Ines i Mateo Martinek na dodjeli nagrada najčitateljima u Gradskoj knjižnici Križevci
Ines Martinek, naša kolegica iz 5. a razreda, dobitnica je priznanja za najčitateljicu u kategoriji viših razreda korisnika bibliobusa. Priznanje joj je dodijeljeno u ponedjeljak (14. 2.) u Gradskoj knjižnici u Križevcima, a osim priznanjam nagrađena je i s četiri knjige. Ines je priznanje za najčitateljicu dobila četvrtu godinu zaredom, a ove godine po prvi puta nagrađen je i njen brat Mateo Martinek. Mateo je nagrađen u kategoriji korisnika bibliobusa nižih razreda. Upravo bratu Ines ponekad voli prepričati što je pročitala pa je tako i njega zarazila čitanjem.
Ines nam je ispričala da je prošle godine u bibliobusu posudila oko 100 knjiga. Najdraža knjiga joj je “Družba Pere Kvržice”, a rado posuđuje i enciklopedije jer iz njih doznaje različite informacije o svijetu i životu.
Ponekad joj knjige preporuči knjižničar bibliobusa Igor Kuzmić. On sa svojim kombijem punim knjiga pred našu školu svraća svaki drugi utorak od 12.00 -13.15.
Osim u biblibobusu Ines posuđuje knjige i u školskoj knjižnici jer ona je jedna od onih koja doista voli čitati i čita gotovo svaku večer. Preporučuje i svima drugima da čitaju jer kako kaže Ines, “čitanjem knjiga učimo puno novih stvari i poboljšavamo svoje čitanje”. /Ivona Baričević, 5.a; foto: arhiva I.M. i S.L./
Neobičnom frizurom danas se u školi isticala naša kolegica Zara Slavi. U pletenicama je imala upletene ljubičaste umetke kako bi na razrednoj proslavi svog rođendana bila drugačija nego inače.
Zara nam je rekla da joj je umetke uplela mama i to je pletenje trajalo gotovo pola sata. No, majka koja je uvijek želi iznenaditi nečim neobičnim za rođendan bila je strpljiva i frizura je ispala baš kako treba. /Ines Martinek, 5.a; foto: S. L./
Sa zaposlenicom nedavno otvorenog Energetsko-klimatskog ureda, geologinjom Ivanom Dubravec, razgovarali smo o ciljevima ovog ureda. Doznali smo i zašto ih ljudi najčešće posjećuje, a Dubravec nam je ispričala i zašto već u djetinjstvu treba poticati usvajanje održivog ponašanja.
Geologinja Ivana Dubravec – zaposlenica Energetsko- klimatskog ureda Križevci
Možete li nam objasniti što je to održivost?
Za mene održivost prije svega znači odgovornost u korištenju prirodnih dobara kako bi ona ostala dostupna i drugim generacijama. Održivo ponašanje podrazumijeva i zaštitu prirodne raznolikosti te ono utječe na ravnotežu u prirodi, zdrav okoliš i posljedično na naše zdravlje.
Otkad funkcionira Energetsko-klimatski ured u Križevcima i s kojim je ciljem osnovan?
Energetsko-klimatski ured u Križevcima otvoren je prošle godine u rujnu. Zajedno su ga osnovale KLIK energetska zadruga i Grad Križevci s ciljem podizanja svijesti o prednostima korištenja obnovljivih izvora energije i energetskoj učinkovitosti. U uredu informiramo građane i o zaštiti okoliša, o problematici klimatskih promjena i održivom razvoju. Naš ured je prvi takve vrste u RH i temelji se na one-stop-shop principu. Taj princip podrazumijeva da zainteresirani mogu na jednom mjestu dobiti sve potrebne informacije. Npr. ukoliko nekog interesira energetska obnova kuće osim općih informacija, može dobiti i popis potrebne opreme, listu projektanata i izvođača i druge potrebne informacije.
Najviše ih posjećuju zbog sunčanih elektrana
U vezi čega vas građani najviše kontaktiraju, što žele znati?
