Dok se pripremamo za domaćinstvo mobilnosti u sklopu Erasmus+ S.O.S. projekta, podsjetimo se trenutaka s mobilnosti u nedavno završenom projektu “Mali novinari danas, odgovorni digitalni građani sutra”.
Taj smo projekt provodili s Rumunjskom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom, dok su Španjolci odustali od projekta početkom ove godine.
Od brojnih fotografija snimljenih tijekom mobilnosti koordinatorica projekta Stojanka Lesički pripremila je kratke foto filmove koji pokazuju što se sve radilo na mobilnostima. /Uredništvo/
Današnji dan s nestrpljenjem smo očekivali još od 29. lipnja kad je bilo svečano otvorenje školske sportske dvorane. Naime, danas drugog dana nove školske godine otpočinje nastava po planiranom rasporedu, a to uključuje i satove tjelesnog. Baš nastavi tjelesnog najviše smo se veselili jer smo očekivali da ćemo tjelesni imati u novoj sportskoj dvorani. No, nažalost ništa od toga. U našoj lijepoj dvorani opet su majstori.
U školi smo doznali da je razlog odgode štete koju je nanijela poplava. Naime, 2. kolovoza padala je obilnija kiša te je došlo do zapunjavanja upojnih bunara za oborinske vode. Upojni bunari nisu mogli prihvatiti svu količinu vode te je došlo do poplave u prostoru svlačionica i dijela sportske dvorane. Namočila se kamena vuna ispod parketa te je u nekim dijelovima dvorane došlo do blagog izdizanja parketa. Voda je oštetila i nekoliko vrata i zidova u svlačionicama.
Oštećenje parketa najveći je problem, a izgledno je da će radovi na sanaciji dvorane trajati minimalno dva mjeseca. Nadamo se da se će se završiti prije zime kako ne bismo opet morali nastavu tjelesnog održavati u našem hodniku od tridesetak kvadrata. /Valerija Puškar, 8.b; foto: S. L./
Učenici PŠ Bočkovec priredili su 21. lipnja malu priredbu za članove svojih obitelji kako bi obilježili zadnji dan škole. Ujedno su se i oprostili od svojih četvrtaša koji na jesen kreću u matičnu školu.
Stihovima, plesom i pjesmom pokazali su koliko će im četvrtaši nedostajati. Nakon priredbe uputili su se na školsko igralište gdje su održane tradicionalne igre s roditeljima: nošenje jajeta na žlici, bacanje koluta na čunj te mali nogomet.
Svi su se lijepo zabavili, a nakon sportskih aktivnosti druženje je nastavljeno uz kolače i druge domaće delicije. /Ines Martinek, 5.a; foto: I. M./
Film Equal (Jednaki) novi je animirani film nastao u produkciji naše škole. Film je ostvaren na satovima likovne skupine koju vodi učiteljica Tijana Mamić.
Radnja filma prati odrastanje dječaka i djevojčice koje u odrastanju ne tretiraju jednako. Dječak u svemu napreduje brže od djevojčice, nakon posla on odmara dok žena radi kućne poslove. Muškarac postaje pilot ili zidar, ali žena ostaje samo žena.
Likovi su izrađeni od gline, a autori su nakon izrade likova koristili tehniku stop animacije. Autori filma su: Valerija Puškar, Fran Košutić, Marko Benčak, Iva i Lara Trušček. /Tijana Mamić/
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ), poznatija samo kao Jugoslavija, osnovana je 1963. godine, a od završetka Drugog svjetskog rata (1945.) imala je naziv Federativna Narodna Republika Jugoslavija. Jugoslavija se sastojala se od 6 republika: Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Srbije. Vojvodina i Kosovo imale su status autonomnih pokrajina. Jugoslavija je imala oko 20 milijuna stanovnika, a površina države iznosila je 255. 000 km2. Bila je poznata po tome što je imala pet nacionalnosti, tri vjere i dva pisma.
