Kopački rit najveće je mrijestilište slatkovodnih riba u Hrvatskoj

By

-

1. February 2022

Sutra (2. veljače) se obilježava Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa i tim povodom odlučili smo pisati o Kopačkom ritu, jednom od četiri zaštićena močvarna područja u Hrvatskoj.

Kopački rit nalazi se na sjeveroistoku naše zemlje u Baranji i prostire se na više od 17.000 hektara. Među zaštićena močvarna područja uvršten je 1993. Dva najveća jezera u Kopačkom ritu su Kopačko jezero i Sakadaš, a zaštitni znak Kopačkog rita je orao štekavac. Za simbol ovog parka izabran je zato što se na području Kopačkog rita gnijezdi najviše štekavaca na cijelom porječju rijeke Dunav. No, osim štekavca u Kopačkom ritu živi još 299 vrsta ptica, a ovo močvarno područje važno je odmorište pticama močvaricama tijekom njihove proljetne i jesenske selidbe.

**Orao štekavac – izvor Park prirode Kopački rit**

Na stranici Parka prirode Kopački rit, piše i da tamo živi 20 vrsta vodozemaca i 10 vrsta gmazova te čak 50 vrsta različitih vrsta riba. Najzastupljeniji su šaran, štuka, som i smuđ, a upravo područje Kopačkog rita je najveće mrijestilište slatkovodnih riba u Hrvatskoj. Uz već spomenute životinjske vrste, ova je močvara staništa za broje vrste beskralježnjaka i kukaca te čak 55 vrsta sisavaca. Među njima su i divlja mačka, vidra i jelen.

Močvare su vrlo važne za kontrolu poplava

**Kopački rit stanište je za 55 vrsta sisavaca** **– izvor – Park prirode Kopački rit**

Kopački rit odlikuje se i bogatstvom biljnih vrsti. Ima ih više od 500, a najveći dio poplavne doline pokrivaju šume bijele vrbe te trska i šaš, najzastupljenije biljke u močvarnim predjelima.

Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa obilježava se od 1971. s ciljem da se ukaže da je potrebno očuvati močvare, a ne ih isušivati jer one su vrlo važne za ekosustav. Osim što su stanište brojnim biljnim i životinjskim vrstama i zato su važne za očuvanje biološke raznolikosti, vrlo su važne i za ublažavanje klimatskih promjena i kontrolu poplava. Kopački rit poplavljen je više od tri mjeseca godišnje. To je važno za Baranju jer močvarna područja služe kao prirodne retencije (površine na kojima se privremeno zadržava voda radi zaštite od poplava). /Barbara Dvečko, 6. a; fotografije preuzete s interneta/

**Kopači rit stanište je za 300 vrsta ptica – izvor – Park prirode Kopački rit**

Kupovina rabljene odjeće u second hand trgovinama sve popularnija

By

klincek

-

31. January 2022

0

Misli održivo – briga za naš planet jedan je od razloga zašto kupovati rabljeno

Kupovina rabljene odjeće u second hand trgovinama sve je popularniji trend u Hrvatskoj i svijetu, ali u našem 8. a ovaj trend još nije prihvaćen. Od 6 anketiranih učenica koje su danas bile u školi, samo jedna učenica je navela da je imala iskustva s kupovinom odjeće u second hand trgovinama. Navela je i da je bila zadovoljna kupovinom.

Zadovoljnih kupaca rabljene odjeće u svijetu je izgleda sve više jer tržište rabljenom odjećom buja. Prema pisanju portala Elle nedavna istraživanja pokazuju kako tržište rabljenom odjećom raste 21 puta brže od prodaje nove odjeće. Oni iznose i predviđanje da bi trgovanje rabljenom odjećom u slijedećih 10 godina moglo nadamšiti prodaju ostvarenu u trgovinama brze mode (izraz za masovnu modu – neki od poznatijih brandova brze mode su Zara, H&M, UNIQLO, GAP, Forever 21 i Topshop).