S obzirom na to da je najavljeno poskupljenje energenata, građani su sve više zainteresirani za izgradnju sunčanih elektrana. Najviše ih zanima kakva im je sve dokumentacija potrebna za izradu projekata elektrane i za prijavu na javne pozive za sufinanciranje. Puno je upita i u vezi energetske obnove i dizalica topline.
U ured nam često dolaze studenti i učenici kako bi doznali više informacija ne samo o našem uredu i obnovljivim izvorima energije već i o održivom razvoju, zaštiti okoliša i klimatskim promjenama.
Koja postignuća u dosadašnjem radu biste željeli istaknuti?
Prije svega otvaranje ureda i njegovu prepoznatljivost u cijeloj Hrvatskoj i izvan nje. Često nas spominju kao primjer dobre prakse na području prelaska na energiju iz obnovljivih izvora i energetsku učinkovitost. Ponosni smo i na povjerenje građana. Često nam se javljaju i uključuju se u aktivnosti koje provodimo.
Svakako valja spomenuti i to da smo lani pripremili 13 projekata za sunčane elektrane. Njih 5 koji su financirani iz sredstava Grada Križevaca, već je završeno. Za ostale projekte još se čekaju rezultati javnog poziva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Je li nužno u školama učiti o održivosti i na što bi trebalo staviti naglasak?
Da, svakako. Djecu treba od malih nogu učiti da žive na održivi način. To znači da ih treba učiti da odgovorno koriste energiju, vodu i druga dobra i da stvaraju što manje otpada. Djecu treba također učiti o tome koliko je važna zaštita okoliša i kako čist okoliš utječe na naš svakodnevni život, na naše mentalno i fizičko zdravlje. Bitno je od djetinjstva stvoriti nove, zdrave navike jer jednom kad se stvore navike dalje je lako i to radimo automatizmom. Tako nam i zdrav način života može postati pravilo ukoliko na vrijeme usvojimo održive navike.
Za održivost je važno poticati i druge na održivo ponašanje
Kako vi zamišljate održivi grad, npr. Križevce za dvadesetak godina?
Križevce zamišljam kao grad s još više zelenila nego što ga ima danas, gdje ljudi više šeću i voze bicikle nego automobile. Kao grad ugodan za život i rad, ali i interesantan turistima. Zamišljam ga bez otpada na ulicama i šumama i s puno sunčanih krovova. Vidim ga kao energetski neovisan grad. Željela bih da postanemo primjer drugim gradovima kako živjeti na održivi način odgovorno koristeći sve resurse.
Energetsko-klimatski ured Križevci nalazi se u ulici Zakmardija Dijankovečkog 8
Što biste željeli poručiti djeci kako se ponašati da bi naš planet Zemlja ostao poželjno mjesto za život?
Poručila bih da čuvaju okoliš jer time čuvaju i svoje zdravlje. Da razmišljaju o svojim navikama svaki dan i pokušavaju ih mijenjati. Važno je održivo ponašanje svakog pojedinca. Nas je na Zemlji oko 8 milijardi i doprinos svakog pojedinca je važan. Svatko može utjecati na to da se smanji stvaranje otpada i reciklirati sve što je moguće. Već i gašenje svjetla pri izlasku iz prostorije i isključivanje električnih aparata iz struje kad ih se ne koristi važan je doprinos. Tuširanjem, trošimo manje vode nego kupanjem. I to je doprinos, kao i to kad se zaustavi dotok vode iz slavine kad četkamo zube ili šamponiramo kosu. Našem zdravlju i okolišu koristimo ukoliko više šećemo i vozimo bicikle nego automobile. Doprinos je i korištenje platnene vrećice umjesto jednokratnih plastičnih.
Dobro čine i oni koji proizvode svoju hranu ili kupuju lokalno uzgojenu hranu. Sebi i okolišu dobro čine oni koji jedu manje mesa i mesnih prerađevina, oni koji koriste ekološku kozmetiku. Važno je i ne kupovati nepotrebne stvari. Npr. ne gomilati odjeću i razmisliti o mogućnosti razmjene, poklanjanja ili kupovine rabljene odjeće. Važno je poticati i druge na održivo ponašanje i sudjelovati u aktivnostima ekoloških udruga. Puno takvih malih, naizgled sitnih stvari može Zemlju učiniti poželjnijim mjesto za život. /Helena Črenek, Helena Hlebić, 8.a; foto: arhiva Energetsko-klimatskog ureda Križevci/
Ove školske godine provodimo Erasmus+ projekt “Misli održivo” pa smo i našu glavnu temu posvetili održivosti. Naši novinari istraživali su održive i neodržive ljudske djelatnosti i ponašanja. Pišemo i o održivim aktivnostima koje provodimo u školi, a najviše smo se fokusirali na problem bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji.
