Naši osobni podaci vrlo su važni za nas i za naš identitet. Zato ih moramo pažljivo štititi. Zaštita identiteta bila je tema skupa Be selfish with your data (Budite sebični sa svojim podacima). Skup je u siječnju organizirala zaklada Metamorfoze u sklopu inicijative Privacy talks (Razgovori o privatnosti). Na skupu je govorio i Bozhidat Spirovski, inženjer je s 20 godišnjim iskustvom u upravljanju različitim tehničkim i informacijskim sigurnosnim timovima.
Što se tiče politike privatnosti na društvenim mrežama, one se prezentiraju kao da im je cilj zaštita korisnika, ali to zapravo nije tako, istaknuo je Spirovski. Po njegovom mišljenju pravila privatnosti služe samo vlasnicima aplikacija da bi informirali korisnike o svojoj tvrtki. Tekst pravila vrlo je dugačak, a sadržaj je pun pravih termina i vrlo težak za čitanje.
Velik dio novca koji zarađuju tvrtke vlasnice društvenih mreža dolazi od reklama. Reklame imaju atraktivan sadržaj zbog kojeg ostajemo dulje na stranici. Što se više reklama prikazuje, tvrtke zarađuju više novca. Kako bi osigurali dulje zadržavanje korisnika na stranici, tvrtke koriste i emocionalne sadržaje zbog kojih ostavljamo više lajkova i komentara koji dodatno zarađuju vlasnicima.
Tijekom pandemije Covid-19 udomaćio se pojam doomscrolling. Pojam podrazumijeva sve više utrošenog vremena na internetu, posebno na društvenim mreža i utjecaj na mentalno zdravlje ljudi. Povezuje se s puno negativne energije i izazivanjem negativnih misli. Najčešći uzrok takvih raspoloženje su naša izloženost negativnom sadržaju i lažnim vijestima na internetu zbog čega se možemo osjećati povrijeđeno, depresivno, tužno i uplašeno.
Jedan od savjeta Spirovskog odnosio se na korištenje preglednika koji ne koriste i ne prikupljaju naše podatke i poštuju sigurnost korisnika. Umjesto Chrome predlaže korištenje FireFoxa, Opere, Brave ili preglednika kao što su DuckDuckGo ili Qwant. Također za dodatnu zaštitu predložio je da instaliramo proširenja kao što su Ublock Origin, Privacy Badger i DuckDuckGo privacy basics. Upozorio je i da je važno paziti kojim aplikacijama dopuštamo pristup našim kamerama, mikrofonima itd. Neke od aplikacija pokušavaju prikupiti puno podataka o našem ponašanju, našim razgovorima, stvarima koje čitamo ili gledamo online itd.
Popularne društvene mreže poput Instagrama, Facebooka i TikToka prikupljaju puno osobnih podataka koje kasnije prodaju različitim kompanijama. One stalno prodaju te podatke, a kad javnost otkrije te slučajeve, ispričaju se i nastavljaju to činiti i dalje, samo na nove kreativnije načine.
Spirovski je na kraju istaknuo kako treba biti oprezan i s našim pratiteljima na društvenim mrežama, a također i s lajkovima. Lajkovi mogu javnosti otkriti puno o nama. /D. Bozhik (9-6); foto: Unsplash/
Originalni članak objavljen je u školskom digitalnom listuL.A. IN-fortmator
Otkriven i materijal koji omogućuje emitiranje poruka i slika
Možete li zamisliti da na sebi imate jaknu na kojoj će se po vašoj želji emitirati poruke ili slike? To sad zvučni neobično, ali kroz neko vrijeme to će biti moguće jer tkanina koja omogućava izradu takve odjeće već je proizvedena. Prema pisanju portala Bug.hrmeđunarodni tim istraživača predvođen kineskim znanstvenikom Huisheng Pengom razvio je odgovarajuću tkaninu “koristeći pamuk pomiješan s provodljivim luminiscentnim vlaknima koja mogu osvijetliti određena područja za izradu jednostavnih slika”. Takva tkanina bit će povezna s mobilnim uređajem korisnika, a moći će slati i primati poruke putem Bluetootha. Za punjenje baterija tkanina koristi solarnu energiju.