Osim second hand trgovina u kojima se uživo može tražiti i isprobavati odjeća koja više nije nova, ali je i dalje u dobrom stanju, sve popularnije postaju i online second hand trgovine. Neke od njih bave se prodajom dizajnerske odjeće. Elle navodi da je Vestiaire Collective pionir u takvom poslu. Počeli su djelovati 2009. u Parizu, a sada svoje podružnice za prodaju luksuznih odjevnih komada imaju u Londonu, New Yorku, Milanu, Berlinu i Hong Kongu. Na njihovoj platformi ima 9 milijuna članova, a svaki tjedan u ponudi je novih 40.000 komada rabljenih luksuznih odjevnih predmeta, ali i torbica, cipela i satova.

Postoje još mnogo second hand platformi za kupnju i prodaju luksuzne robe, a mi ćemo izdvojiti još The RealReal, američku platofrmu pokrenutu 2011. Oni su vrlo pouzdani jer imaju tim koji procjenuje autentičnost (izvornost) svakog pojedinog komada.

Osim online platformi za kupnju luksuzne rabljene odjeće postoji još mnoštvo onih koji se bave prodajom brze mode. No, počele su se otvarati i trgovine koje se bave prodajom rabljenog namještaja i drugih stvari za uređenje doma. Kako to piše portal Jutarnji prvi takav dućan je krajem 2020, otvorila je Ikea u Švedskoj.

U second hand trgovinama kupuju oni koji žele uštedjeti na trošku za odjeću, oni koji žele biti originalni, ali i sve više onih koji misle o održivosti. Među njima sve je više mladih koji su svjesni neodrživosti ovakve situacije s modom. Naime, modna industrija je jedan od najvećih zagađivača na svijetu te se kupovinom second hand odjeće pomaže očuvanju našeg planeta. /Nela Šantatić, 8. a; fotografije preuzete s interneta/

Jeste li znali?

Prosječna odrasla Amerikanka 1960. kupila je manje od 25 odjevnih predmeta, a prosječno američko kućanstvo te je godine potrošilo više od 10 posto prihoda na odjeću i obuću.

Danas prosječni Amerikanac svake godine kupi oko 70 komada odjeće, ali na odjeću troši manje od 3,5 posto svog proračuna.
Vjerojatnije je da ćemo baciti jeftinu, trendovsku odjeću nego skuplje, bezvremenske komade.
Prema američkoj Agenciji za zaštitu okoliša (EPA), u 2017. stvoreno je 16,91 milijuna tona tekstilnog otpada, od čega je reciklirano samo 2,6 milijuna tona.
Prema zakladi Ellen MacArthur, modna industrija je odgovorna za 10% globalnih emisija CO2 (ugljičnog dioksida) svake godine. To je više od svih međunarodnih letova i pomorskog brodarstva zajedno. / Izvor – https://hr.savpj.org/

Članice čitalačkog kluba predškolcima čitale slikovnicu “Dome, slatki dome”

By

klincek

-

28. January 2022

0

Članice čitalačkog kluba Julija Ban i Magdalena Ivšak jučer su posjetile predškolce i čitale im slikovnicu Dome, slatki dome. Mališani su sa zanimanjem pratili priču u kojoj su glavni junaci pingvini, slonovi, deve i druge životinje. Doznali su ponešto i o njihovim domovima koji se nalaze u savani, Južnom polu….

Naše članice čitalačkog kluba kroz susrete s mališanima vježbaju svoje čitanje naglas što je važno za uspješnije savladavanje čitalačke vještine. Kroz ove susrete uče i o vrijednosti volontiranja. Čitajući mališanima pomažu im da nauče neke pojmove, ali i zavole čitanje. Zato su ove i ostale aktivnosti čitalačkog kluba uvrštene u naš KA 121 projekt “Misli održivo”. Njihove aktivnosti daju doprinos kvalitetnijem obrazovanju, što je, kako smo naučili na SRZ-u, cilj broj 4 programa “Promijeniti svijet: Program održivog razvoja do 2030.” /Nela Šantatić, 8. a; foto: S. L./

