Radovan Fuchs, ministar znanosti odgoja i obrazovanja u petak (27. 5.) je darovao čak 19 prijenosnih računala novinarskoj grupi naše škole uz napomenu da on ispunjava svoja obećanja. Podsjetimo, ta se napomena odnosila na obećanje izrečeno prilikom posjeta našoj školi u prosincu 2021. No, ministar je iznenadio novinare doniravši po jedno računalo za svakog člana novinarske skupine.
Na vrijednoj donaciji ministru Fuchsu u ime članova novinarske grupe zahvalila je šestašica Nika Šantić, istaknuvši da će novinarskoj grupi ova donacija biti dodatan poticaj u daljnjem radu. Ministru se zahvalio i ravnatelj Stjepan Lučki, napomenuvši da ga očekuje na otvorenju školske sportske dvorane.
Ministar je našim novinarima poželio puno uspjeha, a uspješan rad poželio je i filmskoj grupi. Naime, članica filmske grupe Valerija Puškar predstavila je novi film “Na gospodarstvu”, nakon čega su svi prisutni pogledali isječak iz filma o našem učeniku Franu Košutiću.
Susret s ministrom održan je u školskoj knjižnici, a uz ministra Fuchsa prisutni su bili i župan Darko Koren te njegovi suradnici i načelnik Općine Franjo Poljak. /Uredništvo; foto: S. L. /
Ministar Radovan Fuchs, načelnik Općine Franjo Poljak i članica novinarske grupe Nika ŠantićŽupan Darko Koren, ministar Radovan Fuchs i načelnik Općine Franjo PoljakFilmašica Valerija Puškar predstavila je ministru novi film “Na gospodarstvu”
Naši učenici Mario i Mateo Franjčević, Tihana Miklečić i Fran Košutić, junaci su novog dokumentarnog filma naše filmske grupe. U filmu “Na gospodarstvu” pogledajte zašto su baš oni junaci ovog dokumentarnog filma.
U izradi filma sudjelovali su slijedeći članovi filmske grupe: Valerija Puškar, Mateo Franjčević, Ema Pacur i Lara Trušček. /Ema Pacur, 5. c; foto: S. L./
Valerija Puškar i Mateo Franjčević, snimanje na gospodarstvu obitelji KošutićValerija Puškar i Ema Pacur- snimanje na gospodarstvu obitelji Franjčević
Privatna škola Colégio Atlântico iz Sexiala u Portugalu bila je domaćin druge mobilnosti u sklopu Erasmus+ projekta S.O.S. – Strenghten online security for Students (Ojačajmo znanja učenika o online sigurnosti). Mobilnost je održana od 9. do 13. svibnja, a OŠ Sveti Petar Orehovec predstavljao je tim sastavljen od 5 učenica osmih i sedmih razreda. Glavna tema ove mobilnosti bile su lažne vijesti i njihove posljedice, a u središtu pažnje bile su lažne vijesti koje se prenose putem interneta.
Da ima vijesti koje i ubijaju na radionici o lažnim vijestima naglasio je novinar Luis Galrao, izdvojivši primjer Indijke koja je ubijena zbog lažne vijesti objavljene na Facebooku. Rezultat te radionice ostao je na zidu škole uz ogromnog Pinocchia načinjenog od kolaž papira. Naime, učenici su nakon teoretskog dijela radionice u grupama analizirali vjerodostojnost vijesti i na svaku napisali je li lažna ili istinita. Na jednoj radionici analizirali su vijesti napisane iz dvije različite perspektive. Te su vijesti postavili i na zajednički PADLET.