Tkanina u koju su ugrađeni elektroluminiscenti čovori omogućava projiciranje slika i poruka na površini – izvor- Bug.hr
Huisheng Peng – izvor – Chemistry Views
Lani u ožujku kada je članak objavljen pisalo je da su stručnjaci proizveli 6 metara takvog materijala širine 25 cm. Na materijalu su prikazali interaktivnu kartu, a ispitivanjima su utvrdili da je proizvedeni materijal otporan na pranje i sušenje
Da ovo nije jedini pronalazak koji vodi izradi pametne odjeće pročitali smo u još jednom članku portala Bug.hr. U tom članku pišu o materijalu za izradu majica koji će po potrebi grijati ili hladiti onog tko majicu nosi. Da bi prelazak s hladno na toplo bio moguć majica će se morati okretati na drugu stranu. Naime, na “toplu” stranu majice na tkaninu od mješavine pamuka i polimera nanosi se “premaz” od cinka i bakra koji mogu upijati solarnu energiju. Za “hladnu” stranu na tkaninu se nanosi “premaz” od aluminija. On služi kao zrcalo te ima sposobnost odbijati zračenja i na taj način održava nižu temperaturu. Ispitivanjima je utvrđeno da bi hladna strana takve majice mogla biti niža za 6°C nego da nosimo običnu bijelu majicu. Topla strana grijala bi čak za 8.1°C više od obične crne pamučne majice.
Hoće li i kad postati uobičajeno nositi takvu pametnu odjeću vidjet ćemo kroz neko vrijeme, a zasad se najavljuje primjena takvih materijala u komunikacijama, navigaciji i zdravstvenoj zaštiti. Patentza majicu koja može javljati podatke o zdravstvenom stanju pluća odobren je od strane WIPO (World Intellectual Property Organization – Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo) još 24. siječnja 2019. /Fran Tukša, 5.a/
Princip funkcioniranja majice koja korisnike može hladiti i grijati – izvor- Bug.hr
Križevački ploggeri prvu utrku održali lani u listopadu
Kad smo prošli tjedan razgovarali s geologinjom Ivanom Dubravec iz Energetsko-klimatskog ureda, govoreći nam o održivosti, ona je između ostalog spomenula i termin plogging. Kako nismo znali što znači taj pojam krenuli smo u istraživanje.
Vrlo brzo otkrili smo da ploggera ima već i u Križevcima odnosno da je prva plogging utrka u Križevcima održana lani u listopadu. Prethodnom rečenicom dio značenja pojma već smo otkrili. Dakle, plogging jest trčanje, ali ne obično trčanje već trčanje uz istovremeno prikupljanje smeća. Pojam plogging izvedenica je od riječi i jogging i švedske riječi plocka upp (pokupiti).
Prizor s plogging utrke održane 4. 10. 2021. – Izvor – Grad Križevci
Ova aktivnost korisna za prirodu, ujedno je dobar način rekreacije. Uz tenisice za ovu vrstu rekreacije potrebne su još samo zaštitne rukavice i vreća za smeće. Plogging je je 2016. osmislio Šveđanin Erik Ahlström. Šveđani i brojni drugi narodi u međuvremenu su popularizirali plogging, a Ahlström je nagrađen međunarodnom nagradom Crystal Compass. Kako piše portal 24sata ovu nagradu nazivaju i “geografski Oscar”, a njezin je moto “Sačuvaj budućnost”.
Da bi plogging bio fizički što učinkovitiji za trkače, preporučuje se da se ploggeri prilikom skupljanja smeća spuštaju kao da rade čučanj. Na taj način potrošit će više kalorija i poboljšati rad mišića donjeg dijela tijela. Portal Skole.hr piše da je plogging kao trend prepoznala i aplikacija Lifesum. Oni imaju preko 25 milijuna korisnika i svojim korisnicima su omogućili praćenje aktivnosti tijekom plogginga. Prema prikupljenim podacima “prosječan korisnik tijekom 30 minuta plogginga potroši 288 kalorija”.
