjem jer su upravo vijesti i njihova vjerodostojnost bile glavna teme ove Erasmus+ mobilnosti. Na radionicama o lažnim vijestima, Ilija Jovanović, voditelj radionice, više nam je puta ponovio da da trebamo razmisliti o onom što čitamo i objavljujemo kako ne bismo bili među onima koji šire lažne vijesti. Poučio nas je i da je vjerodostojnost neke vijesti najjednostavnije provjeriti tako da provjerimo kad je članak objavljen, tko je autor teksta, što drugi izvori pišu o toj temi te koja je svrha tog teksta. Voditelj je rekao da se takva provjera zove CRAP test (akronim od engleskih riječi current, reputation, author, purpose). Provjere vijesti radili smo u grupama i potom ih prezentirali. U tom zadatku snašli su se bolje oni čije je znanje engleskog jezika bilo naprednije, ali zato su se svi izvrsno snašli u zadatku kojim smo počeli ovu radionicu. Naime, trebali smo minimalno 30 sekundi sačuvati balone od druge djece – otimača, ali je odmah potom uslijedio složeniji zadatak, trebali smo reći kako bismo napisali vijest o ovoj aktivnosti s balonima.
Ilija Jovanović – voditelj radionice o lažnim vijestima
Domaćini su sve izvrsno organizirali
Naš voditelj Jovanović upoznao nas je i s web stranicama na kojima se može pretraživati porijeklo fotografija (TinEye, Yandex) i fact checkerima stranicama koje se bave analizom lažnih vijesti. Zanimljivo je bilo i na radionici novinarke Jelene Marković. Ona nam je govorila o važnosti fotografije u novinarstvu. Pričala nam je o trolovima, ljudima koji su plaćeni da komentiraju članke prema zahtjevima onih koji ih plaćaju. Govorila nam je i o važnosti provjere podataka prilikom pisanja vijesti i o tome da se novinarstvom nikako ne trebaju baviti ljudi kojima nije stalno do istine. Zajedno s novinarkom Marković pisali smo vijest o našem boravku u Srbiji. Ona nam je pokazala i kako se tekst unosi u sustav i objavljuje. Članak koji smo zajedno pisali na engleskom, odmah (24. 3.) smo mogli pogledati na portalu Centarpress, jednom od portala za koji Marković piše. Članak je dva dana kasnije objavljen i na srpskom jeziku.
Gabrijel Kurpez prilikom posjete TV Kruševac
Na ovoj mobilnosti tijekom posjeta kulturnim spomenicima i kruševačkom muzeju doznali smo i ponešto o povijesti Srbije. Posjetili smo i kruševačku televiziju gdje su Lea Hrandek i Gabrijel Kurpez dali izjave novinarima o našoj posjeti. Gabrijel se i sprijateljio s novinarem Nikolom Stevanovićem, a povod je bio Gabrijelov komentar na klip kukuruza na Stevenovićevom stolu.
Novinar Nikola Stevanović i Gabrijel Kurpez
Vrlo zabavno i živahno bilo je na našim večernjim druženjima u hotelu. Nadamo se da će dio ekipe doći i na mobilnost u Sjevernu Makedoniju i da ćemo nastaviti naša druženja. I na kraju pohvale domaćinima iz Srbije, sve su lijepo organizirali i dobro su nas hranili. Ova mobilnost ostat će mi u sjećanju i po ogromnim porcijama hrane koje poslužuju restorani u Srbiji. /Ivona Siladi, 8. b; foto: S. L./
Prilikom posjete TV Kruševac 22. 3. 2022. – izjave su dali i naši učenici: Lea Hrandek i Gabrijel Kurpez
Fran Košutić prilikom snimanja video poruke o dojmovima o mobilnosti u SrbijiLara Trušček prilikom obilasaka Radia KruševacRoberto Črenc, Ivona Siladi i Filip Kušec predstavljanje BeogradaSvi sudionici Erasmus+ mobilnosti nakon posjete Općini ĆićevacU parku Bagdala u Kruševcu – Gabrijel Kurpez, Filip Srbljinović, Fran Košutić i Roberto Črenec
Učitelji u Finskoj zarađuju između 2.500 do 4.000 eura
Za vrijeme naše mobilnosti u finskom gradu Oulu u sklopu Erasmus+ S.O.S. projekta (od 14. do 18. ožujka) imali smo prilike doznati nešto više i o njihovom obrazovnom sustavu, a upoznali smo i sve kutke njihove grandiozne škole.
Zgrada u kojoj se nalazi škola Kastelli koštala je čak 42 milijuna eura. Osnovna škola Kastelli dio je društvenog centra sagrađenog 2014., a u toj zgradi školuje se oko 2200 učenika uključujući i 100 polaznika vrtića. Osim osnovne škole koju pohađa 850 učenika, 600 učenika pohađa srednju školu i još 600 njih obuhvaćeno je obrazovanjem za odrasle. U školi Kestelli školuje se i dosta djece imigranata. Točan broj nismo doznali, no naši su nam domaćini rekli da djeca imigranata pohađaju pripremni razred prije upisa u školu. Spomenuli su i da dosta imigranata pohađa školu za obrazovanje odraslih.