O lažnim vijestima učili i u Muzeju vijesti
Učenice Petra Kušec i Lea Hrandek u Muzeju vijesti u gradu Sintra– Erasmus+ mobilnost Portugal
O lažnim vijestima sudionici mobilnosti učili su i u atraktivnom Muzeju vijesti u gradu Sintri, jednom od portugalskih gradova s UNESCOVE liste mjesta svjetske baštine. U Muzeju vijesti u Ulicu propagande doznali su više o propagandi i njenim ciljevima, a putem interktivnog alata mogli su se na nekoliko minuta preobraziti u televizijske reportere i javiti se uživo s lica mjesta nekog događaja čiji scenarij su mogli birati među mnoštvom ponuđenih. Pomoću 3D tehnologije u Muzeju su mogli doživjeti i medije u budućnosti. U jednom dijelu tog 3D uzbuđenja osjećali su se kao da uz pomoć mahanja rukama lete među neboderima sagrađenima od vijesti.
Učenice Karla Kos, Nela Šantatić i Amadea Bošnjak – u Muzeju vijesti u gradu Sintra – Erasmus+ mobilnost Portugal
Orehovečke učenice imale su prilike boraviti i na nastavi s domaćinima te su uočile da se nastava prilično razlikuje od nastave u hrvatskim školama. Prema riječima učenice Petre Kušec, učenici većinom uče kroz projekte i istraživanja i to u grupama. To joj se svidjelo kao i ležerna atmosfera na nastavi, ali nije joj se svidjelo što nema zvona i što nastava nekog predmeta traje i po 120 minuta. Uočila je i da učenici od sedmog razreda, te u preostalim razredima srednjoškolskog obrazovanja, koriste samo digitalne udžbenike.
Privatna škola s više od 1500 učenika ima i međunarodni program
Učenicima se svidjelo i uređenje ove škole koju pohađa više od 1500 učenika, a obuhvaća uzrast djece od vrtićke dobi pa do 19 godina. Osim što su zidovi škole ukrašeni brojnim likovnim radovima, ono što se posebno ističe u školi su tunel tobogani. Mnoga djeca ih koriste kako bi izbjegla stepenice i spustila se u prizemlje škole ili u školsko dvorište ili se zabavila pod odmorima. Da bi školu doživjeli i kao mjesto za zabavu i relaksaciju njen osnivač António Pereira i njegova obitelj, uz školu su dali sagraditi mnoštvo različitih igrališta. Škola ima i vlastiti bazen, ali i staklenik u kojem uzgajaju začinsko bilje i jagode, a imaju čak i stablo banane. Škola posjeduje i voćnjak s čak 1000 stabala naranči. Uzgajaju ih bez korištenja pesticida, a da su vrlo ukusne uvjerili smo se i sami jer njima opskrbljuju školsku kuhinju u kojoj su svakodnevno objedovali i članovi svih Erasmus+ timova. Ono za što su još zaslužni Pereira i njegova obitelj je i ustrojavanje međunarodnog IB programa u kojem učenici pohađaju nastavu na engleskom jeziku. Također su zaslužni i za vrlo prisnu atmosferu u školi, a takva prisna atmosfera vladala je i za ove mobilnosti. Prijateljski raspoloženi učitelji družili su se svakodnevno u vrijeme obroka s Erasmus+ timovima te za vrijeme izleta u Lisabon i Sintru, a učenici su se u obiteljima domaćina osjećali kao kod kuće.
Način na koji je organizirana ova mobilnost opravdava i misiju ove škole. Njome ističu da je njihova škola mjesto gdje nastoje odgajati znatiželjne, kritički nastrojene, komunikativne, tolerantne, hrabre i uravnotežene ljude. /Stojanka Lesički/
Na završnoj svečanosti domaćini su prikazali video s brojnim fotografijma s mobilnostiErasmu+ tim u Muzeju vijesti u gradu SintraErasmus+ tim u LisabonuKoordinatorica portugalskog Erasmu+ tima Carolina Marta Vitor Pereira – u školskom stakleniku
U Skoplju je 18. travnja 2022. održana radionica kreativnog razmišljanja. Na radionici je 5 timova dobilo 120.000 denara za realizaciju svog timskog rješenja. Timovi su bili sastavljeno od srednjoškolaca starih od 13 do 19 godina. Novčani poticaj bio je namijenjen za razvoj timskog rješenja za zaštitu voda i smanjivanje štetnih učinaka klimatskih promjena. Radionica je dio programa UPSHIFT, a na njoj je sudjelovalo 10 timova sastavljnih od 50 srednjoškolaca iz Skoplja, Tetova, Valandova, Strumice, Prilepa, Velesa i Berova. Timove su pratili profesori i mentori koji su im pomogli da razviju svoje ideje i steknu nove vještine.
