Kako mi učenici 8.b doživljavamo nasilje na internetu pokušali smo izraziti kroz stripove. Pripremali smo ih u demo verziji web alata StoryobardThat i to na engleskom jeziku kako bi ih mogli razumjeti i partneri u našem Erasmus+ projektu S.O.S. – Strengthen Online Security for Students (Jačanje internetske sigurnosti za učenike).
Stripovi su dostupni u PDF formatu koji omogućuje prikaz svake table stripa zasebno. /L. K./
Učenica naše partnerske škole iz Ćićevca u Srbiji sprema se za nastup na Europskom prvenstvu u Engleskoj
Ena Mićić učenica je sedmog razreda Osnovne škole “Dositej Obradović” u Ćićevcu. Osim školskih aktivnosti, bavi se jednim vrlo lijepim sportom – karateom. U ovom sportu toliko je dobra da je pozvana u reprezentaciju Srbije. Ona je dokaz da djeca mogu raditi što žele, samo se trebamo jako potruditi da uspijemo. Evo što nam je Ena ispričala o svojim postignućima u karateu.
Što te je motiviralo da se počneš baviti karateom i koliko dugo se baviš tim sportom?
Treniram dvije godine, a motiv je bio to što volim borilačke vještine.
Jesu li te roditelji od početka podržavali?
U početku nisu, ali kada su vidjeli da mi se karate jako sviđa i da marljivo treniram, onda su me podržali i uvijek su tu za mene.
U kojem klubu treniraš?
Moj klub se zove “Shotokan Ci “Cicevac. Pripada JKA federaciji. Moj trener je Lazar Radisavljević.
Jesi li zadovoljna svojim trenerom?
Da, trener je jako posvećen našim treninzima i svim članovima našeg kluba. Uvijek je spreman dati savjet, ohrabriti nas i naučiti nas novim tehnikama u karateu.
Na kojim si natjecanjima sudjelovala?
Sudjelovala sam na puno natjecanja. Neka od njih su Funakoshi kup, Kup prvaka, Miloš kup, Prvenstvo Srbije, te nekoliko memorijalnih natjecanja.
Koliko si medalja osvojila?
Do sada sam osvojila 84 medalje, od toga 44 zlatne, 29 srebrnih te 11 brončanih.
Imaš li tremu prije natjecanja i kako se nosiš s njom?
Imam tremu, ali uz pomoć trenera i prijatelja iz kluba nekako je savladam.
Kako si ušla u reprezentaciju Srbije i je li to bio tvoj glavni cilj?
Glavni cilj mi je bilo druženje i savladavanje tehnika u karateu, a izbor za reprezentaciju Srbije je nagrada za moj rad. Jako sam sretna zbog toga!
Što će biti sljedeći korak u tvojoj sportskoj karijeri?
Trenutno se pripremam za JKA Europsko prvenstvo koje će se održati u Engleskoj u svibnju 2022.
Što bi poručila djeci koja se žele baviti karateom?
Poručila bih im da se bave karateom jer je to zdrav i zanimljiv sport. Uči nas samodisciplini i razvija sportski duh, ali poručila bih im i da pobjeda nije bitna. Karate nas uči poštovanju protivnika i svaki meč završava sportskim pozdravom. /Jovana Vidačak/
Izvor: školski digitalni list Đačka iskra.
Riječ apartheid koristi se za označavanje politike odvajanja ljudi po rasnom kriteriju u JAR-u
U projektu “p. s. Pokreni solidarnost!”, u koji smo ove školske godine uključeni i mi učenici šestih razreda, učimo o solidarnosti, stereotipima, predrasudama i diskriminaciji. Kad smo govorili o rasizmu kao jednom od oblika diskriminacije, spomenuta je i riječ apartheid. Kako tu riječ nismo razumjeli dogovorili smo da netko istraži značenje te riječi.
Google nudi puno stranica na kojima se nalazi objašnjenje pojma apartheid, a jedno od njih nalazi se i na Hrvatskoj enciklopediji. Tamo piše da riječ apartheid znači odvojenost, odvojeni život, a koristi se za označavanje politike odvajanja ljudi po rasnom kriteriju u Južnoafričkoj Republici (JAR). Takvu politiku odvajanja po rasnim kriterijima (rasna segregacija) provodilo je manjinsko bjelačko stanovništvo prema crnačkom stanovništvu (bantuskim narodima) i drugim neeuropskim skupinama ili mulatima (ljudima mješovitog porijekla).