Izvor – archdaily.com – Društveni centar Kastelli
Ravnatelj cijelog društvenog centra i osnovne škole, naš domaćin Timo Salmi, predstavljajući nam svoju školu i centar rekao nam je da je zgrada sagrađena sredstvima javno privatnog partnerstva i grad Oulu postat će vlasnik te zgrade za 25 godina. Do tada grad plaća najam, a privatni partner školi osigurava servise poput čišćenja, prehrane, osiguranja….
Uz spomenuti vrtić i škole, društveni centar obuhvaća još i dva prostora za druženje mladih, knjižnicu te čak četiri sportske dvorane i teretanu. Učenici osnovne škole tjelesni imaju jednom tjedno po dva sata, a njihov školski sat traje 60 minuta. Vrlo često idu van na skijanje i klizanje. Od 7. do 9. razreda satnica tjelesnog im može biti i veća ukoliko tjelesni izaberu za izborni predmet. U školi Kestelli veliku pažnju pridaju sportu, a imaju i posebne sportske razrede. Učenici u sportskim razredima treniraju neki od slijedećih sportova: plivanje, odbojka, nogomet, hokej i hokej s loptom. U njih se upisuju djeca iz grada i regije i to isključivo na osnovu postignutih sportskih rezultata.
Izvor – archdaily.com – Jedna od sportskih dvorana
Uogromnoj stolarskoj radionici izrađuju predmete od drveta
Zgrada ima i brojne laboratorije za izvođenje nastave kemije, fizike i biologije te nekoliko glazbenih učionica s brojnim instrumentima. Također i učionice za izvođenje nastave likovnog odgoja te prostore u kojima pletu i šivaju. Naime, u Finskoj postoji predmet kojeg oni nazivaju crafts (rukotvorine).Taj ih predmet prati od prvog razreda, ali tijekom devetogodišnje osnovne škole imaju mogućnost izbora. Mogu se odlučiti za šivanje, pletenje, obradu drva ili metala. Npr. obradu drva mogu birati već od 9 godina. Prilikom obilaska škole posjetili smo i njihovu stolarsku radionicu koja se sastoji od nekoliko velikih prostorija. U njima je smješteno mnoštvo suvremenih strojeva za obradu drveta, a imaju i nekoliko 3D printera. Učenici koje smo zatekli u radionici tada su izrađivali stolice. Škola osigurava sav potreban materijal za izradu predmeta, a učenici stolice i sve drugo što izrade na satovima rukotvorina mogu ponijeti kući.
Na domaćinstvu uče kuhati i prati rublje
Finske škole, kako su nam rekli domaćini, nastoje učenike poučiti i praktičnim znanjima potrebnim za svakodnevni život. Zato u školi imaju i domaćinstvo. U sklopu domaćinstva uče različite kućanske poslove. Posjetili smo njihov prostor s nekoliko strojeva za pranje rublje gdje uče kako oprati rublje. Imaju i kuhinju u kojoj uče kuhati. Kuhanje je obavezno za učenike sedmog razreda, a u šestom i osmom razredu mogu ga izabrati kao izborni predmet. Prilikom našeg posjeta učenici su u kuhinji baš degustirali roladu s pekmezom koju su ispekli na tom satu. Posjetili smo i prostor u kojem su pleli različite ukrasne predmete. Mnoštvo predmeta koje izrađuju izloženo je u hodnicima škole, a na jednom od hodnika zamijetili smo i plakate s fotografijama kućnih ljubicama učitelja. Na puno mjesta u školi nalaze se fotelje ili vreće za sjedenje i stolovi te učenici tamo provode odmore čitaju, uče ili se druže. Jedan takav prostor za učenje nalazi se u staklenoj prostoriji na katu, a ta je prostorija stepenicama povezana s knjižnicom u prizemlju.
Jedna od mjesta za boravak učenika tijekom odmoraspojeno je s knjižnicom u prizemlju
Ogromna knjižnica u kojoj su zaposlena četiri knjižničara nije samo školska već u njoj knjige mogu posuđivati svi stanovnici Oulua. Što se lektire tiče učenici imaju obavezan popis lektire, ali nije opsežan kao naš. Npr. učenici od sedmog do devetog razreda moraju obavezno pročitati četiri djela godišnje. Nakon čitanja lektire analiziraju je na vrlo različite načine. Jedna od učiteljica finskog jezika s kojom smo se družili rekla nam je da svojim učenicima povremeno zadaje i da pročitano djelo analiziraju kroz podcast.
