Učenici drugog razreda u tablice unose podatke o pojedenoj i bačenoj hrani

By

-

12. February 2022

Ovu aktivnost pokrenula je učiteljica Marina Golec u cilju da učenici promišljaju je li održivo bacati toliku količinu hrane

Prije tri dana pisali smo da su predavanja o problemu bacanja hrane održana u drugom i trećem razredu. Otad su predavanja održana još u prvom, četvrtom i 5. c razredu, a idući tjedan nastavljamo s predavanjima. No, u ovom članku još o jednoj vrijednoj aktivnosti. Pokrenula ju je učiteljica Marina Golec kako bi potaknula svoje učenike da promišljaju je li održivo bacati toliku količinu hrane pripremljene u školskoj kuhinji.

-Učenici koji ne pojedu cijeli obrok moraju u tablicu nacrtati tanjur. Crvenom bojom označavaju koliko su hrane ostavili, a zelenom bojom koliko su pojeli. Zatim svojim riječima moraju obrazložiti razlog zašto nisu sve pojeli – rekla nam je učiteljica Golec. Dometnula je da očekuje da će ih na taj način bolje motivirati da razmišljaju o tome da je neodrživo bacati toliku količinu hrane. – Kad im ja govorim o tome, imam osjećaj da to toliko ne dopire do njih. Ovako se ujedno uče pisati nadnevke, procjenjivati količinu pojedene i nepojedene hrane i argumentirano iznositi svoje mišljenje – pojašnjava učiteljica Golec.

Učenici njenog drugog razreda započeli su ispunjavati tablice od 27. siječnja. Učiteljica Golec kazala je i da je održala roditeljski sastanak o problemu bacanja hrane te da nisu svi roditelji znali da se u našoj školi bacaju znatne količine hrane pripremljene u školskoj kuhinji. /Iva Beloša, foto: S.L./

Tablice o bacanju hrane – ispunjavaju ih učenici drugog razreda učiteljice Marine Golec

Ove školske godine provodimo Erasmus+ projekt “Misli održivo” pa smo i našu glavnu temu posvetili održivosti. Naši novinari istraživali su održive i neodržive ljudske djelatnosti i ponašanja. Pišemo i o održivim aktivnostima koje provodimo u školi, a najviše smo se fokusirali na problem bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji.

Učenik Fran Tukša na izložbi „Kiepachonovacija“ govorio o čuvenom križevačkom inovatoru

By

klincek

-

11. February 2022

0

Fran Tukša, učenik 5.a, jučer je na izložbi “Kiepachonovacija” predstavio život i djelo križevačkog inovatora Marcela Kiepacha. Izložba je održana u Tehnološkom parku Križevci u sklopu manifestacije Dani Marcela Kiepacha.

Nakon predstavljana inovatora Kiepacha, naš je učenik razgledao inovacije učenika osnovnih i srednjih škola postavljenih na izložbi te je posjetio grob čuvenog izumitelja. Za doprinos održavanju ove manifestaciji Fran Tukša nagrađen je medaljom s likom Marcela Kiepacha.

Više o životu i djelu Marcela Kiepacha možete doznati iz priložene prezentacije. Tukšina mentorica je učiteljica Emina Baričević. /Ines Martinek, 5.a; foto: E. B./

Marcel Kiepach-prezentacije PDF Download

**Fran Tukša i dogradonačelnik Križevaca Danijel Šaško na otvorenju izložbe “Kiepachonovacija”**

Marta Dvečko osvojila nagradu za literarni rad “Čudesan Svemir”

By

klincek

-

10. February 2022

0

Naša kolegica Marta Dvečko, učenica 5. c, osvojila je nagradu za svoj literarni rad “Čudesan Svemir”. Nagradu je osvojila na natječaju “Kako zamišljam Svemir” koji je pokrenuo Znanstveno-obrazovni centar Future Hub Križevci.

Martin rad bio je najbolji u kategoriji 5. i 6. razreda. Jučer ga je imala priliku pročitati na otvorenju izložbe u Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice “Franjo Marković”, a tom je prigodom primila simboličnu nagradu i priznanje. Izložba će biti otvorena narednih 10 dana, a na izložbi se mogu pogledati i maštoviti likovni radovi pristigli na ovaj natječaj o Svemiru.