Novac za provedbu svojih ideja dobilo je slijedećih pet timova:
• SUGS “Braka Miladinvci”, Skopje, za projekt smanjenju potrošnje pitke vode za navodnjavanje i održavanje školskog dvorišta i zoološkog vrta kroz obnovu školskog bunara.
• SOU “Orde Chopela”, Prilep i SUGS “Vlado Tasevski” – za projekt prikupljanja i korištenju kišnice u podzemnim i površinskim sabiralištima koje će se koristiti za navodnjavanje biljaka u njihovim školskim dvorištima.
• SSOU “Kole Nedelkovski”, Veles za projekt sprječavanja gubitaka vode u gradskom vodovodu Velesa ugradnjom senzora u vodovodne cijevi koji će putem SCADA sustava slati izravne informacije JKP “Derven”.
• OSEU “8. rujna”, Tetovo za projekt pročišćavanja pitke vode u svojoj školi postavljanjem filtera.
UPSHIFT je jedna od brojnih inicijativa koje podržava UNICEF. Ta inicijativa omogućava radionice društvenih inovacija te ih podupire s mentorstvom, materijalima i financijama. Cilj UPSHIFT-a je potaknuti inovativno i kreativno razmišljanje mladih kako bi razumjeli izazove s kojima se susreću te im pomogli da dođu do inovativnih rješenja u obliku proizvoda ili usluge. Temelji se na metodologiji prenosivog dizajnerskog razmišljanja koja može pomoći nastavnicima i studentima da razviju svoje poduzetničke vještine. Prije svega vještine upravljanje projektima, kritičko mišljenje, timski rad i komunikacijske vještine. / Gorjan Azmanov (9-1); foto: UNICEF/
Originalni članak objavljen je u školskom digitalnom listuL.A. IN-formator
Ukupno 76 kilograma čepova prikupljeno je u drugoj sabirnoj akciji ove školske godine. Akcija je održana 7. 4., a najviše čepova prikupili su učenici četvrtog razreda. Oni su prikupili ukupno 12,5 kilograma, a rekorder je Stjepan Smoljanec Jug. On je prikupio 4,5 kilograma čepova.
Učenici četvrtog razreda
Nakon prodaje čepova, dobiveni novac bit će uplaćen za Unicef-ov program Škole za Afriku. I ova aktivnost provedena je u sklopu našeg Erasmus+ projekta “Misli održivo”, a cilj joj je uvećati svijest učenika o održivom razvoju i ohrabriti ih da daju osobni doprinos održivom razvoju. /Ivona Siladi/
U društvu Erasmus+ timova iz Grčke, Italije, Njemačke i Španjolske pet učenica OŠ Sveti Petar Orehovec posjetilo je Europski parlament u Brusselsu gdje su razgovarale s zastupnikom Toninom Piculom. U glavnom gradu Belgije orehovečke učenice boravile su od 27. do 29. travnja, a dva dana prije posjete središtu europske demokracije boravile su Njemačkoj. Tamo su ih ugostili učenici škole Gemeinschaftsschule iz grada Sachsenheima.
Prezentiranje našeg Erasmus+ projekta ravnatelju škole Gemeinschaftsschule iz Sachsenheima
Ta njemačka škola partner je OŠ Sveti Petar Orehovec u Erasmus+ projektu “Misli održivo” dok sa školama iz Grčke, Italije i Španjolske surađuju kroz istoimeni eTwinning projekt. U Sachsenheimu su se timovi međusobno upoznali i predstavili održive aktivnosti koje su provodili u svojim školama tijekom ove školske godine. U školi njemačkih domaćina upriličen je i razgovor s Holgerom Albrichom, gradonačelnikom Sachsenheima i Tayfun Tokom, zastupnikom Zelene stranke u Njemačkom parlamentu. Svi Erasmus+ timovi razgledali su zajedno i obližnji grad Stuttgart. Poseban doživljaj bila je posjeta Muzeju Mercedesa gdje su nastale brojne fotografije uz atraktivne modele Mercedesa iz različitih razdoblja.