Prehrana besplatna za sve učenike, a imaju i vegetarijanski meni
U prostoru za druženje mladih između ostalog imaju i biljar i mnoštvo različitih društvenih igara te čajnu kuhinju. U tom prostoru zaposleno je pet osoba koje organiziraju aktivnosti za mlade. U prizemlju se nalazi i velika kuhinja i blagovaonica. Prehrana za učenike je besplatna i oni sami uzimaju hranu i mogu staviti koliko žele. Imaju mogućnosti birati i vegetarijanski jelovnik. U školskoj kuhinji hrane se i učitelji, no oni plaćaju prehranu. Učitelji također plaćaju i parkirališno mjesto. Cijena ovisi o tome žele li grijanje za odleđivanje automobila. Ukoliko nemaju vlastiti uređaj za odleđivanja parkirno mjesto plaćaju 50 eura godišnje, a ukoliko koriste vlastiti onda ih ono košta 30 eura godišnje. Njima to nije veliki iznos jer plaća finskih učitelja ovisno o radnom stažu i broju odrađenih sati iznosi od 2.500 do 4.000 eura. Satnica kao i kod nas nije jednaka za sve predmete, npr. za matematiku je tjedna satnica ukupno 22 sata, ali učitelji imaju mogućnost odraditi i više sati ukoliko to žele.
Dio blagavaonice za učenike
Učitelji ništa ne pišu na ploču
Razgovarajući s našim domaćinima o obrazovnom sustavu doznali smo i da se u Finskoj ocjenjuju svi predmeti, ali ocjenama od 4 do 10, a učenici do četvrtog razreda ocjenjuju se opisnim ocjenama. U razredima uglavnom ima po 25 učenika, a u nižim ih može biti do 30. Svi učenici dobivaju besplatne knjige i sav potreban pribor. Knjige vraćaju na kraju školske godine te ih dobiva nova generacija učenika. Učenici nemaju školske tablete, ali na raspolaganju imaju informatičku opremu potrebnu za nastavu. Tablete ili računala potrebne na satu učitelji dovoze u učionice na kolicima i prije sata moraju je naručiti. Mobilne telefone učenici na satu smiju koristiti jedino ukoliko su im potrebni za neki zadatak.
Sve što učitelji napišu vidi se na bijeloj ploči
Naši domaćini ispričali su nam i da finski učitelji imaju određenu autonomiju u provođenju kurikuluma te da sami mogu odlučivati hoće li ili neće u osnovnoj školi znanje svojih učenika provjeravati putem nacionalnih testova. No, nacionalna testiranja obavezna su za učenike srednjih škola. To su završni testovi slični našoj maturi, ali za upis na fakultet, fakulteti organiziraju vlastite prijemne ispite. Upravo tijekom našeg obilaska škole osoblje škole uređivalo je prostor s 450 mjesta u kojem su idući dan trebali započeti završni ispiti za srednjoškolce. Sve takve ispite pišu isključivo na računalima.
Učitelji u školi Kestelli ništa ne pišu na ploču već u bilježnicu na stolu. Ta bilježnica stoji ispod kamere koja u vrlo visokoj rezoluciji prenosi zapise na bijelu ploču i svi mogu u realnom vremenu vidjeti što je učitelj piše.
Organizirani prijevoz samo za učenike koji su udaljeni od škole više od 5 kilometara
Zanimljivo je napomenuti da je prijevoz autobusima organiziran samo za djecu koja stanuju na udaljenosti većoj od 5 kilometara. O materijalnoj situaciji obitelji ovisi je li prijevoz besplatan. Zato tamo nije čudno da učenici u školu dolaze biciklima čak i po snijegu. Za našeg boravka mnoštvo učenika dolazilo je biciklima za koje je osiguran poseban dio na parkingu pored škole. Hladnoća koja zimi dostiže i do minus 30 stupnjeva, a u Laponiji i do minus 40, njima ne predstavlja prepreku pa i vrtićanci gotovo svaki dan idu u dvorište i igraju se u snijegu.
Da sve prethodno spomenuto u članku daje dobre rezultate potvrđuju rezultati PISA testova prema kojima su Finci u vrhu europskog obrazovanja. Prema posljednjim rezultatima PISA testova (iz 2018.) finski učenici bili su drugi u Europi u čitalačkoj pismenosti. Oni su ostvarili 520 bodova, a Estonija 523. Drugi su bili i u prirodoslovnoj pismenosti. Finski učenici imali su 522 boda, a estonski učenici 530 bodova. U matematičkoj pismenosti na posljednjem PISA testiranju nisu bili u europskom vrhu. /Stojanka Lesički; foto: S. L./
Religijsku kulturu imaju jednom tjedno
Naše smo domaćine pitali i za broj predmeta u osnovnoj školi. U osmom razredu broj predmeta nešto je manji nego kod nas. Njihovi osmaši imaju 12 predmeta: finski, švedski i engleski jezik, matematiku, tjelesni, fiziku, umjetnost, zemljopis i povijest, rukotvorine, domaćinstvo te religijsku kulturu. Religijska kultura kod njih je 1 sat tjedno i izučavaju sve religije, a u 9 razredu religijska kulturu zamjenjuje etika. Učiteljica religijske kulture s kojom smo razgovarali rekla nam je da ona nije pripadnik niti jedne religije te da predaje i povijest. Valja napomenuti i da u školi Kestelli većina učitelja predaje po 2 predmeta.