Martina mentorica je učiteljica Danijela Mikadi. /Ema Pacur, 5.c; foto: D. M./

Čudesan Svemir_Marta Dvecko Download

**Marta Dvečko 9. 2. 2022. na na otvorenju izložbe u Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice “Franjo Marković”**

Učenicima drugog i trećeg razreda održana predavanja o problemu bacanja hrane

By

klincek

-

9. February 2022

0

Neki kažu da radimo uzaludan posao, ali vrijedi pokušati jer nije održivo bacati toliko kvalitetne hrane

Učenici drugog i trećeg razreda jučer su obećali da će ubuduće makar probati svako jelo pripremljeno u školskoj kuhinji. Dok su gledali fotografije hamburgera i pomfirta znali su da je to brza i nezdrava hrana i da djeca koja imaju prekomjerenu težinu često jedu takvu hranu. Prema onom što su rekli svjesni su i da je hrana koja se priprema u našoj školskoj kuhinji zdravija od brze hrane. Rekli su i da “teta kuharica” nije sretna kad vidi koliko hrane bace, a znali su reći i koliko njihovi roditelji mjesečno plate za školsku kuhinju.

**Predavanje o problemu bacanja hrane u trećem razredu**

Nakon razgovora o problemu bacanja hrane predstavljena im je tuna i njene vrijednosti u prehrani. Tuna im je predstavljena zato što je uočeno da učenici naše škole bacaju znatne količine jela pripremljenih na bazi ove plave ribe.

Predavanje je odžano na prijedlog Vijeća učenika, kao i nadavni sastanak Vijeća roditelja. Ovih dana na temu bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji trebali bi se održati i roditeljski sastanci u svim razredima naše škole, a predstavnici Vijeća učenika nastavit će održavati predavanja učenicima.

Hoće li sve te aktivnosti utjecati na promjene ponašanja učenika u odnosu na hranu pripremljenu u školskoj kuhinji vidjet ćemo narednih mjeseci. Do nas dolaze različiti komentari da je to što pokušavamo uzaludan posao. No, u ime Vijeća učenika želim reći da vrijedi pokušati jer doista nije održivo bacati toliko kvalitetne hrane. U te se obroke ulaže novac, trud i vrijeme i zato vrijedi pokušati mijenati stvari. /Petra Kušec, predsjednica Vijeća učenika; foto: S. L./

**Predsjednica Vijeća učenika Petra Kušec održala je predavanje o problemu bacanja hrane učenicima drugog i trećeg razreda**

Ove školske godine provodimo Erasmus+ projekt “Misli održivo” pa smo i našu glavnu temu posvetili održivosti. Naši novinari istraživali su održive i neodržive ljudske djelatnosti i ponašanja. Pišemo i o održivim aktivnostima koje provodimo u školi, a najviše smo se fokusirali na problem bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji.

Električni automobili postaju sve popularniji i u Hrvatskoj

By

klincek

-

8. February 2022

0

Zagađenju okoliša znatno doprinose automobili. Prosječno osobno vozilo s pogonom na naftu ili benzin u RH godišnje emitira oko 3 tone štetnog plina ugljičnog dioksida. Vozila koja kombiniraju benzin i struju, tzv. hibridna vozila, godišnje emitiraju 1 tonu ugljičnog dioksida, a električna vozila uopće nemaju emisija niti zagađuju okoliš bukom.

Te smo podatke pronašli na mrežnoj stranici Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Tamo piše i da je 2012. u Hrvatskoj bilo samo 13 električnih automobila. Godine 2020. bilo ih je preko 1300. Spomenuti Fond daje poticaje za kupnju električnih vozila i lani je bilo puno interesa za njihove poticaje. Na portalu PoslovniPuls piše da je prošle godine prodano 1436 električnih vozila te da ih je na kraju 2021. u Hrvatskoj bilo 3054.