Snimali razgovore sa zastupnicima za podcast Erasmus projekta “Misli održivo”
Druženja Erasmus+ timova od srijede su nastavljena u Brusselesu gdje je im je glavni zadatak bio razgovarati s nekim od zastupnika svoje zemlje u EU parlamentu. Hrvatski tim dogovorio je razgovor s zastupnikom Toninom Piculom. Razgovor je trajao više od 40 minuta, a za to vrijeme učenice su mu postavile niz pitanja o održivosti i funkcioniranju EU. Od njegovih odgovora učenice će uskoro pripremiti kratki radijski prilog za zajednički podcast projekta “Misli održivo”, a za ovaj članak izdvajamo odgovor zastupnika Picule o programu Erasmus+. – Mislim da je program Erasmus+ jedan od najvećih postignuća unutar EU. To je investicija u mlade ljude, ulaganje u obrazovanje, u vlastite građane koji će danas sutra odlučivati o važnim stvarima u EU. Posebno je važno što Erasmus+ omogućava da u završnoj fazi obrazovanja mladi mogu otići studirati u bilo koju zemlju unutar EU i to pod istim uvjetima kao i domaći studenti – rekao je zastupnik Picula, dometnuvši da to mlade čini konkurentnim na tržištu rada EU.
Erasmus+ tim sa zastupnikom Toninom Piculom i kolegama iz grčkog Erasmus+ tima
Zaustavite rat u Ukrajini
U zgradi EU parlamenta Erasmus+ timovi boravili su i prilikom posjeta EU Parlamentariju gdje se na interaktivni način može doznati kako funkcionira Parlament, tko su zastupnici u parlamentu, kako se donosi zakonodavstvo i koje su posljednje važne odluke iz EU parlamenta. Na interaktivnim pločama u Parlamentariju posjetitelji mogu napisati svoje poruke, a orehovečke učenice odlučile su napisati poruku da žele da se završi rat u Ukrajini. Mnoštvo činjenica o nastanku EU, inicijatorima osnivanja EU, zajedničkom tržištu, ostalim institucijama EU učenici su doznali prilikom posjete Kući europske povijesti. Taj muzej prostire se na čak 6 katova i nalazi se blizu zgrade EU parlamenta.
Dok su zgradu EU parlamenta Erasmus+ timovi posjetili dva puta, prolazeći pri tom svaki puta postupak pregleda kao na aerodromu, zgradu EU komisije i ostale važne istitucije EU vidjeli su samo izvana u organiziranom razgledanju grada s Michaelom Krumbom. On u EU parlamentu radi kao predstavnik njemačke pokrajine Baden-Württemberg i bavi se obrazovanjem. Krumb je učenicima između ostalog rekao kako u EU parlamentu i drugim institucijama EU u Brusselsu radi oko 50.000 ljudi. – No zbog interesa za EU teme u Brusselsu se nalaze i predstavništva brojnih tvrtki te različitih nevladinih udruga. S njima se broj ljudi koji se u Brusselsu nalaze zbog EU politike penje na oko 120.000 tisuća – istaknuo je Krumb.
Suradnja škola iz pet zemalja ne završava nakon posjete europskim institucijama jer predstoji još izrada podcasta, a partneri su već dogovorili i nastavak suradnje iduće školske godine. Nova zajednička tema bit će ljudska prava. /Stojanka Lesički/
Razgovor sa zastupnikom Toninom PiculomAnastazija Blagaj, Lana Kušec, Josipa Đuran, Petra Kušec i Ivona Siladi u Mercedsovom muzeju
Na susretu s gradonačelnikom Timčom Mucunskim Erasmusovci dokazali da će među njima biti aktivnih građana
U Skopju, glavnom gradu Sjeverne Makedonije, članovi Erasmus+ tima OŠ Sveti Petar Orehovec zajedno s timovima iz Rumunjske i Srbije boravili su od 11. do 15. travnja, a domaćin mobilnost bila je škola “Lazo Angelovski”. To je najveća skopska škola i ima više od 1500 učenika. Povod boravka u Skopju bila je mobilnost u sklopu Erasmus+ projekta “Mali novinari danas, odgovorni digitalni građani sutra”.