Darko Koren, župan Koprivničko-križevačke županije organizirao je danas prijem za predstavnike naše škole. Povod prijemu bile su aktivnosti koje je Vijeće učenika poduzima u cilju smanjivanja bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji naše škole.
Na prijemu su bile predsjednica i potpredsjednica Vijeća učenika Petra Kušec i Nika Šantić te ravnatelj Stjepan Lučki i knjižničarka Stojanka Lesički. Što je o našim aktivnostima rekao župan Koren dostupno je u članku na mrežnim stranicama Koprivničko-križevačke županije /Uredništvo/
Istraživanja su pokazala da je količina ugljičnog dioksida nastala kao proizvod ljudskih aktivnosti porasla čak 48 posto u odnosu na predindustrijsko razdoblje
Križevčanka Tomislava Hojsak meteorologinja je u Državnom hidrometeološkom zavodu čije prognoze slušamo i viđamo u medijima. Da bi mogla raditi ovaj posao završila je studij fizike, smjer geofizika. Kako u ustanovi u kojoj radi ozbiljno shvaćaju potrebu za edukacijom o klimatskim promjenama, ni ona nije nimalo dvojila i odmah se odazvala našem pozivu da za “Klinček” govori o klimatskim promjenama i njihovim uzrocima i posljedicama.
U Državnom hidrometeorološkom zavodu rade se i usporedbe o promjenama klime posljednjih godina. Kakve se to promjene dešavaju posljednjih 10 godina u odnosu na prije?
Klima se konstantno mijenja, a uzrok tome su prirodni i ljudski utjecaj. Kad govorimo o prirodnim utjecajima mislimo na promjene zemljine orbite, sunčevo zračenje, vulkanske aktivnosti i slično. Do predindustrijskog razdoblja na klimu su utjecale uglavnom te prirodne promjene, a pojavom industrijalizacije ljudi sve više utječu na klimu. Od 80-tih godina prošlog stoljeća očigledan je porast srednje globalne temperature kao rezultat ljudskih aktivnosti. Od početka 21. stoljeća porast temperature je još više uočljiv. Srednja temperatura u svijetu posljednjih 10 godina najviša je u povijesti mjerenja, a prošla godina bila je jedna od 7 najtoplijih godina u povijesti mjerenja. Prosječna temperatura 2021. bila je za oko 1 stupanj viša od temperature u predindustrijskom razdoblju. To se možda ne čini puno, ali to je na globalnoj razini puno.
Izvor – Showyourstripes.info
Trendovi oborina nisu toliko izraženi kao porast temperature. U Hrvatskoj su oborine bile oko klimatoloških prosjeka izuzev kišnih 2013. i 2019. i ekstremno kišne 2014. No, ono što se značajno mijenja je raspodjela količine oborine. Sve su češća duža sušna razdoblja i to osobito tijekom ljetnih i zimskih mjeseci, a trend porasta uočen je i tijekom proljetne i jesenske sezone. Uočljivo je i da zna pasti obilna kiša, ponekad čak i prosječna mjesečna količina u vrlo kratkom vremenu (u nekoliko dana).
Efekt staklenika glavni je pokretač klimatskih promjena
Koji su uzroci takvih klimatskih promjena, kako vi stručnjaci to tumačite?
Izvor – Klima je naš izbor: Priručnik za srednje škole
Glavni pokretač klimatskih promjena je efekt staklenika. Takozvani staklenički plinovi (ugljični dioksid, vodena para, metan i dušikov oksid) djeluju kao omotač oko zemlje. Taj omotač sprečava gubitak toplinske energije u svemir i doprinosi da klima na Zemlji bude povoljna za život. No, s porastom količine tih plinova efekt staklenika se pojačava pa postaje sve toplije. Najjači od tih stakleničkih plinova su ugljični dioksid i metan. Uzroci porasta emisije tih plinova su korištenje fosilnih goriva, krčenje šuma te sve veći uzgoj stoke. Istraživanja su pokazala da je količina ugljičnog dioksida nastala kao proizvod ljudskih aktivnosti porasla čak 48 posto u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
U medijima se mogu pročitati zabrinjavajuće prognoze vezane uz topljenje ledenjaka i porast temperature. Jesu li takve prognoze utemeljene?
Jest, utemeljene su. Zagrijavanje atmosfere dovodi do poremećaja atmosferskih valova. To su valovi pomoću kojih zrak kruži oko zemlje, a zagrijavanjem raste energija u atmosferi, zato se ti valovi produžuju prema sjevernom polu ili ekvatoru na jugu. Ukoliko valovi idu prema jugu, oni povlače toplinu s ekvatora i imamo toplinske valove. Ukoliko odu prema sjeveru onda povuku hladni zrak sa sjevera. Zbog tih atmosferskih valova dolazi do naglih ekstremnih vremenskih događaja (nagla zatopljenja, ekstremne suše, jake oluje, obilna kiša).