**Renault Twingo E-Tech bio je lani najprodavaniji električni automobil u Hrvatskoj, a slijedi Tesla Model 3; Izvor Autonet.hr; Izvor naslovne fotografije – Revija HAK**

Iako je to velik porast i značajna dobrobit za okoliš, Hrvatska u broju električnih automobila kaska za ostalim europskim zemljama. Norveška je jedna od zemalja koje stoje znatno bolje od Hrvatske. Oni imaju oko pet milijuna stanovnika, a 2019. imali su 215.000 električnih vozila. Norvežani planiraju već od 2025. zabraniti prodaju benzinaca i dizelaša. Revija HAK piše da su benzinci i dizelaši u prvih osam mjeseci 2021. “činili manje od deset posto od svih 110.864 novih registracija”./Fran Tukša, 5. a; fotografije preuzete s interneta/

**Volkswagen ID3 bio je naprodavaniji električni automobili u Europi u kolovozu 2021; Izvor – Autonet.hr**

Zašto električna vozila?

nemaju emisije štetnih plinova u atmosferu, odnosno njihovim korištenjem smanjuje se štetan utjecaj na okoliš,
njihovim korištenjem se smanjuje potrošnja fosilnih goriva (neobnovljivih izvora energije),
podrazumijevaju smanjenje troškova održavanja te veću sigurnost u prometu,
manje je porezno opterećenje,
smanjuje se zagađenost okoliša bukom (procjenjuje se da gotovo 20 % stanovnika EU pati od buke čije se razine smatraju neprihvatljivima (Izvor: Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost)

Ove školske godine provodimo Erasmus+ projekt “Misli održivo” pa smo i našu glavnu temu posvetili održivosti. Naši novinari istraživali su održive i neodržive ljudske djelatnosti i ponašanja. Pišemo i o održivim aktivnostima koje provodimo u školi, a najviše smo se fokusirali na problem bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji.

Pogledajte stripove o nasilju na internetu

By

klincek

-

6. February 2022

0

Kako mi učenici 8.b doživljavamo nasilje na internetu pokušali smo izraziti kroz stripove. Pripremali smo ih u demo verziji web alata StoryobardThat i to na engleskom jeziku kako bi ih mogli razumjeti i partneri u našem Erasmus+ projektu S.O.S. – Strengthen Online Security for Students (Jačanje internetske sigurnosti za učenike).

Stripovi su dostupni u PDF formatu koji omogućuje prikaz svake table stripa zasebno. /L. K./

Petra KUšec Download

Robert Šok Download

Filip Kušec Download

Anastazija Blagaj Download

Lana Kušec Download

Tihana Miklečić Download

Predstavljamo sedmašicu Enu Mićić – karatisticu srpske reprezentacije

By

klincek

-

5. February 2022

0

Učenica naše partnerske škole iz Ćićevca u Srbiji sprema se za nastup na Europskom prvenstvu u Engleskoj

Ena Mićić učenica je sedmog razreda Osnovne škole “Dositej Obradović” u Ćićevcu. Osim školskih aktivnosti, bavi se jednim vrlo lijepim sportom – karateom. U ovom sportu toliko je dobra da je pozvana u reprezentaciju Srbije. Ona je dokaz da djeca mogu raditi što žele, samo se trebamo jako potruditi da uspijemo. Evo što nam je Ena ispričala o svojim postignućima u karateu.

Što te je motiviralo da se počneš baviti karateom i koliko dugo se baviš tim sportom?

Treniram dvije godine, a motiv je bio to što volim borilačke vještine.

Jesu li te roditelji od početka podržavali?

U početku nisu, ali kada su vidjeli da mi se karate jako sviđa i da marljivo treniram, onda su me podržali i uvijek su tu za mene.

U kojem klubu treniraš?

Moj klub se zove “Shotokan Ci “Cicevac. Pripada JKA federaciji. Moj trener je Lazar Radisavljević.

Jesi li zadovoljna svojim trenerom?

Da, trener je jako posvećen našim treninzima i svim članovima našeg kluba. Uvijek je spreman dati savjet, ohrabriti nas i naučiti nas novim tehnikama u karateu.

Na kojim si natjecanjima sudjelovala?

Sudjelovala sam na puno natjecanja. Neka od njih su Funakoshi kup, Kup prvaka, Miloš kup, Prvenstvo Srbije, te nekoliko memorijalnih natjecanja.

Koliko si medalja osvojila?

Do sada sam osvojila 84 medalje, od toga 44 zlatne, 29 srebrnih te 11 brončanih.

Imaš li tremu prije natjecanja i kako se nosiš s njom?

Imam tremu, ali uz pomoć trenera i prijatelja iz kluba nekako je savladam.

Kako si ušla u reprezentaciju Srbije i je li to bio tvoj glavni cilj?

Glavni cilj mi je bilo druženje i savladavanje tehnika u karateu, a izbor za reprezentaciju Srbije je nagrada za moj rad. Jako sam sretna zbog toga!