Na mrežnoj stranici Grada Križevaca pronašli smo podatak da su križevački ploggeri na prvoj utrci čistili šumu između naselja Đurđic i Trema. Staza je bila dugačka oko tri kilometra, a u ploggingu je sudjelovalo četrdesetak trkača. /Lara Trušček, 7.b; fotografije preuzete s mrežne stranice Grada Križevaca/
Prizori s plogging utrke održane 4. 10. 2021. – Izvor – Grad Križevci
Doznali smo to na partnerskoj konferenciji na kojoj smo predstavljali naše održive projekte
Fatima, Yaniiragt, Alfonso, Ainara, Rosano, Georges, Alba… neka su imena učenika iz Njemačke, Italije, Španjolske i Grčke koje smo upoznali u četvrtak (17. 2.) na video konferenciji eTwinning projekta “Let’s Think Sustainably”.
Našli smo se kako bi se upoznali prije druženja u Njemačkoj i Brusselesu krajem travnja i predstavili neke od održivh aktivnosti koje provodimo u svojim školama. Mi smo na konferenciji predstavili tri naše održive aktivnosti. Partnere smo upoznali s našim aktivnostima vezanim uz bacanje hrane pripremljene u školskoj kuhinji, projektom Škole za Afriku te aktivnosti educiranja učenika o održivosti kroz napise u školskom listu “Klinček”.
U Njemačkoj školi električnu energiju stvaraju trčanjem
Problem bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji predstavili su i kolege iz Italije. Oni su i počeli proizvoditi povrće u školskom dvorištu. Kolege iz Italije pokazali su nam i kratki horor film iz svoje školske kuhinje. Kolege iz Njemačke predstavile su svoju aktivnost prikupljanja namirnica za beskućnike. Predstavili su i aktivnost odlaganja plastičnih boca te aktivnost Trash with fun, (oslikavanje kanti za otpad) te održivo igralište. To održivo igralište je ustvari nalik kotaču za hrčka. Trčanjem u njemu stvara se električna energija. Nadamo se da ćemo ga moći isprobati kad posjetimo školu naših partnera u gradu Sachsenheimu u Njemačkoj.
Kolege iz Španjolske predstavili su aktivnosti podizanja svijesti o održivosti u školi te školsko istraživanje o deforestaciji, a škola iz Grčke predstavila je istraživanje o odlaganju plastičnog otpada u njihovom gradu Kalamati.
Očekujemo dobro druženje u Njemačkoj
Na kraju video konferencije svi sudionici konferencije imali su priliku ocijeniti predstavljene održive aktivnosti. Najviše glasova (8) dobio je projekt o bacanju hrane talijanske škole, a drugo mjesto sa 7 glasova podijelile su naša i njemačka škola za projekte – Škole za Afriku i Trash with fun.
Nakon upoznavanja svaki je tim imao priliku drugim timovima postaviti dva pitanja o svojoj zemlji. Tako smo, između ostalog, doznali da je sirtaki najpoznatiji grčki ples, a Hipokrat najpoznatiji grčki liječnik. Od ekipe iz Italije doznali smo da pizza potječe iz Napulja i da je Torino, u kojem oni žive, bio prvi glavni grad Italije. Zapamtili smo i da se u Njemačkoj godišnje proizvodi 6 milijuna automobila.