Topljenje ledenjaka ubrzalo se posljednjih desetak godina
Predviđa se da će se zbog daljnjeg zagrijavanja atmosfere smanjiti broj hladnih dana, a povećat će se temperature. Posljedice tog zagrijavanja bit će dugotrajnije suše i porast broja šumskih požara, također i topljenja ledenjaka. Mjerenja pokazuju da se posljednjih desetak godina topljenje ledenjaka ubrzalo. Posljedica topljenja golemih količina leda su gubitak izvora pitke vode te porast razine mora. Porast razine mora pak uzrokuje poplavljivanje obalnih područja i salinizaciju (slanost tla), a takve promjene životnih uvjeta razlog su migracija stanovništva.
Izvor – Scitechdaily.com
Što kao stručnjak smatrate da bi se trebalo mijenjati kako bi se spriječili opasni učinci klimatskih promjena i tko bi sve trebao pridonijeti promjenama?
Promjenama bi trebali doprinijeti svi od pojedinaca do globalne zajednice. Npr. Hrvatska ne može sama svojim djelovanjem utjecati na ublažavanje klimatskih promjena već to treba činiti cijeli svijet. Sve države trebaju usuglasiti mjere za sprečavanje globalnog zatopljenja i pridržavati ih se.
Puno štete je već naneseno prirodi, ali ipak još postoje mogućnosti za promjene. Na primjer može se prestati koristiti nafta i plin ili barem smanjiti njihove količine. To se može postići prelaskom na alternativne oblike energije (sunce, vjetar). Korištenje javnog prijevoza također je jedan način doprinosa promjenama. Potrebne su i promjene po pitanju smanjivanja uzgoja stoke. Naime, intenzivnim uzgojem stoke nastaje puno metana. Taj je plin uz ugljični dioksid jedan od najjačih stakleničkih plinova. Na smanjivanje metana može se utjecati smanjivanjem konzumacije mesa. Kupovinom lokalnih namirnica, također činimo promjenu. Dakle, mogućnosti za promjene ima mnogo, samo treba volje i suglasnosti oko promjena u cijelom svijetu. Naravno treba i poučavati ljude, a posebno mlade, o mogućnostima promjena u vezi s ponašanjima i djelatnostima koje su uzroci klimatskih promjena. /Nela Šantatić, 8.a/
Pročelnica Ana Mušlek najavila je i povremene posjete stručnjaka nutricionista školama
-Prijedlozi koje ste naveli su izvedivi i spremni smo nastaviti komunikaciji i suradnju vezanu uz ovu problematiku – kazala nam je to Ana Mušlek, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, znanost, sport i nacionalne manjine. S njom smo (3. 4. 2022.) razgovarali o problemu bacanja hrane pripremljene u našoj školskoj kuhinji.
U razgovoru smo pročelnici pokazali fotografije bačene hrane te iznijeli učeničke ocjene pojedinih jela u školskoj kuhinji. Upozorili smo i na činjenicu da većina korisnika školske kuhinje dobiva i dodatan novac za hranu. Prema našoj anketi samo 21 posto anketiranih korisnika školske kuhinje ne dobiva dodatan novac na hranu. Tu činjenicu, istaknuli smo kao jedan od značajnijih uzroka bacanja hrane. Naveli smo i aktivnosti koje smo u posljednje vrijeme učinili da upozorimo na problem bacanja hrane. Spomenuli smo da smo organizirali sastanak s Vijećem roditelja, a oni su potaknuli roditeljske sastanke o problemu bacanja hrane u svim razredima naše škole. Pročelnici smo rekli i za predavanja o hrani koja smo održali učenicima te smo joj prenijeli prijedloge Vijeće učenika u cilju smanjenja bacanja hrane. To su slijedeći prijedlozi:
Smanjiti porcije za mlađi uzrast;
U sendviče stavljati samo bazične sastojke, a dodatke poput ajvara, ketchupa i sličnih posluživati odvojeno da svatko sam uzme dodatke ukoliko ih želi;
Velike sendviče rezati na pola. To bi omogućilo da stariji učenici i oni koji to žele uzmu repete te da se cijeli sendvič ne baci samo zato što ga je netko zagrizao;
Tjesteninu s makom i tjesteninu s čokoladom te varivo s porilukom zamijeniti s nekim drugim jelima.