Što će biti sljedeći korak u tvojoj sportskoj karijeri?

Trenutno se pripremam za JKA Europsko prvenstvo koje će se održati u Engleskoj u svibnju 2022.

Što bi poručila djeci koja se žele baviti karateom?

Poručila bih im da se bave karateom jer je to zdrav i zanimljiv sport. Uči nas samodisciplini i razvija sportski duh, ali poručila bih im i da pobjeda nije bitna. Karate nas uči poštovanju protivnika i svaki meč završava sportskim pozdravom. /Jovana Vidačak/

Izvor: školski digitalni list Đačka iskra.

U vrijeme apartheida u Južnoafričkoj republici crno stanovništvo masovno je zatvarano i ubijano

By

klincek

-

5. February 2022

0

Riječ apartheid koristi se za označavanje politike odvajanja ljudi po rasnom kriteriju u JAR-u

U projektu “p. s. Pokreni solidarnost!”, u koji smo ove školske godine uključeni i mi učenici šestih razreda, učimo o solidarnosti, stereotipima, predrasudama i diskriminaciji. Kad smo govorili o rasizmu kao jednom od oblika diskriminacije, spomenuta je i riječ apartheid. Kako tu riječ nismo razumjeli dogovorili smo da netko istraži značenje te riječi.

**Taxi samo za bijelce** – **Izvor – The Guardian**

Google nudi puno stranica na kojima se nalazi objašnjenje pojma apartheid, a jedno od njih nalazi se i na Hrvatskoj enciklopediji. Tamo piše da riječ apartheid znači odvojenost, odvojeni život, a koristi se za označavanje politike odvajanja ljudi po rasnom kriteriju u Južnoafričkoj Republici (JAR). Takvu politiku odvajanja po rasnim kriterijima (rasna segregacija) provodilo je manjinsko bjelačko stanovništvo prema crnačkom stanovništvu (bantuskim narodima) i drugim neeuropskim skupinama ili mulatima (ljudima mješovitog porijekla).

Na prosvjedu u Sharpevilleu ubijeno 70 prosvjednika

**Nelson Mandela – izvor *Encyclopedia* Britanica**

Crno stanovništvu u Južnojafričkoj republici za vrijeme apartheida moralo je živjeti u rezervatima, bilo im je zabranjeno stjecanje imovine te sklapanje mješovitih brakova. Branila im se i upotreba javnog prijevoza, sportskih terena i posjećivanje kulturno-zabavnih ustanova. Kršenje spomenutih pravila strogo se kažnjavalo. Wikipedia piše da je ranih pedesetih godina 20. stoljeća svake godine bilo zatvarano oko 250.000 ljdi. Najčešće, oni crni ili mulati koji su se ogriješili o zabranu kretanja. Za vrijeme apartheida puno je obojenog stanovništva okrutno mučeno i ubijeno. Jedan od krvavih dana u povijesti apartheida bio je 21. ožujka 1960. Tada je policija ubila oko 70 prosvjednika u Sharpevilleu. Na prijedlog UN (Ujedinjeni narodi) od 1966. taj se dan obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv rasne diskriminacije. Upravo na taj dan mi ćemo slati naše razglednice solidarnosti koje pripremamo u sklopu projekta “p.s. Pokreni solidarnost!”

Politika apartheida u Južnoafričkoj republici provodila se od 1948. nakon izborne pobjede burske Nacionalističke stranke. Postepeno je ukidana od osamdesetih godina 20. stoljeća, a potpuno je dokinuta tek 1994. kada je za predsjednika izabran Nelson Mandela.

Zbog svoje borbe protiv apartheida Mandela je čak 27 godina proveo u zatvoru. U zatvoru je bio od 1963. do 1990., a 1994. izabran je za predsjednika Južnoafričke republike. Iste godine dobio je Nobelovu nagradu za mir. Kao i nedavno preminuli biskup Desmond Tutu, također dobitnik Nobelove nagrade za mir, Mandela se protiv apartheida borio nenasilnim metodama. /Lucija Vukoić, 6. a; fotografije preuzete s interneta/

Kroz igru sličnu kartanju osmaši učili o vrijednostima EU

By

klincek

-

3. February 2022

0

Igra je bila poput kartanja, ali umjesto aseva, kraljeva i dama skupljali smo slobodu, solidarnost, vladavinu prava, jednakost, toleranciju, poštovanje ljudskih prava i poštovanje ljudskog dostojanstva. Naime, tako su se zvale kartice koje smo mi osmaši na satu razredne zajednice dobili za naše “kartanje” na temu vrijednosti Europske unije.