**Predškolcima su čitale članice čitalačkog kluba Magdalena Ivšak i Julija Ban**

Esperanto – međunarodni jezik koji bi EU mogao uštedjeti 25 milijardi eura godišnje

By

klincek

-

27. January 2022

0

Esperanto postoji od 1887. a osmislio ga je Poljak Lazar Ludwig Zamenhof

Zbog prevlasti engleskog jezika, Velika Britanija zarađuje svake godine 17-18 milijardi eura što je više od 1% njenog bruto nacionalnog proizvoda. To su procjene švicarskog profesora Francoisa Grina. On je profesor sveučilišta i stručnjak za jezičnu ekonomiju u Ženevi. Svoju procjenu objavio je 2005. u znanstvenom radu u kojem analizira izbor radnih jezika u Europskoj uniji.

U svom radu Grin se zalaže za uvođene esperanta i kaže da bi EU tako uštedjela barem 25 milijardi eura godišnje. Ipak Grin smatra da je uvođenje esperanta u EU zasad nemoguće zbog snažnih predrasuda prema ovom jeziku koje je osmislio dr. Lazar Ludwig Zamenhof.

Zamenhof je bio liječnik, židovskog porijekla iz Poljske, a udžbenik ovog međunarodnog jezika predstavio je 1887. Jezik kojeg je Zamenhof nazivao Lingvo Internacia (Međunarodni jezik), kasnije je dobio ime Esperanto po liječnikovom nadimku. Esperanto je riječ španjolskog porijekla a znači – onaj koji se nada.

**Imena vozila na esperantu – izvor – Pintrest**

Ideja o stvaranju univerzalnog jezika Zamenhofu je pala na pamet jer je živio u gradu gdje su zajedno u lošim odnosima i strogo podijeljeni živjeli Židovi, Poljaci, Rusi, Nijemci i Litvanci. Zamenhof je začetnik esperanta, ali taj se jezik i dalje razvija i to pod nadzorom Esperantske akademije. Spomenuta akademija prati razvoj rezika, proširuje službenu listu riječi i rješava ostala jezična pitanja.

Esprenato ima vrlo jednostavnu gramatiku i lako se uči

Esperanto nije jezik ni jednog naroda, niti mu je namjera ukidanje materinjih jezika već ima misiju povezivanja različitih kultura. Na mrežnoj stranici Gradske knjižnice Križevci pronašli smo podatak da oko 2 milijuna ljudi u svijetu svijetu govori esperanto. Taj se jezik lako uči jer ima jednostavnu gramatiku bez puno pravila i izuzetaka. Korijeni riječi su najčešće latinski, a esperanto je mješavina romanskih, germanskih i slavenskih jezika. Na mrežnoj stranici Gradske knjižnice Križevci pronašli smo i podatak da je 2012. u Križevcima osnovan esperantski klub kojem je predsjednik Krunoslav Puškar. Nije poznato djeluje li Klub još uvijek.

U Hrvatskoj djeluje esperantski savez. Kod njih se može učiti esperanto, a može ga se učiti i online. Na esperantu danas postoji rock i pop-glazba, a ima i stripova na esperantu. Jedan od njih je popularni Asteriks. Postoji i književnost na esperantu. Đurđevački esperantist Josip Pleadin na esperanto je preveo Družbu Pere Kvržice i Vlak u snijegu, čuvene romane Mate Lovraka

Na esperantu se emitiraju i radijske emisije. Primjerice Radio Vatikan, Peking i Havana neki su od gradova čije radijske postaje emitiraju dio programa i na esperantu. Hrvatski esperantski savez izdaje časopis na esperantu. Časopis pod nazivom Tempo izlazi još od 1980. Na mrežnoj stranici Hrvatskog esperantskog saveza dostupan i rječnik esperanta, a gdje sve u Hrvatskoj postoje esperantska društva može se vidjeti ovdje.