Nakon što je saslušala prijedloge VU, pročelnica Mušlek pohvalila je aktivnosti koje činimo na edukaciji učenika kako bi se smanjilo bacanje hrane. Istaknula je i kako je Županija projekt zdrave prehrane pokrenula 2019. s ciljem da se učenici zdravije hrane. – Željeli smo da djeca dobiju nutritivno vrijedne obroke te da se poveća konzumiranje povrća i voća. Na promjenu jelovnika potaknula su nas i istraživanja o sve većem broju pretile djece – kazala je Mušlek. Dodala je i da vole čuti iskustva iz škola te da su neka jela na jelovniku već mijenjali potaknuti povratnim informacijama iz škola. – I vaši su prijedlozi izvedivi i raspravit ćemo ih sa stručnjacima. Dobro je da razmišljate o tom problemu i želite nešto promijenititi te educirati učenike o neodrživosti bacanja hrane – istaknula je pročelnica, najavivši da će pokušati razraditi plan povremene posjete stručnjaka nutricionista školama
Ana Mušlek, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, znanost, sport i nacionalne manjine
U nastavku razgovora otkrila nam je da Županija planira pripremiti kuharicu sa svim jelima koja su bila zastupljena na jelovniku od 2019. U Županiji razmišljaju i da po izlasku te kuharice škole imaju određenu mogućnost odabira jelovnika, ali uz uvažavanje pravila postavljenih na početku projekta. Ta pravila podrazumijevaju uvažavanje kriterija piramide zdrave prehrane i korištenje nutritivno vrijednih namirnica. – Svima nam je cilj da se djeca zdravo hrane, ali i da se uzalud ne troše resursi – poručila je pročelnica Mušlek.
Na kraju razgovora pročelnica Mušlek pozvala nas je da pošaljemo recepte tradicionalne hrane s našeg područja i istaknula da ovisno o nutritivnim vrijednostima postoji mogućnost da se poslani recepti uvrste u jelovnik. /Petra Kušec, predsjednica Vijeća učenika/
Ove školske godine provodimo Erasmus+ projekt “Misli održivo” pa smo i našu glavnu temu posvetili održivosti. Naši novinari istraživali su održive i neodržive ljudske djelatnosti i ponašanja. Pišemo i o održivim aktivnostima koje provodimo u školi, a najviše smo se fokusirali na problem bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji.
Prošle godine, 21. veljače – Međunarodnog dana materinskog jezika, naša škola OOU Lazo Angelovski raspisala je literarni natječaj na temu: “Milost prema materinjem jeziku – naša dužnost i sveto pravo”. Na ovom natječaju sudjelovali su učenici od 3. do 9. razreda i to u dvije kategorije: poezija (za učenike od 3. do 5. razreda) i prozni tekst (za učenike od 6. do 9. razreda). Zbog online nastave i situacije s korona virusom, događaj je prošle godine održan online na platformi Microsoft Teams, a ove godine ponovno je održan za nastavnike i predstavnike svih odjela naše škole.
U kategoriji od 3. do 5. razreda pobjednici u 2021. godini su:
1. mjesto: Marija Kuzmanovska 5. razred (sada 6. razred)
2. mjesto: Jakov Pavlovski 4. razred (sada 5. razred)
3. mjesto: Lana Nastevska 3. razred (sada u 4. razredu)
U kategoriji od 6. do 9. razreda pobjednici su bili
1. mjesto: Veronika Ilijevska Toskovska 6. razred (sada 7. razred)
2. mjesto: Aleksandar Cvetkovski 6. razred (sada 7. razred)
3. mjesto: Vanesa Dimovska 7. razred (sada 8. razred)
Dana 21. veljače 2022., na Međunarodni dan materinskog jezika, u holu škole održano je čitanje nagrađenih radova. Čitali su članovi dramske sekcija. Manifestacija je započela kratkim predstavljanjem najistaknutijih makedonskih književnika, preporoditelja i prosvjetnih djelatnika.
Prezentaciju su pripremili učenici 9-1 razreda. Zatim je ravnateljica škole održala kratki govor i pozvao pobjednike da preuzmu svoje nagrade. Nakon dodjele nagrada, nekoliko članova dramske sekcije održalo je kratku predstavu čija je poruka bila važnost materinjeg jezika. Nakon ovog nastupa svi nagrađeni su pročitali svoje radove u kojima su iskazali ljubav, poštovanje i dostojanstvo makedonskog maternjeg jezika. /Autor: A. Grivčevska (9-1); foto: A. G./
Izvorni članak objavljen je u školskim internetskim digitalnim novinamaL.A. IN-fortmator
Na području EU do 2030. planira se posaditi još 3 milijarde dodatnih stabala
U sklopu naše glavne teme želimo upozoriti i na problem klimatskih promjena. S našom sugovornicom Sonjom Rukavinom, inženjerkom šumarstva iz Hrvatskih šuma, Šumarija Koprivnica, razgovarali smo o tome kakvu ulogu imaju šume u borbi protiv klimatskih promjena. Ispričala nam je i kako Hrvatske šume upravljaju državnim šumama da ne dođe do smanjivanja šumskih površina.
Možete li nam na početku objasniti što znači pojam deforestacija?
Deforestacija – izvor – Wikipedia
Deforestacija je pojam koji označava uklanjanje šuma kako bi se šuma i šumsko zemljište prenamijenili u druge svrhe, prvenstveno u poljoprivredne površine (pašnjaci livade, oranice). Osim u poljoprivredne površine, deforestaciju primjenjujemo kada se grade naselja, ceste ili neka druga infrastruktura. Deforestaciju uzrokuju i šumski požari, šumski štetnici te zagađenje zraka (kisele kiše).