Na prosvjedu u Sharpevilleu ubijeno 70 prosvjednika
Crno stanovništvu u Južnojafričkoj republici za vrijeme apartheida moralo je živjeti u rezervatima, bilo im je zabranjeno stjecanje imovine te sklapanje mješovitih brakova. Branila im se i upotreba javnog prijevoza, sportskih terena i posjećivanje kulturno-zabavnih ustanova. Kršenje spomenutih pravila strogo se kažnjavalo. Wikipedia piše da je ranih pedesetih godina 20. stoljeća svake godine bilo zatvarano oko 250.000 ljdi. Najčešće, oni crni ili mulati koji su se ogriješili o zabranu kretanja. Za vrijeme apartheida puno je obojenog stanovništva okrutno mučeno i ubijeno. Jedan od krvavih dana u povijesti apartheida bio je 21. ožujka 1960. Tada je policija ubila oko 70 prosvjednika u Sharpevilleu. Na prijedlog UN (Ujedinjeni narodi) od 1966. taj se dan obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv rasne diskriminacije. Upravo na taj dan mi ćemo slati naše razglednice solidarnosti koje pripremamo u sklopu projekta “p.s. Pokreni solidarnost!”
Politika apartheida u Južnoafričkoj republici provodila se od 1948. nakon izborne pobjede burske Nacionalističke stranke. Postepeno je ukidana od osamdesetih godina 20. stoljeća, a potpuno je dokinuta tek 1994. kada je za predsjednika izabran Nelson Mandela.
Zbog svoje borbe protiv apartheida Mandela je čak 27 godina proveo u zatvoru. U zatvoru je bio od 1963. do 1990., a 1994. izabran je za predsjednika Južnoafričke republike. Iste godine dobio je Nobelovu nagradu za mir. Kao i nedavno preminuli biskup Desmond Tutu, također dobitnik Nobelove nagrade za mir, Mandela se protiv apartheida borio nenasilnim metodama. /Lucija Vukoić, 6. a; fotografije preuzete s interneta/
Igra je bila poput kartanja, ali umjesto aseva, kraljeva i dama skupljali smo slobodu, solidarnost, vladavinu prava, jednakost, toleranciju, poštovanje ljudskih prava i poštovanje ljudskog dostojanstva. Naime, tako su se zvale kartice koje smo mi osmaši na satu razredne zajednice dobili za naše “kartanje” na temu vrijednosti Europske unije.
Svaka od spomenutih kartica bila je u nekoj boji, a da bismo dobili željenu karticu morali smo točno odgovoriti na neko od 32 pitanja o vrijednostima Europske unije. “Kartajući” se naučili smo da solidarnost u EU, između ostalog, podrazumijeva i da manje bogate regije EU-a primaju dodatnu financijsku potporu. Naučili smo da jednakost u EU podrazumijeva i da građani koji studiraju u drugoj državi članici plaćaju iste školarine kao i studenti iz te zemlje.
EU se protivi govoru mržnje na temelju rase, spola, vjere ili nacionalnosti
Naučili smo da sloboda podrazumijeva i to da stanovnici EU mogu izražavati svoje mišljenje bez straha od zatvora. No, nije dopušten govor mržnje kojim se poziva na nanošenje štete drugim pojedincima ili skupinama. S kartice vladavina prava doznali smo da u EU sve žrtve i osumnjičenici imaju pravo na pošteno suđenje u EU-u te da se svi osumnjičenici smatraju nevinima dok im se na sudu ne dokaže krivnja.
Skupljajući kartice poštovanje ljudskih prava naučili smo da se sve države članice EU-a moraju boriti protiv govora mržnje na temelju rase, spola, vjere ili nacionalnosti. S jedne od kartica pod nazivom poštovanje ljudskog dostojanstva doznali smo da su dječji rad, ropstvo i iskorištavanje radne snage zabranjeni u EU-u.