Da Grinov prijedlog o mogućnostima esperanta za komunikaciju unutar EU možda ipak nije neostvariv misli sve više ljudi. Na mrežnoj stranici Hrvatskog esperantskog saveza piše da je prijedlog o učenju esperanta jedan od najpopularnijih prijedloga na Konferenciji o budućnosti Europe. Ta se konferencija odvija virtualno od lipnja 2021. i svi koji to žele mogu dati svoje prijedloge za poboljšanje života u EU. /Anastazija Blagaj, 8.b; fotografije preuzete s interneta/

Za LEGO movie trebalo više od 15 milijuna kockica

By

klincek

-

25. January 2022

0

Magdalena Valaško od LEGO kockica gradi automobile, avione….

Jedna sam od onih koja smatra da LEGO kockice nisu samo za klince. Igram se s njima od svoje treće godine, ali volim se i sada igrati s njima. Svojoj mlađoj braći i sestri pridružim se barem jednom ili dva puta tjedno kad se igraju s legicama. LEGO kocke nam kupuje mama jer misli da one potiču kreativnosti. Ljubav prema ovim kockicama, od kojih se uz malo mašte doista može napraviti svašta, potaknula me i na malo istraživanje o povijesti legica .

**Porsche od LEGO kockica** – **izvor Flickr**

Za početak objasnit ću zašto se ove kockice zovu baš LEGO. Ta je riječ kombinacija dviju danskih riječi leg i godt što znači – lijepo se igraj. Ime je 1934. osmislio Ole Kirk Kristiansen, vlasnik radionice za izradu drvenih igračaka. Od 1949. u tvornici obitelj Kristiansen u danskom gradiću Billundu započinje proizvodnja plastičnih kockica. Kockice kakve se danas koriste, prema pisanju Večernjeg lista patentirane su 1958. LEGO kockice posebno po tome što su šuplje i imaju cjevaste “gumbiće” koji omogućuju lako sastavljanje i rastavljanje.

**Hrvatsko narodno kazalište od lego kockica – rad Davorke Petračić** **iz 2010.**

Najveći set legica sastojao se od čak 5.922 kockica. Taj je set bio, kako to piše portal 24sata namijenjen izgradnji replike čuvene indijske građevine Taj Mahal. Još veći broj kockica, čak 3,3 milijuna njih, u kuću stvarne veličine ugradio je Britanac James May. Kuću u kojoj su čak i tuš i wc bili od kockica i njima se moglo koristiti, izgradio je 2009. May i dobrovoljci koji su mu pomagali izgraditi kuću bili su jako žalosni kad su je morali srušiti. Pronašla sam i podatak da je za animirani film Lego movie iz 2014. potrošeno je više od 15 milijuna kockica.

**Kuća od LEGO kocki Britanca Jamese Maya sagrađena je i srušena 2009.** – izvor Wikimedia Commons

Lego kockice su vrlo dugotrajne i s njima se može igrati godinama, a da su i dobro ulaganje govore podatci koje sam pronašla u članku na portalu Danica. Cijena setovima Lego kockica čija je proizvodnja prestala, kasnije se preko interneta prodaju nekoliko puta skuplje. Danica u svom članku prenosi podatke britanskog portala Telegraph. Britanci su istražili da je najveći rast cijena imao set legica od kojih se može izgraditi replika hotela Café Corner. Taj se set 2007. prodavao po 90 funti, a kad se prestao proizvoditi cijena mu je skočila na 2100 funti. Zato neki kupuju LEGO setove i ne otvaraju ih već čekaju da im narastu cijene.