Da bi među sudionicima spomenutog Erasmus+ moglo biti aktivnih građana i novinara potvrdilo se već prvi dan na susretu s gradonačelnikom Općine Aerodrom u kojoj se nalazi škola “Lazo Angelovski”. Erasmusovici su mladom gradonačelnika Timču Mucunskom postavili brojna pitanja o njegovom odnosu prema medijima i obavezama gradonačelnika. Lavinu pitanja pokrenuo je Gorjan Azmanov, član makedonskog tima. Odmah nakon što je gradonačelnik završio s pozdravnim govorom, Gorjan ga je pitao kad će Općina urediti igralište u njegovom naselju.
Kod Timča Muncovskog, gradonačlenika Općine Aerodrom, foto: M. Ognenovska
Članovi Erasmus+ timova bili su aktivni i na radionicama o medijskoj pismenosti koje su organizirali domaćini iz škole “Lazo Angelovski”. Na radionici “Moć medija” raspravljalo se o važnosti konteksta informacija. Istaknuto je da se smisao poruke ne nalazi samo u poruci nego i u primateljima poruke jer važne su razlike u iskustvu, obrazovanju, svjetonazoru i drugim karakteristikama primatelja informacije.
Sudionici Erasmus+ mobilnosti u Sjevernoj Makedoniji pred spomenikom Toše Preoskog
Igrom pokvarenog telefona započela je radionica “Vjerodostojnost informacije”. Učenicima poznata i atraktivna igra poticajno je djelovala na usmjeravanje njihove pažnje na važnost izostavljenih podataka u vijesti i na to da su mediji interpretacija stvarnosti, a ne sama stvarnost. Na radionici “Je li to trik, moram li kliknuti?” fokus je bio na clickbait naslovima i lažnim vijestima. Sudionicima mobilnosti vrlo zanimljiva bila je i radionica „Bubble filter“ (filter mjehurići) koju su započeli zadatkom otvaranja svoje omiljene pjesmu na Youtubeu. Na toj radionici mogli su naučiti kako algoritmi prate informacije koje korisnici interneta svakodnevno ostavljaju o sebi. Algoritmima to omogućuje personaliziranje sadrža za svakog pojedinog korisnika što utječe na razmišljanja i stavove korisnika interneta.
foto: M. Ognenovskafoto: M. Ognenovska
Osim zanimljivih radionica sudionici mobilnosti uživali su i u kulturno-zabavnim sadržajima koje su im organizirali domaćini. Prvi dan sve je oduševilo uprizorenje tradicionalnih makedonskih uskrsnih običaja. Makedonski učenici osim što su glumili i plesali tradicionalne plesove, sami su osmislili scenarij i sve su odglumili na izvrsnom engleskom jeziku. Kroz igru treasure hunt (tražnja blaga) učenici su imali priliku više doznati o povijesti Skopja. Svima se svidio i boravak u Escape rooomu, a podijeljenja mišljenja bila su oko posjete baletu Gissele. Posjet baletu ogranizirali smo sami kao i aktivnosti u subotu jer smo svoj boravak u Skopuju morali produžiti do nedjelja obzirom da u subotu nije bilo odgovarajućeg leta za Zagreb.
Mobilnost u Skopju održana u tjednu kad je u Sjevernoj Makedoniji otpočeo generalni štrajk u školama. Ipak naše domaćine predvođene koordinatoricom Ljubicom Ruzhinskom štrajk nije spriječio da nam budu dobri domaćini te su članovi njihovog Erasmus+ tima štrajk proveli radno.