Ovaj “kartaški” sat razredne zajednice održali smo u sklopu našeg Erasmus+ projekta “Misli održivo”. Pri završetku projekta petero osmaša trebalo bi posjetiti Europski parlament. /Laura Ivšak, 8.a; foto: S. L./
Članice našeg debatnog kluba u (subotu 29. 1.) okušale su se po prvi puta u ad hoc debati. To je debata bez pripreme, što znači da prije natjecanja debatanti nisu dobili teze već su teze predstavljene tek na početku natjecanja. Ova vrsta debatnog natjecanja sudionicima omogućava pripremu samo sat vremena prije debate. Od uobičajenog debatnog formata, ovaj format se razlikuje i po tome što u tih sat vremena rezerviranih za pripremu debatanti ne mogu koristiti internet na računalu ili mobitelu.
Našu školu na subotnjoj online ad hoc debati predstavljala su dva tima. U timu Klinčekice 1 bile su Tea Hendelja, Josipa Jelak i Lorena Poljak, a u timu Klinčekice 2 bile su Elizabeta Truščec, Sonja Plavec i Antonela Koretić. Mi ostali pratili smo naše kolegice i čini nam se da su se one solidno snašle u ovom zahtjevnom debatnom formatu. Zahtjevno je bilo i jer je natjecanje trajalo gotovo cijeli dan. Započelo je u 9 ujutro, a završilo je objavom rezultata u 18.30.
Tim Klinčekice 2 natjecao se samo u dva debatna kola, a tim Klinčekice 1 natjecao se u tri debatna kola na slijedeće teze:
1. Učenici bi sami trebali birati predmete koje uče u školi
2. Romantične serije i filmovi donose više štete nego koristi
3. Trebali bi brinuti o roditeljima kad ostare
Nama pratiteljima turnira činilo se da su naše debatantice najbolje snašle u debati na temu o romantičnim serijama. Glavni argument bio im je da su te serije zabavne i da ljudi u njima uživaju.
Naredno natjecanje članove našeg debatnog kluba čeka u ožujku. To će biti županijsko natjecanje, a teza za koju se pripremamo je Turizam državi donosi više štete nego koristi. /Karla Kos, 7.a/
Sutra (2. veljače) se obilježava Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa i tim povodom odlučili smo pisati o Kopačkom ritu, jednom od četiri zaštićena močvarna područja u Hrvatskoj.
Kopački rit nalazi se na sjeveroistoku naše zemlje u Baranji i prostire se na više od 17.000 hektara. Među zaštićena močvarna područja uvršten je 1993. Dva najveća jezera u Kopačkom ritu su Kopačko jezero i Sakadaš, a zaštitni znak Kopačkog rita je orao štekavac. Za simbol ovog parka izabran je zato što se na području Kopačkog rita gnijezdi najviše štekavaca na cijelom porječju rijeke Dunav. No, osim štekavca u Kopačkom ritu živi još 299 vrsta ptica, a ovo močvarno područje važno je odmorište pticama močvaricama tijekom njihove proljetne i jesenske selidbe.
Na stranici Parka prirode Kopački rit, piše i da tamo živi 20 vrsta vodozemaca i 10 vrsta gmazova te čak 50 vrsta različitih vrsta riba. Najzastupljeniji su šaran, štuka, som i smuđ, a upravo područje Kopačkog rita je najveće mrijestilište slatkovodnih riba u Hrvatskoj. Uz već spomenute životinjske vrste, ova je močvara staništa za broje vrste beskralježnjaka i kukaca te čak 55 vrsta sisavaca. Među njima su i divlja mačka, vidra i jelen.
Močvare su vrlo važne za kontrolu poplava
Kopački rit odlikuje se i bogatstvom biljnih vrsti. Ima ih više od 500, a najveći dio poplavne doline pokrivaju šume bijele vrbe te trska i šaš, najzastupljenije biljke u močvarnim predjelima.
Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa obilježava se od 1971. s ciljem da se ukaže da je potrebno očuvati močvare, a ne ih isušivati jer one su vrlo važne za ekosustav. Osim što su stanište brojnim biljnim i životinjskim vrstama i zato su važne za očuvanje biološke raznolikosti, vrlo su važne i za ublažavanje klimatskih promjena i kontrolu poplava. Kopački rit poplavljen je više od tri mjeseca godišnje. To je važno za Baranju jer močvarna područja služe kao prirodne retencije (površine na kojima se privremeno zadržava voda radi zaštite od poplava). /Barbara Dvečko, 6. a; fotografije preuzete s interneta/
Misli održivo – briga za naš planet jedan je od razloga zašto kupovati rabljeno
Kupovina rabljene odjeće u second hand trgovinama sve je popularniji trend u Hrvatskoj i svijetu, ali u našem 8. a ovaj trend još nije prihvaćen. Od 6 anketiranih učenica koje su danas bile u školi, samo jedna učenica je navela da je imala iskustva s kupovinom odjeće u second hand trgovinama. Navela je i da je bila zadovoljna kupovinom.
Zadovoljnih kupaca rabljene odjeće u svijetu je izgleda sve više jer tržište rabljenom odjećom buja. Prema pisanju portala Elle nedavna istraživanja pokazuju kako tržište rabljenom odjećom raste 21 puta brže od prodaje nove odjeće. Oni iznose i predviđanje da bi trgovanje rabljenom odjećom u slijedećih 10 godina moglo nadamšiti prodaju ostvarenu u trgovinama brze mode (izraz za masovnu modu – neki od poznatijih brandova brze mode su Zara, H&M, UNIQLO, GAP, Forever 21 i Topshop).
Osim second hand trgovina u kojima se uživo može tražiti i isprobavati odjeća koja više nije nova, ali je i dalje u dobrom stanju, sve popularnije postaju i online second hand trgovine. Neke od njih bave se prodajom dizajnerske odjeće. Elle navodi da je Vestiaire Collective pionir u takvom poslu. Počeli su djelovati 2009. u Parizu, a sada svoje podružnice za prodaju luksuznih odjevnih komada imaju u Londonu, New Yorku, Milanu, Berlinu i Hong Kongu. Na njihovoj platformi ima 9 milijuna članova, a svaki tjedan u ponudi je novih 40.000 komada rabljenih luksuznih odjevnih predmeta, ali i torbica, cipela i satova.
Postoje još mnogo second hand platformi za kupnju i prodaju luksuzne robe, a mi ćemo izdvojiti još The RealReal, američku platofrmu pokrenutu 2011. Oni su vrlo pouzdani jer imaju tim koji procjenuje autentičnost (izvornost) svakog pojedinog komada.
Osim online platformi za kupnju luksuzne rabljene odjeće postoji još mnoštvo onih koji se bave prodajom brze mode. No, počele su se otvarati i trgovine koje se bave prodajom rabljenog namještaja i drugih stvari za uređenje doma. Kako to piše portal Jutarnji prvi takav dućan je krajem 2020, otvorila je Ikea u Švedskoj.
U second hand trgovinama kupuju oni koji žele uštedjeti na trošku za odjeću, oni koji žele biti originalni, ali i sve više onih koji misle o održivosti. Među njima sve je više mladih koji su svjesni neodrživosti ovakve situacije s modom. Naime, modna industrija je jedan od najvećih zagađivača na svijetu te se kupovinom second hand odjeće pomaže očuvanju našeg planeta. /Nela Šantatić, 8. a; fotografije preuzete s interneta/
Jeste li znali?
Članice čitalačkog kluba Julija Ban i Magdalena Ivšak jučer su posjetile predškolce i čitale im slikovnicu Dome, slatki dome. Mališani su sa zanimanjem pratili priču u kojoj su glavni junaci pingvini, slonovi, deve i druge životinje. Doznali su ponešto i o njihovim domovima koji se nalaze u savani, Južnom polu….