**Taj Mahal od LEGO kockiga- izvor Mall.hr**

Cijeneći kreativnost LEGO kockica nabavljaju ih i knjižnice. U jednom članku Gradske knjižnice Vukovar pronašla sam podatak da je kod njih održano natjecanje u gradnji knjižnice od LEGO kockica. Mogućnosti LEGO kockica koristi i Hrvatski robotički savez. Oni su već 5 godina uključeni u svjetsko natjecanje FIRST LEGO League. To se natjecanje u svijetu održava već 20 godina, a u gradnji robota od legica natječu se ekipe iz 110 zemalja. /Magdalena Valaško, 6. b; foto: Katarina Valaško; preuzeto s interneta/

**Magdalena Valaško – obožava LEGO kocke**

Dječji vrtić “Mali Petar” počinje s radom u ožujku

By

klincek

-

20. January 2022

0

Razgovarajući prekjučer s načelnikom Općine Franjom Poljakom doznali smo još jednu važnu stvar za našu lokalnu zajednicu. Prema načelnikovim riječima očekuje se da će vrtići u Svetom Petru Orehovcu i Fodrovcu početi s radom u ožujku. – Registracija vrtića je obavljena i ishodili smo svu potrebnu dokumentaciju za raspisivanje natječaja za zapošljavanje – istaknuo je načelnik Poljak, dodavši da će zaposliti ravnateljicu/ravnatelja vrtića i 7 odgojitelja.

Načelnik Poljak predviđa da će upisi mališana biti obavljeni tijekom veljače. Rekao nam je i da je su predupisima početkom jeseni roditelji iskazali interes za upis 70 mališana, ali tek nakon upisa bit će sigurno koliko će mališana pohađati vrtiće u Svetom Petru Orehovcu i Fodrovcu.

Podsjetimo, dječji vrtići u Svetom Petru Orehovcu i Fodrovcu djelovat će pod imenom “Mali Petar”. Za ime vrtića zaslužan je naš bivši osmaš Luka Orehovački koji je sa svojim prijedlogom pobijedio na natječaju za izbor imena vrtića. /Barbara Dvečko, 6. a; foto: S. L./

Očekuje se da će sportska dvorana biti završena u ožujku

By

klincek

-

19. January 2022

0

-Ukoliko to vremenski uvjeti budu dozvoljavali očekujemo da bi svi građevinski radovi na izgradnji sportske dvorane mogli biti završeni u ožujku. – To nam je jučer telefonom rekao načelnik Općine Franjo Poljak. Konkretan datum otvaranja dvorane još se ne zna, ali načelnik Poljak očekuje da bi učenici naše škole do kraja ove školske godine mogli imati nastavu tjelesnog u dugo godina iščekivanoj sportskoj dvorani.

Načelnik nam je rekao i da se trenutno radi na montiranju opreme u dvorani, uređivanju parkirališta te kružne ceste oko dvorane. Dobri vremenski uvjeti trebat će i za uređenje okoliša jer i okoliš je potrebno urediti da bi se mogle ishoditi sve potrebne dozvole za otvorenje dvorane. /Nela Šantatić, 8. a; foto: N. Š./

**Radovi na izgradnji pristupne ceste za sportsku dvoranu OŠ Sveti Petar Orehovec**

Vijeće roditelja organizirat će roditeljske sastanke o problemu bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji

By

klincek

-

18. January 2022

0

U cilju osvještavanja problema bacanja hrane i neodrživosti takve situacije najavljeno i vaganje bačene hrane

U narednih mjesec dana na roditeljskim sastancima u svim razredima trebalo bi se raspravljati o problemu bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji. To je na prijedlog predsjednice Vijeća roditelja Valentine Pasariček zaključeno na sastanku Vijeća roditelja. Sastanak je na inicijativu Vijeća učenika održan 17. siječnja putem platforme Google Meet.

**Sudionici sastanka Vijeća roditelja na temu bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji OŠ Sveti Petar Orehovec**

Predsjednica Vijeća učenika Petra Kušec, prisutnim roditeljima prezentirala je istraživanje VU o problemu bacanja hrane. Istaknula je da bacanje hrane dugogodišnji problem i da nije započeo s projektom zdrave prehrane uvedenim 2019. u svim školama na području Koprivničko-križevačke Županije. Posebno je naglasila da je anketiranjem učenika utvrđeno da većina korisnika školske kuhinje još dobiva i novac za kupovinu hrane te da je to jedan od značajnijih razloga bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji.