Posljedice deforestacije su gubitak biljnih i životinjskih staništa, narušavanje biološke raznolikosti, erozija i odroni tla te klimatske promjene. Sve to što se dešava kao posljedica deforestacije negativno utječe i na zdravlje ljudi.
„Upijanjem“ ugljičnog dioksida šume su moćan alat u suzbijanju globalnog zatopljenja
Kakav učinak deforestacija ima na klimatske promjene?
Šume su moćan alat u suzbijanju globalnog zatopljenja. Naime, šume imaju velike mogućnosti “upijanja” (apsorpcije) ugljičnog dioksida, jednog od plinova koji nastaju kao posljedica efekta staklenika. Efekt staklenika pak dovodi do globalnog zatopljenja odnosno utječe na klimatske promjene. Dakle, što imamo više šuma veće su mogućnosti upijanja ugljičnog dioksida, a posljedice efekta staklenika se smanjuju.
Ima li Hrvatska problem s deforestacijom i što Hrvatske šume čine da se u našoj zemlji ne smanjuje površina pod šuma?
Ukupna površina šuma u RH iznosi 2.759.039 ha tj. 49,3% kopnene površine RH. Od toga je 2.097.318 ha u vlasništvu države dok ostali dio pripada privatnim šumoposjednicima. Glavninom šuma u vlasništvu države gospodari javni šumoposjednik Hrvatske šume d.o.o.
Temeljna načela hrvatskog šumarstva su očuvanje prirodne strukture i raznolikosti šuma te trajno povećanje stabilnosti i kakvoće gospodarskih i općekorisnih funkcija šuma. Zato u državnim šumama nema smanjivanja šumskih površina, već imamo trend rasta.
Inženjerka šumarstva Sonja Rukavina
Njima se gospodari planski na temelju šumsko gospodarske osnove područja koja se donosi na razdoblje od 10 godina. Osnovno je da se drvni resursi koriste u mjeri koja neće ugroziti njihov opstanak i zato se godišnje siječe daleko manje drva nego što šuma prirašćuje. Tako se održava prirodna ravnoteža. U državnim šumama svaka posječena šumska površina je prirodno pomlađena ili se pošumljava sadnicama i sjemenom.
Recikliranjem možemo utjecati da se smanji sječa šuma
Gdje je u svijetu najviše izražen problem s deforestacijom i koji su razlozi?
Šume u svijetu prekrivaju oko 30% kopnene površine. Najznačajnija svjetska deforestacija odnosi se na tropske kišne šume Amazone, a jedan od glavnih uzroka deforestacije je ilegalna sječa šuma.
Kakvo je stanje u EU po pitanju šuma, ima li i EU problema s deforestacijom?
Šume pokrivaju 43% površine EU. Države s najvećim šumskim kompleksima su Finska (75% kopnene površine) te Švedska (68% kopnene površine).
Najveći uzroci deforestacije u EU su šumski požari, oluje, suše, zagađenje okoliša te napadi šumskih štetnika. Razlozi su još i sječa šuma zbog gradnje stambenih naselja oko većih gradova te zbog izgradnja autocesta ili industrijskih zona. Bez obzira na sve navedene uzroke šumska površina u EU ima trend rasta jer EU brine o šumama. Novom strategijom EU do 2030. godine u EU bi se trebalo posaditi još 3 milijarde dodatnih stabala.
Što biste poručili mladima, mogu li ono nešto učiniti da bude više površina pod šumama u Hrvatskoj?
Djecu i mlade u Hrvatskoj potrebno je poučavati o važnosti i značenju očuvanja šuma te cjelokupnog ekosustava. Važno je da mladi shvate da treba štedljivo koristiti prirodne resurse. Npr. štedljivijim korištenjem papira i recikliranjem možemo utjecati da se smanji sječa šuma. Da bi šume bile zdrave važno je i ne bacati smeće u njih te paziti da ne izazovemo požar u šumi. Mladi svakako mogu pomoći i tako da sudjeluju u organiziranim sadnjama na području svojih lokalnih zajednica. /Nela Šantatić, 8.a; foto: arhiva Sonje Rukavine i internet/
Ove školske godine provodimo Erasmus+ projekt “Misli održivo” pa smo i našu glavnu temu posvetili održivosti. Naši novinari istraživali su održive i neodržive ljudske djelatnosti i ponašanja. Pišemo i o održivim aktivnostima koje provodimo u školi, a najviše smo se fokusirali na problem bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji.
Viralni video video objavljen prije nekoliko dana motivirao nas je da pišemo o tome što su to mammatus oblaci. Ukoliko vam se posreći da na nebu vidite oblake kakvi su u Argentini viđeni 16. veljače, uživajte u pogledu jer se takvi oblaci ne viđaju baš često.