U Jugoslaviji su svi učenici bili članovi pionirske organizacije. Svaki učenik prvog razreda na prigodnoj svečanosti dobio je pionirsku kapu i šal te je polagao sljedeću pionirsku zakletvu.
“Danas, kada postajem pionir
Dajem časnu pionirsku riječ:
Da ću marljivo učiti i raditi,
Poštovati roditelje i starije,
I biti vjeran i pošten prijatelj,
koji drži svoju riječ;
Da ću voljeti našu domovinu
Socijalističku Federativnu Republika Jugoslaviju,
Da ću čuvati bratstvo i jedinstvo
Svi njenih naroda i narodnosti
I cijeniti sve ljude svijeta
Koji žele slobodu i mir. “
Život u bivšoj Jugoslaviji bio je vrlo jednostavan. Budući da nije bilo interneta, društveni život je bio vrlo aktivan. Djeca su se družila na ulici igrajući nogomet, skrivača, klikera, a ponekad i rata. Voljeli su ići na matineje (nedjeljne filmske predstave u 11 sati). Dana 25. svibnja obilježavao se Dan mladosti. Na taj dan svoj je rođendan slavio tadašnji predsjednik Josip Broz kojeg su svi zvali drug Tito. Mjesecima su škole i vrtići pripremali skupove koji su se održavali na Dan mladosti.
Na taj dan od sela do sela, od grada do grada mladi diljem Jugoslavije nosili su štafetu. Završna manifestacija održavala se u Beogradu. U glavnom gradu Jugoslavije održavao se najveći skup i jedan od izabranih mladih ljudi predavao je štafetu predsjedniku Titu. Godine 1987. naš mali Ćićevac imao je priliku ugostiti noćnu štafetu mladih. To je tada bila velika privilegija i čast.
Mladi su u vrijeme Jugoslavije išli na omladinske radne akcije. Organizirao ih je Savez socijalističke omladine Jugoslavije. Sudionici radnih akcija radili su na utvrđivanju obala rijeka, pošumljavanju, izgradnji cesta i sl. Na radnim akcijama često su sudjelovale brigade iz svih republika bivše Jugoslavije te se tako širilo bratstvo i jedinstvo. Tako je bilo u vrijeme Jugoslavije. Za tadašnje generacije bilo je to lijepo razdoblje života. /Saška Krkić, foto: iz privatnog arhiva S. K./
Izvorni članak objavljen je u školskom digitalnom listu Đačka iskra
Zahvaljujući Erasmus+ projektu „Mali novinari danas, odgovorni digitalni građani sutra“, moji prijatelji i ja smo od 10. do 16. travnja posjetili Sjevernu Makedoniju i upoznali puno novih prijatelja.
Puno toga lijepog vidjeli smo u školi OOU „Lazo Angelovski“, a za oko nam je posebno zapelo par stvari koje bismo voljeli imati i u našoj školi. Primjerice, OOU “Lazo Angelovski” ima dvije različito uređene učionice u školskom dvorištu. Takve učionice na otvorenom željeli bismo i mi. Lijepo bi ponekad bilo učiti na svježem zraku. Uočili smo i da su na betonskim stazama oslikali različite igre za mlađu djecu. Jedna od njih je i dobro poznata “škola”. Vidjeli smo i da u neposrednoj blizini škole imaju inkluzivno igralište za djecu. Primijetili smo i zanimljive ukrase koji uljepšavaju školski prostor: šarene radijatore, makete planeta oslikane i zalijepljene na zid iznad kabineta geografije, šarene plastične komode u koje učenici mogu odložiti stvari koje ne moraju svakodnevno nositi kući…
Jedna učionica na otvorenom
Skoplje je prekrasan grad koji ima mnogo impozantnih statua, prekrasnih trgova i fontana. Ima i puno igrališta za djecu. Jedno takvo željeli bismo i mi u našem Ćićevcu. U Skoplju se puno pažnje posvećuje ekologiji, a ono što nam je također zapelo za oko su biljke na krovovima zgrada. Uočili smo ih i na autobusnom kolodvoru.