Na Madagaskaru osnovnu školu pohađa svega 69 posto djece
Da su naši učenici, zaposlenici i roditelji solidarni i spremni pomoći drugima pokazalo se i jučer na humanitarnoj prodaji kolača i nakita u povodu Valenetinova. Za lijepe i ukusne kolače u matičnoj školi prikupljeno je 4.320 kuna, a akcija je organizirana i u PŠ Fodrovec gdje je prikupljeno 900 kuna.
Učenici PŠ Fodrovec prikupili su na Valentinovo 900 kuna za djecu Madagaskara
Cjelokupni iznos od 5.220,00 kuna bit će poslan UNICEF-u za za školovanje djece u Madagaskaru. Naime, ove školske godine naša škola sudjeluje u programu Škole za Afriku, koji od 2020. prikuplja sredstva za školovanje djece Madagaskara. Koordinatorica projekta u našoj školi je učiteljica Blaženka Svoboda. Ona nas je izvijestila da je u prosincu na račun UNICEF-a već uplaćeno 5.669,50 kn. S ovom valentinovskom akcijom premašili smo iznos od 10.000 kuna.
Humanitarna akcija za djecu Madagaskara na Valentinovo u OŠ Sveti Petar Orehovec
Prema podacima UNICEF-a u 2020. na Madagaskaru se nije školovalo 905.000 djece. Svega 69 posto djece upisuje se u osnovne škole. Srednju školu upisuje tek svako 4 dijete, ali samo 7 posto njih upiše više razrede.
Sudjelovanjem u programu Škole za Afriku dokazujemo svoju humanost, ali ujedno i omogućavamo društveni razvoj. Obrazovanje koje će djeci Madagaskara omogućiti naš i novac svih drugih koji su se uključili u ovaj program, temelj je za napredak Madagaskara.
Program Škole za Afriku UNICEF je pokrenuo 2004., a 27 zemalja sudionica do 2020. prikupilo je više od 300 milijuna američkih dolara. Hrvatska se Programu Škole za Afriku priključila 2008., a do kraja 2020. prikupila je više od 6.6 milijuna kuna. Naša škola u ovom Programu sudjeluje treći puta. /Karla Kos, 7.a; foto: S.L./
Ove školske godine provodimo Erasmus+ projekt “Misli održivo” pa smo i našu glavnu temu posvetili održivosti. Naši novinari istraživali su održive i neodržive ljudske djelatnosti i ponašanja. Pišemo i o održivim aktivnostima koje provodimo u školi, a najviše smo se fokusirali na problem bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji.
UNICEF-ov video Škole za Afriku o djeci Madagaskara
Danas je Valentinovo. Učiteljica nam je ispričala legendu da se na Valentinovo tičeki žene. Svadbu su imali u grmlju i drveću. Išli smo provjeriti jesu li nešto ostavili. A onda, stvarno!
Ostavili su bombone u grmu ispred škole. Našli smo ih, pokupili pa smo i mi imali gozbu! /Helena Širjan, 3.r.; foto: Emina Baričević/
Mališani iz PŠ Gregurovec na Valentinovo su tražili što su im ostavili tičeki
Ovu aktivnost pokrenula je učiteljica Marina Golec u cilju da učenici promišljaju je li održivo bacati toliku količinu hrane
Prije tri dana pisali smo da su predavanja o problemu bacanja hrane održana u drugom i trećem razredu. Otad su predavanja održana još u prvom, četvrtom i 5. c razredu, a idući tjedan nastavljamo s predavanjima. No, u ovom članku još o jednoj vrijednoj aktivnosti. Pokrenula ju je učiteljica Marina Golec kako bi potaknula svoje učenike da promišljaju je li održivo bacati toliku količinu hrane pripremljene u školskoj kuhinji.