**Prezentacija o istraživanju o bacanju hrane dostupna je na slijedećoj POVEZNICI**

Roditeljima su prezentirani i zaključci VU o ovoj neodrživoj situaciji s bacanjem hrane. Ti bi zaključci trebali biti izloženi i na sastanku s predstavnicima Županije. Vijeće učenika smatra da bi se na količine bačene hrane možda moglo utjecati i smanjivanjem porcije za učenike razredne nastave. Njihov je prijedlog je i da se u sendviče stave samo osnovni sastojci, a da se dodatci serviraju posebno pa da ih uzmu oni koji ih žele. Naime, uočeno je da dosta djece baca cijele sendviče jer ne jedu ajvar ili neki drugi dodatak u sendviču. Prijedlog je da se i sendviči za učenike razredne nastave prerežu na pola.

Podravkina nutricionistica Gajari: U školskim kuhinjama neka djeca bace hranu, a nisu je ni probala

Ravnatelj Lučki: Učenici koji često bacaju hranu neće ubuduće imati mogućnost prehrane putem projekta Europskog socijalnog fonda

Na sastanku s predstavnicima Županije predstavnici VU iznijet će i podatke o jelima koje djeca najčešće bacaju i pitati postoji li mogućnost da se zamijene nekim drugim jelima. Predstavnike Županije zamolit će se da se u školi pokuša organizirati i predavanje stručnjaka za pravilnu prehranu.

I sami članovi Vijeća učenika nastojat će s učenicima razgovarati o problemu bacanja hrane. Predloženo je da i učitelji povremeno razgovaraju s učenicima o zdravoj prehrani i namirnicama koje se u našem kraju ne koriste često u prehrani, a sastavni su dio jelovnika školske kuhinje. Roditelji su sugerirali da se s učenicima o tim temama počne razgovarati već u predškoli. Očekuje se da nakon održanih roditeljskih sastanaka sa svojom djecom o problemu pravilne prehrane i bacanju hrane češće razgovaraju i roditelji svih naših učenika.

Kako je uočeno da znatne količine hrane bacaju i učenici čija se prehrana financira zahvaljujući projektu iz Europskog socijalnog fonda, ravnatelj Stjepan Lučki rekao je da mogućnost ulaska u taj projekt ubuduće neće imati učenici koji često bacaju veće količine hrane.

Najavljeno je i da će Vijeće učenika u suradnji s kuharicom povremeno organizirati vaganje bačene hrane. U cilju osvještavanja problema bacanja hrane i neodrživosti takve situacije VU će i objavljivati podatke količinama bačene hrane. /Petra Kušec; foto: S. L./

**Petra Kušec, predsjenica Vijeća učenika OŠ Sveti Petar Orehovec**

Ove školske godine provodimo Erasmus+ projekt “Misli održivo” pa smo i našu glavnu temu posvetili održivosti. Naši novinari istraživali su održive i neodržive ljudske djelatnosti i ponašanja. Pišemo i o održivim aktivnostima koje provodimo u školi, a najviše smo se fokusirali na problem bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji.

OŠ Sveti Petar Orehovec ima 35 posto manje učenika u odnosu na 2001.

By

klincek

-

17. January 2022

0

Općina je u odnosu na 2001. ostala bez gotovo svakog četvrtog stanovnika

Rezultati popisa stanovništva objavljeni prošli tjedan nisu povoljni ni za našu Općinu. Iako je Sveti Petar Orehovec druga općina po broju stanovnika u Koprivničko-križevačkoj županiji broj stanovnika znatno je manji u odnosu na 2011., a još je značajnije manji u odnosu na 2001.

Prema novom popisu naša Općina ima 3 970 stanovnika. To je 1167 stanovnika ili 22,7% manje u odnosu na 2001. Mogli bismo reći da smo od tada ostali bez gotovo svakog četvrtog stanovnika. U odnosu na 2011. kad smo imali 4583 stanovnika, sad ih je manje 613 ili 13,4%.