Putovanja nam pružaju puno širi pogled i putujući često vidimo nešto lijepo što bismo rado “preslikali” u svoju sredinu. Nadamo se da će nam naša škola i općina pomoći u realizaciji barem nečeg od spomenutog u ovom članku. / Mihajlo Pantić; foto: T.M.M./
Izvorni članak objavljen je u školskim digitalnim novinama Đačka iskra.
U sportskom centru “Boris Trajkovski” od 3. do 9. 5. održan je 34. Sajam knjiga. Mi učenici 9. razreda OŠ Lazo Angelovski posjetili smo Sajam 7. 5. u pratnji naše učiteljice učiteljice makedonskog jezika Blagice Angelovske.
Sajam knjiga jedna je od najznačajnijih kulturnih manifestacija u zemlji. Okuplja brojne domaće i strane autore suvremenih i klasičnih književnih djela, stručne znanstvene i beletrističke literature, udžbenika i školskih udžbenika, enciklopedija te knjiga o kulturi i umjetnosti.
Unatoč tome što je bio treći dan sajma, bilo je mnogo ljudi i poznatih književnika, no knjiga nije nedostajalo. Ovaj događaj uvijek bio je doživljaj za ljubitelje knjiga, a posebno ove godine jer se zbog pandemije godišnji sajam knjiga nije održavao dvije godine zaredom.
Mi učenici 9. razreda škole “Lazo Angelovski” s entuzijazmom, radoznalošću, radošću i zanimanjem obilazili smo izdavačke kuće i pregledavali izložene knjige. Inainteresirali smo se za sadržaj i razgovarali s raspoloženim knjižarima. Tražili smo ih i savjete koju knjigu kupiti za čitanje u slobodno vrijeme.
Na sajmu su bili i neki od najpoznatijih makedonskih književnika. Među njima i naš profesor makedonskog jezika Duško Trifunovski. On je vodio štand literatura.mk. Uočili smo i glumca i književnika Igor Džambazova te Elizabetu Bakovsku i Sashu Dimoskog. Bakovska i Dimoski promovirali su svoju najnoviju knjigu – Pišem priču u svojoj glavi…“ /Autor: Gorjan Azmanov (9-1); foto: G.A./
Izvorni članak objavljen je u školskim digitalnom listu L.A. IN-formator
Zajedno otkrivali što se krije iza vijesti i uživali u adrenalinskom parku
Da moramo kritički razmišljati kad čitamo neku vijest ili neki drugi medijski sadržaj to je ono najvažnije što smo naučili na Eramus+ mobilnosti u gradu Alexandria u Rumunjskoj. Mobilnost pod nazivom “Otkrijmo zajedno što se krije iza vijesti” održana od 29. 5 do 3. 6., a domaćini su nam bili učenici škole “Mihai Eminescu”.
Erasmus+ tim OŠ Sveti Petar Orehovec na DIGI 24 TV u Buchurestu
Zajedno s njima i učenicima iz Ćićevca (Srbija) i Skopja (Sjeverna Makedonija) na radionicama smo učili da svaki medijski sadržaj ima neku svrhu. Nije uvijek namjera nekog medijskog sadržaja samo da nas informira o nekom događaju. Nekim medijskim sadržajima cilj je i da nas nagovore da kupimo neki proizvod ili da utječu na naše mišljenje. Da bi medijima to uspjelo služe se senzacionalističkim naslovima, poznatim osobama te različitim vrstama dezinformacija, a da bi mi to shvatili voditelji radionica potrudili su se oko organizacije jednostavnih grupnih aktivnosti. Npr. na jednoj smo radionici trebali čitati tekstove i tražiti odgovore na 5 osnovnih novinarskih pitanja (tko, što, kada, gdje, zašto). Na jednoj nam je radionici bio zadatak da sami napišemo neku senzacionalističku vijest. Trebali smo i smišljati privlačne sadržaje za neki novi portal, a nakon razgovora s lokalnim svećenikom, policajcem i izbjeglicom iz Rumunjske morali smo napisati intervju.