-Učenici koji ne pojedu cijeli obrok moraju u tablicu nacrtati tanjur. Crvenom bojom označavaju koliko su hrane ostavili, a zelenom bojom koliko su pojeli. Zatim svojim riječima moraju obrazložiti razlog zašto nisu sve pojeli – rekla nam je učiteljica Golec. Dometnula je da očekuje da će ih na taj način bolje motivirati da razmišljaju o tome da je neodrživo bacati toliku količinu hrane. – Kad im ja govorim o tome, imam osjećaj da to toliko ne dopire do njih. Ovako se ujedno uče pisati nadnevke, procjenjivati količinu pojedene i nepojedene hrane i argumentirano iznositi svoje mišljenje – pojašnjava učiteljica Golec.
Učenici njenog drugog razreda započeli su ispunjavati tablice od 27. siječnja. Učiteljica Golec kazala je i da je održala roditeljski sastanak o problemu bacanja hrane te da nisu svi roditelji znali da se u našoj školi bacaju znatne količine hrane pripremljene u školskoj kuhinji. /Iva Beloša, foto: S.L./
Tablice o bacanju hrane – ispunjavaju ih učenici drugog razreda učiteljice Marine Golec
Ove školske godine provodimo Erasmus+ projekt “Misli održivo” pa smo i našu glavnu temu posvetili održivosti. Naši novinari istraživali su održive i neodržive ljudske djelatnosti i ponašanja. Pišemo i o održivim aktivnostima koje provodimo u školi, a najviše smo se fokusirali na problem bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji.
Fran Tukša, učenik 5.a, jučer je na izložbi “Kiepachonovacija” predstavio život i djelo križevačkog inovatora Marcela Kiepacha. Izložba je održana u Tehnološkom parku Križevci u sklopu manifestacije Dani Marcela Kiepacha.
Nakon predstavljana inovatora Kiepacha, naš je učenik razgledao inovacije učenika osnovnih i srednjih škola postavljenih na izložbi te je posjetio grob čuvenog izumitelja. Za doprinos održavanju ove manifestaciji Fran Tukša nagrađen je medaljom s likom Marcela Kiepacha.
Više o životu i djelu Marcela Kiepacha možete doznati iz priložene prezentacije. Tukšina mentorica je učiteljica Emina Baričević. /Ines Martinek, 5.a; foto: E. B./
Naša kolegica Marta Dvečko, učenica 5. c, osvojila je nagradu za svoj literarni rad “Čudesan Svemir”. Nagradu je osvojila na natječaju “Kako zamišljam Svemir” koji je pokrenuo Znanstveno-obrazovni centar Future Hub Križevci.
Martin rad bio je najbolji u kategoriji 5. i 6. razreda. Jučer ga je imala priliku pročitati na otvorenju izložbe u Multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice “Franjo Marković”, a tom je prigodom primila simboličnu nagradu i priznanje. Izložba će biti otvorena narednih 10 dana, a na izložbi se mogu pogledati i maštoviti likovni radovi pristigli na ovaj natječaj o Svemiru.
Martina mentorica je učiteljica Danijela Mikadi. /Ema Pacur, 5.c; foto: D. M./
Neki kažu da radimo uzaludan posao, ali vrijedi pokušati jer nije održivo bacati toliko kvalitetne hrane
Učenici drugog i trećeg razreda jučer su obećali da će ubuduće makar probati svako jelo pripremljeno u školskoj kuhinji. Dok su gledali fotografije hamburgera i pomfirta znali su da je to brza i nezdrava hrana i da djeca koja imaju prekomjerenu težinu često jedu takvu hranu. Prema onom što su rekli svjesni su i da je hrana koja se priprema u našoj školskoj kuhinji zdravija od brze hrane. Rekli su i da “teta kuharica” nije sretna kad vidi koliko hrane bace, a znali su reći i koliko njihovi roditelji mjesečno plate za školsku kuhinju.