Različitost projekata i mogućih rješenja problema, ali i različitost nas sudionika bili su ono što smo svi uočili na ovoj videokonferenciji. Očekujemo da će ta različitost biti poticaj za razvoj novih održivih ideja u našim sredinama te da ćemo i na našoj mobilnosti u Njemačkoj imati priliku učiti jedni od drugih. Također očekujemo da ćemo se lijepo družiti i zabavljati bez obzira na to što smo različiti. Priliku za druženje s učenicima iz partnerskih škola imate će Anastazija Blagaj, Josipa Đuran, Helena Črnek, Lana Kušec i Petra Kušec, koje su i sudjelovale na videokonferenciji./Petra Kušec, 8. b; foto: preslike ekrana/
Ove školske godine provodimo Erasmus+ projekt “Misli održivo” pa smo i našu glavnu temu posvetili održivosti. Naši novinari istraživali su održive i neodržive ljudske djelatnosti i ponašanja. Pišemo i o održivim aktivnostima koje provodimo u školi, a najviše smo se fokusirali na problem bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji.
Povijest Balkana puna je živopisnih i važnih ličnosti. Ivo Andrić (1892. – 1975.) rođen je u bosanskom gradu Travniku, a školovao se u raznim gradovima. Nobelovu nagradu za književnost dobio je 10. prosinca 1961.
Nobelova Ivo Andrić
Njegova najpoznatija djela su:
Na Drini ćuprija
Prokleta avlija
Travnička kronika
O priči i pripovijedanju
Omer-paša Latas
U Srbiji je obilježen veliki jubilej – 60 godina od dodjele Nobelove nagrade za književnost slavnom književniku Ivi Andriću. U našoj školi, kao i u svim školama u Srbiji, nastava srpskog jezika 10. prosinca 2021. godine bila je posvećena ovom književnom velikanu. Tim povodom Narodna knjižnica u Ćićevcu priredila je izložbu knjiga Ive Andrića. Izložbu su posjetili učenici 5. i 8. razreda OŠ “Dositej Obradović” iz Ćićevca sa svojim učiteljicama Gordanom Macić i Snežanom Antić. Tim povodom razgovaramo sa Snežanom Antić.
Kako biste opisali ovu izložbu?
Izložba je organizirana u holu knjižnice kako bi posjetitelji mogli vidjeti koja sve djela ovog slavnog književnika posjeduje naša knjižnica. Kako bi mogli uzeti svaku knjigu, otvoriti je, pa čak i sjesti i pročitati odlomak. Knjige su bile tematski raspoređene. Naši su se učenici uglavnom zadržavali uz stolove na kojima su bile izložene knjige uvrštene u školsku lektiru. Ukratko sam predstavila svaku od knjiga i naglasila u kojem razredu osnovne ili srednje škole su planirani za čitanje i analizu.
Što vam se najviše svidjelo na izložbi Andrićevih knjiga?
Najdraže mi je što sam ovu izložbu posjetila s učenicima mog razreda 5/2. Drago mi je da pokazuju interes za knjige i čitanje. Učenici su pozorno slušali sve što su knjižničari govorili o djelu Ive Andrića i Nobelovoj nagradi.
Koji vam se od njegovih romana najviše sviđa?
Vjerojatno očekujete da ću reći Na Drini ćuprija, roman za koji je dobio Nobelovu nagradu. Da sviđa mi se taj roman, ali moje mišljenje je nebitno nakon priznanja koje je dobio prije 60 godina za to djelo. Još jedan njegov roman jako mi se sviđa. To je Prokleta avlija. Nedavno sam ga ponovno pročitala. Kompozicija romana i životna filozofija glavnih likova tog romana uvijek me uvijek iznova očaraju.
Čega se najviše sjećate?
Posjet mostu iz Andrićevog romana. Kao studentica posjetila sam Višegrad. Kad sam zakoračila na taj veličanstveni kameni most, imala sam dojam da sam uronila u Andrićev roman i da su sa mnom na mostu svi likovi iz romana. U potpunosti sam osjetila atmosferu života u bosanskom gradu.
Imate li kakvu preporuku za čitatelje?
