Prošle godine, 21. veljače – Međunarodnog dana materinskog jezika, naša škola OOU Lazo Angelovski raspisala je literarni natječaj na temu: “Milost prema materinjem jeziku – naša dužnost i sveto pravo”. Na ovom natječaju sudjelovali su učenici od 3. do 9. razreda i  to u dvije kategorije: poezija (za učenike od 3. do 5. razreda) i prozni tekst (za učenike od 6. do 9. razreda). Zbog online nastave i situacije s korona virusom, događaj je prošle godine održan online na platformi Microsoft Teams, a ove godine ponovno je održan za nastavnike i predstavnike svih odjela naše škole.

U kategoriji od 3. do 5. razreda pobjednici u 2021. godini su:

1. mjesto: Marija Kuzmanovska 5. razred (sada 6. razred)

2. mjesto: Jakov Pavlovski 4. razred (sada 5. razred)

3. mjesto: Lana Nastevska 3. razred (sada u 4. razredu)

U kategoriji od 6. do 9. razreda pobjednici su bili

1. mjesto: Veronika Ilijevska Toskovska 6. razred (sada 7. razred)

2. mjesto: Aleksandar Cvetkovski 6. razred (sada 7. razred)

3. mjesto: Vanesa Dimovska 7. razred (sada 8. razred)

Dana 21. veljače 2022., na Međunarodni dan materinskog jezika, u holu škole održano je čitanje nagrađenih radova. Čitali su članovi  dramske sekcija. Manifestacija je započela kratkim predstavljanjem najistaknutijih makedonskih književnika, preporoditelja i prosvjetnih djelatnika.

Prezentaciju su pripremili učenici 9-1 razreda. Zatim je ravnateljica škole održala kratki govor i pozvao pobjednike da preuzmu svoje nagrade. Nakon dodjele nagrada, nekoliko članova dramske sekcije održalo je kratku predstavu čija je poruka bila važnost materinjeg  jezika.  Nakon ovog nastupa svi nagrađeni su pročitali svoje radove u kojima su iskazali ljubav, poštovanje i dostojanstvo makedonskog maternjeg jezika. /Autor: A. Grivčevska (9-1); foto: A. G./

Izvorni članak objavljen je u školskim internetskim digitalnim novinama L.A. IN-fortmator

Doživjela sam posebne trenutke kada sam upoznala Dana Purića, pisca i divnu osobu čije su riječi promijenile moj život. Naš susret  dogodio se ovog mjeseca u Domu mladih u Aleksandriji. Bio je dio manifestacije namijenjene mladima u našem gradu, mladima koji žele znati više o književnosti, domoljublju i mudrosti.

Tko je Dan Purić? Dopustite mi da ga predstavim.  Dan Purić veliki je domoljub, karakteran čovjek koji prenosi ljepotu bez granica. On je  mudar čovjek koji vas potiče da  proniknete u misli, emocije, osjećaje i koji bez sumnje može promijeniti živote. On  utječe na promjenu vaših  stavova i potiče  vas da sve sagledate iz druge perspektive. Iako je realan, on kombinira gorku stvarnost sa slogom i nadom te u srcima ljudi budi osjećaj ljubavi prema domovini, želju za promjenom i čežnju za starim vremenima.

Njegove riječi imaju šarm koji prodire do dubine vaše duše i čini da se osjećate jedinstveno, da osjećate da ste važni i da je vaša uloga u društvu promicati i prenositi obrazovanje, povijest, kulturu i jezik rumunjskog naroda. U njegovim zapisima pronašala  sam citat koji prenosi poruku s posebnim emotivnim nabojem: „Zajedno s prošlošću nestaje budućnost, čovjek današnjice uzalud se kreće u neprekidnoj sadašnjosti, živi s bićem samo u jednoj dimenziji vremena – to narušava identitet i znači polaganu ali sigurnu smrt identiteta.”

Što nam poručuje ovom porukom? To je snažna poruka za uzbunu u vezi s preporodom rumunjskog naroda. Potreban nam je preporod, jedinstvo, razumijevanje i mir među nama, a to ovisi o svakome od nas. Osjećaj ljubavi i odanosti prema zemlji svatko od nas trebao bi prenijeti budućim generacijama kako bi rumunjski narod bio snažan i trajao zauvijek. Dan Purić dirnuo me u srce i uvijek ću ga nositi tamo, rado se sjećajući njegovih savjeta i njegovih riječi koje nikad ne griješe.