Ime tih oblaka dolazi od latinske riječi mamma, što je latinski izraz za grudi. Kako piše portal Istramet.hrmammatus oblake prvi je davne 1894. opisao pionir metorologije William Clement Ley. Ovi oblaci nisu opasni i ne donose oborine. Uglavnom nastaju nakon “odumiranja” oluja. Neobični oblici mammatusa nastaju prilikom spuštanja i zagrijavanja zraka. (To je suprotno od drugih vrsta oblaka koje nastaju zbog uzdizanja zraka). Kako se zrak ne spušta jednoliko, područja s više vlage zagrijavaju se sporije te tako nastaju “vrećice kondenzacije koje kao da vise iz matičnog oblaka, pritom stvarajući zadivljujuće oblike”.
Mammatus oblaci – izvor – Wikipedia
Ove zanimljive oblake na nebu se može vidjeti tek nekoliko minuta. Prosječne su veličine oko 500 metara, ali u nakupini mogu se protezati i do nekoliko stotina kilometara.
Na internetu smo pronašli i nekoliko članaka o pojavama mammatus oblaka na hrvatskom nebu. Ukoliko nešto nismo previdjeli, posljednji članak o pojavi ovih oblaka u Hrvatskoj objavljen je 11. kolovoza 2021. Prema pisanju portala Jutarnji.hr, tada su se mammatus oblaci pojavili iznad Dalmacije. /Iva Beloša, 6. b/
Doživjela sam posebne trenutke kada sam upoznala Dana Purića, pisca i divnu osobu čije su riječi promijenile moj život. Naš susret dogodio se ovog mjeseca u Domu mladih u Aleksandriji. Bio je dio manifestacije namijenjene mladima u našem gradu, mladima koji žele znati više o književnosti, domoljublju i mudrosti.
Tko je Dan Purić? Dopustite mi da ga predstavim. Dan Purić veliki je domoljub, karakteran čovjek koji prenosi ljepotu bez granica. On je mudar čovjek koji vas potiče da proniknete u misli, emocije, osjećaje i koji bez sumnje može promijeniti živote. On utječe na promjenu vaših stavova i potiče vas da sve sagledate iz druge perspektive. Iako je realan, on kombinira gorku stvarnost sa slogom i nadom te u srcima ljudi budi osjećaj ljubavi prema domovini, želju za promjenom i čežnju za starim vremenima.
Njegove riječi imaju šarm koji prodire do dubine vaše duše i čini da se osjećate jedinstveno, da osjećate da ste važni i da je vaša uloga u društvu promicati i prenositi obrazovanje, povijest, kulturu i jezik rumunjskog naroda. U njegovim zapisima pronašala sam citat koji prenosi poruku s posebnim emotivnim nabojem: „Zajedno s prošlošću nestaje budućnost, čovjek današnjice uzalud se kreće u neprekidnoj sadašnjosti, živi s bićem samo u jednoj dimenziji vremena – to narušava identitet i znači polaganu ali sigurnu smrt identiteta.”
Što nam poručuje ovom porukom? To je snažna poruka za uzbunu u vezi s preporodom rumunjskog naroda. Potreban nam je preporod, jedinstvo, razumijevanje i mir među nama, a to ovisi o svakome od nas. Osjećaj ljubavi i odanosti prema zemlji svatko od nas trebao bi prenijeti budućim generacijama kako bi rumunjski narod bio snažan i trajao zauvijek. Dan Purić dirnuo me u srce i uvijek ću ga nositi tamo, rado se sjećajući njegovih savjeta i njegovih riječi koje nikad ne griješe.
Znate li što me je najviše oduševilo tijekom ovog susreta? – činjenica da sam shvatila da sam jedinstvena, da mogu savladati svaki izazov, da moram biti jaka i predana svojim ciljevima. Shvatila sam da ljepota dolazi iz stava, iz osmijeha, iz načina na koji voliš i pokazuješ svoju empatiju prema onima oko sebe, iz iskrenog srca.
Naučila sam što znači uvažavanje i kako doći do uspjeha kojeg nema bez rada. Dan Purić mijenja perspektive, pretvara strahove u hrabrost, nepovjerenje u ambicije, samopouzdanje, ustrajnost i predanost.
Jasno je da je svaka njegova riječ izrečena iz srca da osnaži i osvijesti svoju pravu vrijednost. Zahvalna sam mu jer su me njegove riječi potaknule da imam više povjerenja u sebe, mogu se nasmijati, voljeti, tolerirati. Iako mi je to ponekad teško, na susretu s njim naučila sam i da se treba boriti za svoje snove i ne bojati se priznati ono što osjećam! Da je on posebna osoba vidi iz svih njegovih gesta, stavova i riječi. Između ostalog rekao je i slijedeće misli:
“Divna osoba danas je ona koja se penje uz ljestve, suočavajući se ne samo s onima koji silaze, već i s njihovim uvredama!”
“Zašto neka sjećanja nikad ne zaboravimo? Vjerojatno u njima postoje komadići duše koji te uvijek prate!” / Dragu Anamaria, VIII A/
Izvorni članak objavljen je u školskom digitalnom listu MEDIA GENER@TION /Dragu Anamaria, VIII A/