Koju god priču ili roman Ive Andrića pročitate, obogatit ćete svoje misli i dušu. Uživajte u priči majstora pripovijedanja. /Vojin Paunović/
Izvorni članak objavljen je u školskim digitalnom listuĐačka iskra
Ines i Mateo Martinek na dodjeli nagrada najčitateljima u Gradskoj knjižnici Križevci
Ines Martinek, naša kolegica iz 5. a razreda, dobitnica je priznanja za najčitateljicu u kategoriji viših razreda korisnika bibliobusa. Priznanje joj je dodijeljeno u ponedjeljak (14. 2.) u Gradskoj knjižnici u Križevcima, a osim priznanjam nagrađena je i s četiri knjige. Ines je priznanje za najčitateljicu dobila četvrtu godinu zaredom, a ove godine po prvi puta nagrađen je i njen brat Mateo Martinek. Mateo je nagrađen u kategoriji korisnika bibliobusa nižih razreda. Upravo bratu Ines ponekad voli prepričati što je pročitala pa je tako i njega zarazila čitanjem.
Ines nam je ispričala da je prošle godine u bibliobusu posudila oko 100 knjiga. Najdraža knjiga joj je “Družba Pere Kvržice”, a rado posuđuje i enciklopedije jer iz njih doznaje različite informacije o svijetu i životu.
Ponekad joj knjige preporuči knjižničar bibliobusa Igor Kuzmić. On sa svojim kombijem punim knjiga pred našu školu svraća svaki drugi utorak od 12.00 -13.15.
Osim u biblibobusu Ines posuđuje knjige i u školskoj knjižnici jer ona je jedna od onih koja doista voli čitati i čita gotovo svaku večer. Preporučuje i svima drugima da čitaju jer kako kaže Ines, “čitanjem knjiga učimo puno novih stvari i poboljšavamo svoje čitanje”. /Ivona Baričević, 5.a; foto: arhiva I.M. i S.L./
Neobičnom frizurom danas se u školi isticala naša kolegica Zara Slavi. U pletenicama je imala upletene ljubičaste umetke kako bi na razrednoj proslavi svog rođendana bila drugačija nego inače.
Zara nam je rekla da joj je umetke uplela mama i to je pletenje trajalo gotovo pola sata. No, majka koja je uvijek želi iznenaditi nečim neobičnim za rođendan bila je strpljiva i frizura je ispala baš kako treba. /Ines Martinek, 5.a; foto: S. L./
Sa zaposlenicom nedavno otvorenog Energetsko-klimatskog ureda, geologinjom Ivanom Dubravec, razgovarali smo o ciljevima ovog ureda. Doznali smo i zašto ih ljudi najčešće posjećuje, a Dubravec nam je ispričala i zašto već u djetinjstvu treba poticati usvajanje održivog ponašanja.
Geologinja Ivana Dubravec – zaposlenica Energetsko- klimatskog ureda Križevci
Možete li nam objasniti što je to održivost?
Za mene održivost prije svega znači odgovornost u korištenju prirodnih dobara kako bi ona ostala dostupna i drugim generacijama. Održivo ponašanje podrazumijeva i zaštitu prirodne raznolikosti te ono utječe na ravnotežu u prirodi, zdrav okoliš i posljedično na naše zdravlje.
Otkad funkcionira Energetsko-klimatski ured u Križevcima i s kojim je ciljem osnovan?
Energetsko-klimatski ured u Križevcima otvoren je prošle godine u rujnu. Zajedno su ga osnovale KLIK energetska zadruga i Grad Križevci s ciljem podizanja svijesti o prednostima korištenja obnovljivih izvora energije i energetskoj učinkovitosti. U uredu informiramo građane i o zaštiti okoliša, o problematici klimatskih promjena i održivom razvoju. Naš ured je prvi takve vrste u RH i temelji se na one-stop-shop principu. Taj princip podrazumijeva da zainteresirani mogu na jednom mjestu dobiti sve potrebne informacije. Npr. ukoliko nekog interesira energetska obnova kuće osim općih informacija, može dobiti i popis potrebne opreme, listu projektanata i izvođača i druge potrebne informacije.
Najviše ih posjećuju zbog sunčanih elektrana
U vezi čega vas građani najviše kontaktiraju, što žele znati?