Članovi Erasmus+ tima s Anom Vučić pred Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Skopju
Dodatna aktivnost upriličena samo za sudionike mobilnosti iz OŠ Sveti Petar Orehovec bio je prijem u Veleposlanstvu Sjeverne Makedonije. Naime, zbog sigurnosnih razloga organizatori mobilnosti iz OŠ Sveti Petar Orehovec redovito posjete stranim zemljama prijavljuju hrvatskom veleposlanstvu zemlje koje posjećuju. Veleposlanstvo u Skopju zainteresiralo je naše pismo te su sudionike mobilnosti pozvali na prijem. U razgovoru s Anom Vučić, zamjenicom veleposlanice imali su prilike predstaviti školu i Erasmus+ projekte koje provode. Vučić je istaknula kako su naši učenici privilegirani što imaju priliku biti sudionici ovakvih projekata koji šire europske ideje i omogućuju im upoznavanje drugih kultura. /Stojanka Lesički, foto: M. Ognenovska; S. L./
Dio Erasmus+ tima OŠ Sveti Petar Orehovec u Skopju
Sedmašica Lea Hrandek piše kako je doživjela Erasmus+ mobilnost u Sjevernoj Makedoniji
Nikad prije odlaska na Erasmus+ mobilnost u Sjevernu Makedoniju (od 11. do 15. 4.) nisam se vozila avionom. Nisam se bojala, već sam uživala. Kad smo se vraćali kući bilo je jutro i mogla sam iz visine gledati gradove, rijeke, šume. Lijepo je bilo i prolaziti kroz oblake koji su povremeno izgledali poput mekih bijelih jastuka. Činilo mi se da i sama imam krila kad smo samo za 90 minuta stigli na naše odredište u Skopje gdje su naši domaćini bili učenici iz OŠ „Lazo Angelovski“.
Lea Hrandek i prijateljica Ana iz Sjeverne Makedonije
Upravo s učenicima iz te škole najviše sam se družila na mobilnosti u Srbiji i s nestrpljenjem sam iščekivala ponedjeljak u jutro da ih ponovno vidim. Na ulazu u školski hol naši domaćini dočekali su nas s kruhom i solju. To je njihov način iskazivanja dobrodošlice gostima. Svima nam se svidio njihov doček kao i njihove narodne nošnje u kojima su izveli predstavu o uskršnjim običajima. Uživala sam u predstavi i njihovom odličnom engleskom jeziku.
Druženja s prijateljima iz Rumunjske, Sjeverne Makedonije i Srbije na radionicama na kojima smo učili o medijskoj pismenosti te ona tijekom upoznavanja Skopja, Velesa i antičkog grada Stobija, posjete Escape roomu, na kuglanju i drugim aktivnostima, za mene su bili nezaboravni trenutci.
Na ovoj mobilnosti imali smo prilike posjetiti i Veleposlanstvo Hrvatske u Skopju. Tamo nas je primila Ana Vučić, zamjenica veleposlanice. Između ostalog rekla nam je da njena generacija nije imala prilike upoznavati druge kulture na način kao što to nama omogućuje program Erasmus+. Rekla nam je i da sam smo mi djeca koja sudjelujemo u Erasmus+ projektima privilegirani.
Slažem se s njom jer tko zna kad bih ja imala prilike posjetiti Skopje. Voljela bih ponovno ići na neku Erasmus+ mobilnost, a željela bih i da što više mojih kolega iz škola ima priliku doživjeti iskustva kakva je meni omogućio Erasmus+. /Lea Hrandek, 7.a, foto: L. H./
Grad Alexandria započeo je projekt obnove ulice Libertății. To je središnja gradska ulica koja se nalazi unutar pješačke zone u centru grada. Projekt obnove predviđa i preuređenje zelenih površina te nabavu i postavu novih klupa, koševa za smeće, kioska i malih poslovnih prostora. Planira se izgraditi i još dva arteška bunara. Sve ove promjene desit će se zahvaljujući projektu pod nazivom „Smanjenje emisija ugljičnog dioksida u Alexandriji, usvajanjem ekološkog javnog prijevoza – Objekt 3 – Modernizacija pješačke zone Ulice Libertății “. Projekt se sufinancira iz europskih fondova, a građani Alexandrije raduju se što je grad uspio ishoditi sredstva za ovaj važan projekt.