Znate li što me je najviše oduševilo tijekom ovog susreta? – činjenica da sam shvatila da sam jedinstvena, da mogu savladati svaki izazov, da moram biti jaka i predana svojim ciljevima. Shvatila sam da ljepota dolazi iz stava, iz osmijeha, iz načina na koji voliš i pokazuješ svoju empatiju prema onima oko sebe, iz iskrenog srca.

Naučila sam što znači uvažavanje i kako doći do uspjeha kojeg nema bez rada. Dan Purić mijenja perspektive, pretvara strahove u hrabrost, nepovjerenje u ambicije, samopouzdanje, ustrajnost i predanost.

Jasno je da je svaka njegova riječ izrečena iz srca da osnaži i osvijesti svoju pravu vrijednost. Zahvalna sam mu jer su me njegove riječi potaknule da imam više povjerenja u sebe, mogu se nasmijati, voljeti, tolerirati. Iako mi je to ponekad teško, na susretu s njim naučila sam i da se treba  boriti za svoje snove i ne bojati se priznati ono što osjećam! Da je on posebna  osoba vidi iz svih njegovih gesta, stavova i riječi. Između ostalog rekao je i slijedeće misli:

“Divna osoba danas je ona koja se penje uz ljestve, suočavajući se ne samo s onima koji silaze, već i s njihovim uvredama!”

“Zašto neka sjećanja nikad ne zaboravimo? Vjerojatno u njima postoje komadići duše koji te uvijek prate!” / Dragu Anamaria, VIII A/

Izvorni članak objavljen je u školskom  digitalnom listu MEDIA  GENER@TION  /Dragu Anamaria, VIII A/

Naši osobni podaci vrlo su važni za nas i za naš identitet. Zato ih moramo pažljivo štititi. Zaštita identiteta bila je tema skupa Be selfish with your data (Budite sebični sa svojim podacima). Skup je u siječnju organizirala  zaklada Metamorfoze u sklopu inicijative Privacy talks (Razgovori o privatnosti). Na skupu je govorio i Bozhidat Spirovski, inženjer je s 20 godišnjim iskustvom u upravljanju različitim tehničkim i informacijskim sigurnosnim timovima.

Što se tiče politike privatnosti na društvenim mrežama, one se prezentiraju kao da im je cilj zaštita korisnika, ali to zapravo nije tako,  istaknuo je Spirovski. Po  njegovom mišljenju pravila privatnosti  služe samo vlasnicima aplikacija da bi informirali korisnike o  svojoj tvrtki.  Tekst pravila vrlo je dugačak, a sadržaj je pun pravih termina i vrlo težak za čitanje.

Velik dio novca koji  zarađuju tvrtke vlasnice društvenih mreža dolazi od reklama.  Reklame imaju atraktivan  sadržaj zbog kojeg ostajemo dulje na stranici.  Što se više reklama prikazuje, tvrtke zarađuju više novca. Kako bi osigurali dulje zadržavanje korisnika na stranici, tvrtke koriste i emocionalne sadržaje zbog kojih ostavljamo više lajkova i komentara koji dodatno zarađuju vlasnicima.

Tijekom pandemije Covid-19 udomaćio se pojam doomscrolling. Pojam podrazumijeva sve više utrošenog vremena na internetu, posebno na društvenim mreža i utjecaj na mentalno zdravlje ljudi.  Povezuje se s puno negativne energije i  izazivanjem negativnih misli. Najčešći uzrok takvih raspoloženje su  naša izloženost negativnom sadržaju i  lažnim vijestima na internetu  zbog čega se možemo osjećati povrijeđeno, depresivno, tužno i uplašeno.

Jedan od savjeta Spirovskog odnosio se na korištenje preglednika koji  ne koriste i ne prikupljaju naše podatke i poštuju sigurnost korisnika. Umjesto Chrome predlaže korištenje FireFoxa, Opere, Brave ili preglednika kao što su DuckDuckGo ili Qwant.  Također za dodatnu zaštitu predložio je  da instaliramo proširenja kao što su Ublock Origin, Privacy Badger i DuckDuckGo privacy basics. Upozorio je i da je važno paziti kojim aplikacijama dopuštamo pristup našim kamerama, mikrofonima itd. Neke od aplikacija pokušavaju prikupiti puno podataka o našem ponašanju, našim razgovorima, stvarima koje čitamo ili gledamo online itd.