S obzirom na to da je najavljeno poskupljenje energenata, građani su sve više zainteresirani za izgradnju sunčanih elektrana. Najviše ih zanima kakva im je sve dokumentacija potrebna za izradu projekata elektrane i za prijavu na javne pozive za sufinanciranje. Puno je upita i u vezi energetske obnove i dizalica topline.
U ured nam često dolaze studenti i učenici kako bi doznali više informacija ne samo o našem uredu i obnovljivim izvorima energije već i o održivom razvoju, zaštiti okoliša i klimatskim promjenama.
Koja postignuća u dosadašnjem radu biste željeli istaknuti?
Prije svega otvaranje ureda i njegovu prepoznatljivost u cijeloj Hrvatskoj i izvan nje. Često nas spominju kao primjer dobre prakse na području prelaska na energiju iz obnovljivih izvora i energetsku učinkovitost. Ponosni smo i na povjerenje građana. Često nam se javljaju i uključuju se u aktivnosti koje provodimo.
Svakako valja spomenuti i to da smo lani pripremili 13 projekata za sunčane elektrane. Njih 5 koji su financirani iz sredstava Grada Križevaca, već je završeno. Za ostale projekte još se čekaju rezultati javnog poziva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Je li nužno u školama učiti o održivosti i na što bi trebalo staviti naglasak?
Da, svakako. Djecu treba od malih nogu učiti da žive na održivi način. To znači da ih treba učiti da odgovorno koriste energiju, vodu i druga dobra i da stvaraju što manje otpada. Djecu treba također učiti o tome koliko je važna zaštita okoliša i kako čist okoliš utječe na naš svakodnevni život, na naše mentalno i fizičko zdravlje. Bitno je od djetinjstva stvoriti nove, zdrave navike jer jednom kad se stvore navike dalje je lako i to radimo automatizmom. Tako nam i zdrav način života može postati pravilo ukoliko na vrijeme usvojimo održive navike.
Za održivost je važno poticati i druge na održivo ponašanje
Kako vi zamišljate održivi grad, npr. Križevce za dvadesetak godina?
Križevce zamišljam kao grad s još više zelenila nego što ga ima danas, gdje ljudi više šeću i voze bicikle nego automobile. Kao grad ugodan za život i rad, ali i interesantan turistima. Zamišljam ga bez otpada na ulicama i šumama i s puno sunčanih krovova. Vidim ga kao energetski neovisan grad. Željela bih da postanemo primjer drugim gradovima kako živjeti na održivi način odgovorno koristeći sve resurse.
Energetsko-klimatski ured Križevci nalazi se u ulici Zakmardija Dijankovečkog 8
Što biste željeli poručiti djeci kako se ponašati da bi naš planet Zemlja ostao poželjno mjesto za život?
Poručila bih da čuvaju okoliš jer time čuvaju i svoje zdravlje. Da razmišljaju o svojim navikama svaki dan i pokušavaju ih mijenjati. Važno je održivo ponašanje svakog pojedinca. Nas je na Zemlji oko 8 milijardi i doprinos svakog pojedinca je važan. Svatko može utjecati na to da se smanji stvaranje otpada i reciklirati sve što je moguće. Već i gašenje svjetla pri izlasku iz prostorije i isključivanje električnih aparata iz struje kad ih se ne koristi važan je doprinos. Tuširanjem, trošimo manje vode nego kupanjem. I to je doprinos, kao i to kad se zaustavi dotok vode iz slavine kad četkamo zube ili šamponiramo kosu. Našem zdravlju i okolišu koristimo ukoliko više šećemo i vozimo bicikle nego automobile. Doprinos je i korištenje platnene vrećice umjesto jednokratnih plastičnih.