Na mrežnoj stranici grada opisani su detalji projekta koji će naš grad učiniti suvremenijim i po mjeri stanovnika u 21. stoljeću. Dakle, na mrežnim stranicama grada piše da ćemo dobiti moderni pješački kolnik od prirodnog kamena. Uredit će se postojeći bunar i izgraditi još dva nova arteška bunara. Postojeće klupe zamjenit će se novim suvremenijim, a uredit će se i zelene površine. Dobit ćemo i novu javnu rasvjetu, video nadzor i WI-FI, a uredit će se i sustav kanalizacije za oborinske vode. Planira se i izgradnja biciklističke stazu u dužini od 14.625 metara. Duž staze bit će 15 stanica za unajmljivanje bicikla. Na tim će stanicama korisnicima biti na raspolaganju ukupno 300 bicikla. Uredit će se i 32 autobusna stajališta te moderni autobusni kolodvor za 10 električnih autobusa, a postavit će se i 13 punionica za električne autobuse. Planom je predviđeno i moderno parkiralište s 200 parkirnih mjesta, a u cijeloj zoni uspostavit će se suvremen sustav upravljanja prometom.
Radove izvode dvije tvrtke koje je na natječaju izabrao grad. Ovom investicijom pridonijet će se smanjenju emisije ugljika i zagađenosti zraka u gradu. Očekuje se da će utjecati na podizanje svijesti javnosti o prednostima korištenja bickla i usvajanje zdravog načina života te unaprijediti sustav upravljanja prometa i videonadzora.
Iako sam projekt sanacije traje već dugo i ne zna se točno kada će biti završen, mještani se vesele ovom projektu i nadaju se i da će ovi zahvati imati utjecaja i na povećanje broja turista u Alexandriji. /Popescu Maria-Alexia, VI A; fotografije preuzete s interneta/
Kao rezultat ruske agresije na Ukrajinu, od 24. veljače 2022. kad je započeo rat, više od 1,5 milijuna ljudi napustilo je Ukrajinu u pokušaju da pobjegnu od rata. Velika većina ukrajinskih izbjeglica potražila je utočište u susjednim zemljama – Poljskoj, Mađarskoj, Moldaviji i Rumunjskoj. Među izbjeglicama puno je i maloljetnika, a mnogi od njih našli su spas od rata u Rumunjskoj. Točnije, do danas, 26. ožujka, 79.444 državljana Ukrajine ušlo je na teritorij naše zemlje. Od spomenutog broja preko 40 posto su maloljetne osobe.
Prema rumunjskim zakonima, strancima u Rumunjskoj država pruža status izbjeglica i pruža im privremenu zaštitu. Kako bi pomogli izbjeglicama, vlasti županije Teleorman osigruavaju im smještaj. Tako je prošli tjedan osiguran smještaj za 7 žena i 6-oro djece. Oni su smješteni u prostore koje je ustupila Gradska vijećnica. Ured gradonačelnika Alexandrie osigurava im obroke, zdravstvenu skrb i sve potrebne savjete.
Apeliramo na stanovnike Alexandrie da pomognu izbjeglicama iz Rumunjske jer oni su u želji da spase djecu od raata ostavili sve što su cijeli život stvarali. Dobro su došle donacije bilo koje vrste, stoga pozivam učenike, nastavnike, roditelje da daju svoj doprinos humanitarnoj akciji za izbjeglice. Pokažimo da u svakom od nas postoji osjećaj ljudske solidarnost i pomognimo onima koji pate. /Denis Dumitrache , 7 A; Photos: Internet/
Izvorni članak objavljen je u digitalnom školskom listu MEDIA GENER@TION