Intervju u parku grada Alexandrie
No, osim aktivnosti koje su bile vezene uz temu mobilnosti, bilo je vremena i za različite druge aktivnosti. Najdraže nam je bilo družiti se s članovima drugih timovima u večernjim satima. Lijepo i ukusno bilo je za vrijeme obroka po različitim restoranima, a aktivnost koja nam se svima najviše svidjela bila je posjeta adrenalinskom parku. Na početku smo svi bili malo prestrašeni kad su nam instruktori pokazivali kako koristiti sigurnosnu užad i dok smo promatrali druge kako prolaze preprekama između drveća na visini od nekoliko metara. Ipak kad smo sami krenuli u akciju, “puknuo” nas je adrenalin i zaboravili smo za strah. Barem je tako bilo u mom slučaju. Oni koji su me promatrali dok sam letjela uz pomoć ziplinea i prolazila prepreke rekli su da sam bila jedna od najbržih u svladavanju tih prepreka, a ja mogu reći da sam uživala i da bih to ponovila opet. Ponovila bih opet i vožnju brodom po delti rijeke Comana, a i cijelu Erasmus+ mobilnost jer Erasmus+ doista otvara nove horizonte. /Lea Hrandek, 7.b; video: Ivana Šiković, foto: S. L./
Grupni rad na jednoj od Erasmus+ radionicaSvi sudionici mobilnost pred francuskim kulturnim centrom u gradu AlexandriaPriredba domaćina iz škole “Mihai Eminescu” Gabrijel Kurpez u adrenalinskom parku ComanaErasmusovci na delti rijeke ComanaLea Hrandek i Fran Košutić – okladaErasmus+ tim pred hotelom
Pravobraniteljica Ljubičić napisala je da su u odnosu na plaće muškaraca, plaće žena u Hrvatskoj 7 posto manje
-Promjena počinje, od nas, od tebe! Malim koracima, možeš napraviti veliku stvar! Ti si rješenje, zato kreni mijenjati svijet na bolje, odvajaj otpad, recikliraj, bicikliraj, štedi vodu, sudjeluj u akcijama čišćenja, ali svemu ovome uči ljude oko sebe, svoje prijatelje, obitelj i zajedno možemo napraviti puno! – Ove riječi dio su odgovora koji je učenicama Vanessi Fiket, Magdaleni Ivšak i Lei Harča iz 6. b na njihovu razglednicu solidarnosti uputila Ivana Dubravec iz Energetsko-klimatskog ureda Križevci. Ove tri učenice, te ostali učenici 6.b, 6.a i 7.a poruke solidarnosti pisali su u sklopu Erasmus+ projekta P.S. Pokreni solidarnost! kojeg je naša škola provodila zajedno s još 31 školom iz Hrvatske te školama iz Francuske, Italije, Poljske, Slovenije i Španjolske.