Dobro čine i oni koji proizvode svoju hranu ili kupuju lokalno uzgojenu hranu. Sebi i okolišu dobro čine oni koji jedu manje mesa i mesnih prerađevina, oni koji koriste ekološku kozmetiku. Važno je i ne kupovati nepotrebne stvari. Npr. ne gomilati odjeću i razmisliti o mogućnosti razmjene, poklanjanja ili kupovine rabljene odjeće. Važno je poticati i druge na održivo ponašanje i sudjelovati u aktivnostima ekoloških udruga. Puno takvih malih, naizgled sitnih stvari može Zemlju učiniti poželjnijim mjesto za život. /Helena Črenek, Helena Hlebić, 8.a; foto: arhiva Energetsko-klimatskog ureda Križevci/
Ove školske godine provodimo Erasmus+ projekt “Misli održivo” pa smo i našu glavnu temu posvetili održivosti. Naši novinari istraživali su održive i neodržive ljudske djelatnosti i ponašanja. Pišemo i o održivim aktivnostima koje provodimo u školi, a najviše smo se fokusirali na problem bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji.
Na Madagaskaru osnovnu školu pohađa svega 69 posto djece
Da su naši učenici, zaposlenici i roditelji solidarni i spremni pomoći drugima pokazalo se i jučer na humanitarnoj prodaji kolača i nakita u povodu Valenetinova. Za lijepe i ukusne kolače u matičnoj školi prikupljeno je 4.320 kuna, a akcija je organizirana i u PŠ Fodrovec gdje je prikupljeno 900 kuna.
Učenici PŠ Fodrovec prikupili su na Valentinovo 900 kuna za djecu Madagaskara
Cjelokupni iznos od 5.220,00 kuna bit će poslan UNICEF-u za za školovanje djece u Madagaskaru. Naime, ove školske godine naša škola sudjeluje u programu Škole za Afriku, koji od 2020. prikuplja sredstva za školovanje djece Madagaskara. Koordinatorica projekta u našoj školi je učiteljica Blaženka Svoboda. Ona nas je izvijestila da je u prosincu na račun UNICEF-a već uplaćeno 5.669,50 kn. S ovom valentinovskom akcijom premašili smo iznos od 10.000 kuna.
Humanitarna akcija za djecu Madagaskara na Valentinovo u OŠ Sveti Petar Orehovec
Prema podacima UNICEF-a u 2020. na Madagaskaru se nije školovalo 905.000 djece. Svega 69 posto djece upisuje se u osnovne škole. Srednju školu upisuje tek svako 4 dijete, ali samo 7 posto njih upiše više razrede.
Sudjelovanjem u programu Škole za Afriku dokazujemo svoju humanost, ali ujedno i omogućavamo društveni razvoj. Obrazovanje koje će djeci Madagaskara omogućiti naš i novac svih drugih koji su se uključili u ovaj program, temelj je za napredak Madagaskara.
Program Škole za Afriku UNICEF je pokrenuo 2004., a 27 zemalja sudionica do 2020. prikupilo je više od 300 milijuna američkih dolara. Hrvatska se Programu Škole za Afriku priključila 2008., a do kraja 2020. prikupila je više od 6.6 milijuna kuna. Naša škola u ovom Programu sudjeluje treći puta. /Karla Kos, 7.a; foto: S.L./
Ove školske godine provodimo Erasmus+ projekt “Misli održivo” pa smo i našu glavnu temu posvetili održivosti. Naši novinari istraživali su održive i neodržive ljudske djelatnosti i ponašanja. Pišemo i o održivim aktivnostima koje provodimo u školi, a najviše smo se fokusirali na problem bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji.
UNICEF-ov video Škole za Afriku o djeci Madagaskara
Danas je Valentinovo. Učiteljica nam je ispričala legendu da se na Valentinovo tičeki žene. Svadbu su imali u grmlju i drveću. Išli smo provjeriti jesu li nešto ostavili. A onda, stvarno!
Ostavili su bombone u grmu ispred škole. Našli smo ih, pokupili pa smo i mi imali gozbu! /Helena Širjan, 3.r.; foto: Emina Baričević/
Mališani iz PŠ Gregurovec na Valentinovo su tražili što su im ostavili tičeki