Svaka od spomenutih kartica bila je u nekoj boji, a da bismo dobili željenu karticu morali smo točno odgovoriti na neko od 32 pitanja o vrijednostima Europske unije. “Kartajući” se naučili smo da solidarnost u EU, između ostalog, podrazumijeva i da manje bogate regije EU-a primaju dodatnu financijsku potporu. Naučili smo da jednakost u EU podrazumijeva i da građani koji studiraju u drugoj državi članici plaćaju iste školarine kao i studenti iz te zemlje.

**Radionica o EU vrijednostima u 8.b održana je 2. veljače 2022.**

EU se protivi govoru mržnje na temelju rase, spola, vjere ili nacionalnosti

Naučili smo da sloboda podrazumijeva i to da stanovnici EU mogu izražavati svoje mišljenje bez straha od zatvora. No, nije dopušten govor mržnje kojim se poziva na nanošenje štete drugim pojedincima ili skupinama. S kartice vladavina prava doznali smo da u EU sve žrtve i osumnjičenici imaju pravo na pošteno suđenje u EU-u te da se svi osumnjičenici smatraju nevinima dok im se na sudu ne dokaže krivnja.

**Radionica o EU vrijednostima u 8. a održana je 17. siječnja 2022.**

Skupljajući kartice poštovanje ljudskih prava naučili smo da se sve države članice EU-a moraju boriti protiv govora mržnje na temelju rase, spola, vjere ili nacionalnosti. S jedne od kartica pod nazivom poštovanje ljudskog dostojanstva doznali smo da su dječji rad, ropstvo i iskorištavanje radne snage zabranjeni u EU-u.

Ovaj “kartaški” sat razredne zajednice održali smo u sklopu našeg Erasmus+ projekta “Misli održivo”. Pri završetku projekta petero osmaša trebalo bi posjetiti Europski parlament. /Laura Ivšak, 8.a; foto: S. L./

Naše debatantice okušale se u ad hoc debati

By

klincek

-

2. February 2022

0

Članice našeg debatnog kluba u (subotu 29. 1.) okušale su se po prvi puta u ad hoc debati. To je debata bez pripreme, što znači da prije natjecanja debatanti nisu dobili teze već su teze predstavljene tek na početku natjecanja. Ova vrsta debatnog natjecanja sudionicima omogućava pripremu samo sat vremena prije debate. Od uobičajenog debatnog formata, ovaj format se razlikuje i po tome što u tih sat vremena rezerviranih za pripremu debatanti ne mogu koristiti internet na računalu ili mobitelu.

Našu školu na subotnjoj online ad hoc debati predstavljala su dva tima. U timu Klinčekice 1 bile su Tea Hendelja, Josipa Jelak i Lorena Poljak, a u timu Klinčekice 2 bile su Elizabeta Truščec, Sonja Plavec i Antonela Koretić. Mi ostali pratili smo naše kolegice i čini nam se da su se one solidno snašle u ovom zahtjevnom debatnom formatu. Zahtjevno je bilo i jer je natjecanje trajalo gotovo cijeli dan. Započelo je u 9 ujutro, a završilo je objavom rezultata u 18.30.

Tim Klinčekice 2 natjecao se samo u dva debatna kola, a tim Klinčekice 1 natjecao se u tri debatna kola na slijedeće teze:

1. Učenici bi sami trebali birati predmete koje uče u školi

2. Romantične serije i filmovi donose više štete nego koristi

3. Trebali bi brinuti o roditeljima kad ostare

Nama pratiteljima turnira činilo se da su naše debatantice najbolje snašle u debati na temu o romantičnim serijama. Glavni argument bio im je da su te serije zabavne i da ljudi u njima uživaju.

Naredno natjecanje članove našeg debatnog kluba čeka u ožujku. To će biti županijsko natjecanje, a teza za koju se pripremamo je Turizam državi donosi više štete nego koristi. /Karla Kos, 7.a/

OŠ SVETI PETAR OREHOVEC

NAJNOVIJE

ŠKOLSKI LISTOVI NAŠIH ERASMUS+ PARTNERA

POPULARNE RUBRIKE