Popularne društvene mreže poput Instagrama, Facebooka i TikToka prikupljaju puno osobnih podataka koje kasnije prodaju različitim kompanijama. One stalno prodaju te podatke, a kad javnost otkrije te slučajeve, ispričaju se i nastavljaju to činiti i dalje, samo na nove kreativnije načine. 

Spirovski je na kraju istaknuo kako treba biti oprezan i s našim pratiteljima na društvenim mrežama, a također i s lajkovima. Lajkovi  mogu javnosti otkriti puno o nama. /D. Bozhik (9-6); foto:  Unsplash/

Originalni članak objavljen je u školskom digitalnom listu L.A. IN-fortmator

Povijest Balkana puna je živopisnih i važnih ličnosti. Ivo Andrić (1892. – 1975.) rođen je u bosanskom gradu Travniku, a školovao se u raznim gradovima. Nobelovu nagradu za književnost dobio je 10. prosinca 1961.

Njegova najpoznatija djela su:

• Na Drini ćuprija
• Prokleta avlija
• Travnička kronika
• O priči i pripovijedanju
• Omer-paša Latas

U Srbiji je obilježen veliki jubilej – 60 godina od dodjele Nobelove nagrade za književnost slavnom književniku Ivi Andriću. U našoj školi, kao i u svim školama u Srbiji, nastava srpskog jezika 10. prosinca 2021. godine bila je posvećena ovom književnom velikanu. Tim povodom Narodna knjižnica u Ćićevcu priredila je izložbu knjiga Ive Andrića. Izložbu su posjetili učenici 5. i 8. razreda OŠ “Dositej Obradović” iz Ćićevca sa svojim učiteljicama Gordanom Macić i Snežanom Antić. Tim povodom razgovaramo sa Snežanom Antić.

Kako biste opisali ovu izložbu?

Izložba je organizirana u holu knjižnice kako bi posjetitelji mogli vidjeti koja sve djela ovog slavnog književnika posjeduje naša knjižnica. Kako bi mogli uzeti svaku knjigu, otvoriti je, pa čak i sjesti i pročitati odlomak. Knjige su bile tematski raspoređene. Naši su se učenici uglavnom zadržavali uz stolove na kojima su  bile izložene knjige uvrštene u školsku lektiru. Ukratko sam predstavila svaku od knjiga i naglasila  u kojem razredu  osnovne ili srednje škole  su planirani  za  čitanje i analizu.

Što vam se najviše svidjelo na izložbi Andrićevih knjiga?

Najdraže mi je što sam ovu izložbu posjetila s učenicima mog razreda 5/2. Drago mi je da pokazuju interes za knjige i čitanje. Učenici su pozorno slušali sve što su knjižničari govorili o djelu Ive Andrića i Nobelovoj nagradi.

Koji vam se od njegovih romana najviše sviđa?

Vjerojatno očekujete da ću reći Na Drini ćuprija, roman za koji je dobio Nobelovu nagradu. Da sviđa mi se taj roman, ali moje mišljenje je nebitno nakon priznanja koje je dobio prije 60 godina za to djelo. Još jedan njegov roman jako mi se sviđa. To je Prokleta avlija. Nedavno sam ga ponovno pročitala.  Kompozicija romana i životna filozofija glavnih likova tog romana uvijek me uvijek iznova očaraju.

Čega se najviše sjećate?

Posjet mostu iz Andrićevog romana. Kao studentica posjetila sam Višegrad. Kad sam zakoračila na taj  veličanstveni kameni most, imala  sam dojam da sam uronila u Andrićev roman i da su sa mnom na mostu svi likovi iz romana. U potpunosti sam osjetila  atmosferu života u bosanskom gradu.

Imate li kakvu preporuku za čitatelje?

Koju god priču ili roman Ive Andrića pročitate, obogatit ćete svoje misli i dušu. Uživajte u priči majstora pripovijedanja. /Vojin Paunović/

Izvorni članak objavljen je u školskim digitalnom listu Đačka iskra