Od ukupno 58 razglednica, koliko su šestaši i sedmaši poslali na različite adrese u Svetom Petru Orehovcu, Križevcima i Zagrebu, pristiglo je 11 odgovora. Najviše odgovora (7) stiglo je iz Zagreba, a preostali su iz Križevaca. Po četiri odgovora pristigla su na naše poruke vezane uz ravnopravnost spolova i rasizam, a tri odgovora stigla su na poruke solidarnosti o ekološkim problemima. Na poruku o rasizmu odgovorili su Dražen Bošnjaković, zastupnik HDZ-a, učiteljica Tanja Maltar Okun, Ankica Jurić Tilić, producentica Kinorame te Nenad Puhovski, redatelj i direktor festivala ZagrebDox. Istaknutim filmskim djelatnicima obratili su se učenici 6.a s porukom u vezi rasističkih stereotipa u filmovima. Redatelj Puhovski, između ostalog je istaknuo je da su takvi stereotipi u filmovima “samo odražavali situaciju u društvu koja se, na sreću, pogotovo u zadnje vrijeme pomalo mijenja, naročito kada su u pitanju prava na etničku i ravnopravnost spolova”. U nastavku je Puhovski napisao i slijedeće: “Kod nas je situacija još uvijek dosta teška, o čemu govori i primjer kojeg spominjete”. Naime, učenici su redatelju pisali o rasističkom ispade u centru Zagreba. Taj se rasistički ispad dogodio u studenom 2021. Bezi ikakvog povoda skupina huligana tada je napala skupina crnih mladića, zaposlenika tvrtke Rimac.
Učenice 6. b – pisanje razglednica
Na poruke o ravnopravnosti spolova učenicima su odgovorili Darko Jambreković, predsjednik Nadzornog odbora tvrtke Radnik Križevci, Željko Stipić, predsjednik Sindikata Preporod, Jasenka Vukšić, predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske te Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Pravobraniteljica Ljubičić između ostalog u svom je odgovoru spomenula da u Hrvatskoj rodni jaz u plaćama iznosi 7%. Ona je učenicima poručila da se nastave i “dalje zalagati za prava žena i ravnopravnost spolova jer do promjene možemo dići samo ako ćemo raditi svi zajedno i suzbijati predrasude i stereotipe o očekivanim ulogama muškaraca i žena u društvu”. Što još sve piše u odgovorima na poruke učenika pročitajte u e-knjizi o projektu.
Naša škola drugu je godinu zaredom sudjelovala u ovom projektu u kojem se prije pisanja razglednica s porukama solidarnosti uči o stereotipima, predrasudama, solidarnosti, diskriminaciji i o tome kako “pročitati” poruku neke fotografije. Naša škola u ovaj se projekt uključila na poziv Centra za mirovne studije koji koordinira projektom u Hrvatskoj. Koordinator projekta za našu školu je knjižničarka Stojanka Lesički. /Iva Beloša, 6.b; Karla Ledinski, 7.a/
Odgovor redatelja Nenada Puhovskog, direktora ZagrebDoxa i producentske kuće FactumNa radionicama održanim u sklopu projekta projektu su učenici učili o stereotipima – na ovim fotografijama pokazuju rezultate istraživanja o starim osobama i Romima
U našem gradu Alexandriji nagrađuju se učenici koji se svakim danom trude biti bolji i žele postići što bolje rezultate u školi. Mjesec svibanj svake godine je poseban za maturante našeg grada.
Kao i svake godine, učenici šest srednjih škola u Aleksandriji prodefilirali su 30. svibnja ulicama grada, počevši od škola u kojima su se školovali pa do park šume Vedea. Tamo su s njima ovaj poseban trenutak obilježili i njihovi roditelji, bake, djedovi i prijatelji.
Ove godine više od 370 učenika iz Aleksandrije je u Vedea parku proslavilo Dan mature. Općina je čestitala maturantima iz 5 srednjih škola u Aleksandriji i dodijelila nagrade za 17 najboljih. U školi “Mihai Eminescu” najbolji su bili : Drăghici Octavian Gabriel, Groseanu – Lungu Teodora Eva i Preda Daria Marina. Čestitamo im!
Dan mature poseban je trenutak u životima učenika jer mladima otvara nove horizonte i priprema ih za novu fazu u životu. Budući da vrijeme ne staje, već brzo prolazi, svim maturantima želimo puno uspjeha u svemu što rade i neka to bude najbolje putovanje u njihovim životima! /Autor : Grasa Cătălin, 6 A; Foto: Valentin Dobre , 8 A/
Originalni članak objavljen je u digitalnom školskom listuMEDIA GENER@TION