Predavanje o problemu bacanja hrane u trećem razredu
Nakon razgovora o problemu bacanja hrane predstavljena im je tuna i njene vrijednosti u prehrani. Tuna im je predstavljena zato što je uočeno da učenici naše škole bacaju znatne količine jela pripremljenih na bazi ove plave ribe.
O tuni – slajd iz prezentacije
Predavanje je odžano na prijedlog Vijeća učenika, kao i nadavni sastanak Vijeća roditelja. Ovih dana na temu bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji trebali bi se održati i roditeljski sastanci u svim razredima naše škole, a predstavnici Vijeća učenika nastavit će održavati predavanja učenicima.
Hoće li sve te aktivnosti utjecati na promjene ponašanja učenika u odnosu na hranu pripremljenu u školskoj kuhinji vidjet ćemo narednih mjeseci. Do nas dolaze različiti komentari da je to što pokušavamo uzaludan posao. No, u ime Vijeća učenika želim reći da vrijedi pokušati jer doista nije održivo bacati toliko kvalitetne hrane. U te se obroke ulaže novac, trud i vrijeme i zato vrijedi pokušati mijenati stvari. /Petra Kušec, predsjednica Vijeća učenika; foto: S. L./
Predsjednica Vijeća učenika Petra Kušec održala je predavanje o problemu bacanja hrane učenicima drugog i trećeg razreda
Ove školske godine provodimo Erasmus+ projekt “Misli održivo” pa smo i našu glavnu temu posvetili održivosti. Naši novinari istraživali su održive i neodržive ljudske djelatnosti i ponašanja. Pišemo i o održivim aktivnostima koje provodimo u školi, a najviše smo se fokusirali na problem bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji.
Zagađenju okoliša znatno doprinose automobili. Prosječno osobno vozilo s pogonom na naftu ili benzin u RH godišnje emitira oko 3 tone štetnog plina ugljičnog dioksida. Vozila koja kombiniraju benzin i struju, tzv. hibridna vozila, godišnje emitiraju 1 tonu ugljičnog dioksida, a električna vozila uopće nemaju emisija niti zagađuju okoliš bukom.
Te smo podatke pronašli na mrežnoj stranici Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Tamo piše i da je 2012. u Hrvatskoj bilo samo 13 električnih automobila. Godine 2020. bilo ih je preko 1300. Spomenuti Fond daje poticaje za kupnju električnih vozila i lani je bilo puno interesa za njihove poticaje. Na portalu PoslovniPuls piše da je prošle godine prodano 1436 električnih vozila te da ih je na kraju 2021. u Hrvatskoj bilo 3054.
Renault Twingo E-Tech bio je lani najprodavaniji električni automobil u Hrvatskoj, a slijedi Tesla Model 3; Izvor Autonet.hr; Izvor naslovne fotografije – Revija HAK
Iako je to velik porast i značajna dobrobit za okoliš, Hrvatska u broju električnih automobila kaska za ostalim europskim zemljama. Norveška je jedna od zemalja koje stoje znatno bolje od Hrvatske. Oni imaju oko pet milijuna stanovnika, a 2019. imali su 215.000 električnih vozila. Norvežani planiraju već od 2025. zabraniti prodaju benzinaca i dizelaša. Revija HAK piše da su benzinci i dizelaši u prvih osam mjeseci 2021. “činili manje od deset posto od svih 110.864 novih registracija”./Fran Tukša, 5. a; fotografije preuzete s interneta/
Volkswagen ID3 bio je naprodavaniji električni automobili u Europi u kolovozu 2021; Izvor – Autonet.hr
Zašto električna vozila?
nemaju emisije štetnih plinova u atmosferu, odnosno njihovim korištenjem smanjuje se štetan utjecaj na okoliš,
njihovim korištenjem se smanjuje potrošnja fosilnih goriva (neobnovljivih izvora energije),
podrazumijevaju smanjenje troškova održavanja te veću sigurnost u prometu,
Ove školske godine provodimo Erasmus+ projekt “Misli održivo” pa smo i našu glavnu temu posvetili održivosti. Naši novinari istraživali su održive i neodržive ljudske djelatnosti i ponašanja. Pišemo i o održivim aktivnostima koje provodimo u školi, a najviše smo se fokusirali na problem bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji.