Postotak za koji se smanjio broj učenika u našoj školi još je veći nego kod stanovništva ukoliko uspoređujemo s podacima od prije 20 godina. Godine 2001. imali smo 468 učenika, a na kraju 2021. samo 304 učenika, što je gotovo 35% manje, dok se stanovništvo smanjilo za 22,7%. Uspoređujemo li broj učenika 2021. i 2011. imamo 48 učenika manje, odnosno 14% manje, što je gotovo jednako padu broja stanovnika u tom razdoblju.

U matičnoj školi u odnosu na 2001 izgubili smo 113 učenika odnosno 34%. Od područnih škola najbolje se u usporebi s prethodnim popisima drži Miholec, a najveći pad imala je područna škola Gregurovec. Detalje o broju učenika u matičnoj i područnim školama pogledajte u priloženoj tabeli. /Nela Šantatić, 8.a; foto: Darko Višak/

Broj učenika u OŠ Sveti Petar Orehovec

	2001.	2011.	2021.
Ukupno učenika	468	352	304
Matična škola	336	250	223
Bočkovec	32	18	14
Fodrovec	56	41	40
Gregurovec	21	19	6
Miholec	23	24	21

Broj stanovnika u Općini Sveti Petar Orehovec

2001.	2011.	2021.
5.137	4.583	3.970

Mladi američki heroj Michael Platt peče kolače i poklanja ih gladnima

By

klincek

-

14. January 2022

0

Zaklada Barron svake godine s 10.000 dolara nagrađuje 25 mladih koji rade u korist zajednice

**Michaell Plat – dobitnik nagrade Young Heros – izvor CBS News**

Američka zaklada Barron od 2001. godine s 10.000 dolara nagrađuje mlade do 18 godina koji rade u korist zajednice te imaju utjecaj na mlade. Michael Platt (16) iz iz američke države Maryland bio je 2021. jedan od 25 nagrađenih.

Među Young heros (mlade heroje), kako nazivaju nagradu i nagrađene, Platt je uvršten jer je svoju ljubav prema izradi slastica iskoristio da bi pomogao ljudima u potrebi. Pečenje kolača zavolio je nakon što mu je s 9 godina dijagnosticirana epilepsija. Liječnici su njegovim roditeljima tada preporučili da se manje bavi sportom i otad se počeo sve više interesirati za pečenje kolača. Već s 11 godina odlučio je pomagati i zalagati se za rješavanje problema gladi. Kolače koje je ispekao poklanjao je djeci koja su zbog obiteljskog nasilja smještena u skloništa.

**Michael Platt – izvor Shollastic Action**

Počeo je kreirati i vlastite recepte za kolače, a jednom mjesečno jedan originalni recept posvećuje borcima za slobodu i demokraciju. Među ostalim kreirao je i kolače posvećene Martinu Lutheru Kingu i Malali Yousafzai, dobitnicima Nobelove nagrade za mir. Na svom Instagram profilu pratiteljima govori i o doprinosu borca za slobodu kojima je posvetio svoj kolač.

Mladi chef i prodaje svoje kolače, ali za svaki kolač koji proda, jedan donira gladnima. Ta mu je ideja pala na pamet kad je kupio tenisice “One for One”. Taj brand za svaki prodani model tenisica donira jedan par djeci u siromašnim zemljama “trećeg svijeta”.

Platt je i osnovao udrugu P.L.L.A.T.E. (Moć, ljubav, učenje, i pristup svima). Ovaj mladi heroj trudi se svoje umijeće prenijeti drugima na radionicama pečenja kolače te potiče i organizira prikupljanje novca za nacionalnu neprofitnu organizaciju No Kid Hungry (Nema gladne djece). /Laura Ivšak, 8.b; fotografije preuzete s inerneta/

OŠ SVETI PETAR OREHOVEC

NAJNOVIJE

ŠKOLSKI LISTOVI NAŠIH ERASMUS+ PARTNERA

POPULARNE RUBRIKE