Naše članice čitalačkog kluba kroz susrete s mališanima vježbaju svoje čitanje naglas što je važno za uspješnije savladavanje čitalačke vještine. Kroz ove susrete uče i o vrijednosti volontiranja. Čitajući mališanima pomažu im da nauče neke pojmove, ali i zavole čitanje. Zato su ove i ostale aktivnosti čitalačkog kluba uvrštene u naš KA 121 projekt “Misli održivo”. Njihove aktivnosti daju doprinos kvalitetnijem obrazovanju, što je, kako smo naučili na SRZ-u, cilj broj 4 programa “Promijeniti svijet: Program održivog razvoja do 2030.” /Nela Šantatić, 8. a; foto: S. L./
Esperanto postoji od 1887. a osmislio ga je Poljak Lazar Ludwig Zamenhof
Zbog prevlasti engleskog jezika, Velika Britanija zarađuje svake godine 17-18 milijardi eura što je više od 1% njenog bruto nacionalnog proizvoda. To su procjene švicarskog profesora Francoisa Grina. On je profesor sveučilišta i stručnjak za jezičnu ekonomiju u Ženevi. Svoju procjenu objavio je 2005. u znanstvenom radu u kojem analizira izbor radnih jezika u Europskoj uniji.
U svom radu Grin se zalaže za uvođene esperanta i kaže da bi EU tako uštedjela barem 25 milijardi eura godišnje. Ipak Grin smatra da je uvođenje esperanta u EU zasad nemoguće zbog snažnih predrasuda prema ovom jeziku koje je osmislio dr. Lazar Ludwig Zamenhof.
Zamenhof je bio liječnik, židovskog porijekla iz Poljske, a udžbenik ovog međunarodnog jezika predstavio je 1887. Jezik kojeg je Zamenhof nazivao Lingvo Internacia (Međunarodni jezik), kasnije je dobio ime Esperanto po liječnikovom nadimku. Esperanto je riječ španjolskog porijekla a znači – onaj koji se nada.
Ideja o stvaranju univerzalnog jezika Zamenhofu je pala na pamet jer je živio u gradu gdje su zajedno u lošim odnosima i strogo podijeljeni živjeli Židovi, Poljaci, Rusi, Nijemci i Litvanci. Zamenhof je začetnik esperanta, ali taj se jezik i dalje razvija i to pod nadzorom Esperantske akademije. Spomenuta akademija prati razvoj rezika, proširuje službenu listu riječi i rješava ostala jezična pitanja.
Esprenato ima vrlo jednostavnu gramatiku i lako se uči
Esperanto nije jezik ni jednog naroda, niti mu je namjera ukidanje materinjih jezika već ima misiju povezivanja različitih kultura. Na mrežnoj stranici Gradske knjižnice Križevci pronašli smo podatak da oko 2 milijuna ljudi u svijetu svijetu govori esperanto. Taj se jezik lako uči jer ima jednostavnu gramatiku bez puno pravila i izuzetaka. Korijeni riječi su najčešće latinski, a esperanto je mješavina romanskih, germanskih i slavenskih jezika. Na mrežnoj stranici Gradske knjižnice Križevci pronašli smo i podatak da je 2012. u Križevcima osnovan esperantski klub kojem je predsjednik Krunoslav Puškar. Nije poznato djeluje li Klub još uvijek.
U Hrvatskoj djeluje esperantski savez. Kod njih se može učiti esperanto, a može ga se učiti i online. Na esperantu danas postoji rock i pop-glazba, a ima i stripova na esperantu. Jedan od njih je popularni Asteriks. Postoji i književnost na esperantu. Đurđevački esperantist Josip Pleadin na esperanto je preveo Družbu Pere Kvržice i Vlak u snijegu, čuvene romane Mate Lovraka
Na esperantu se emitiraju i radijske emisije. Primjerice Radio Vatikan, Peking i Havana neki su od gradova čije radijske postaje emitiraju dio programa i na esperantu. Hrvatski esperantski savez izdaje časopis na esperantu. Časopis pod nazivom Tempo izlazi još od 1980. Na mrežnoj stranici Hrvatskog esperantskog saveza dostupan i rječnik esperanta, a gdje sve u Hrvatskoj postoje esperantska društva može se vidjeti ovdje.
Da Grinov prijedlog o mogućnostima esperanta za komunikaciju unutar EU možda ipak nije neostvariv misli sve više ljudi. Na mrežnoj stranici Hrvatskog esperantskog saveza piše da je prijedlog o učenju esperanta jedan od najpopularnijih prijedloga na Konferenciji o budućnosti Europe. Ta se konferencija odvija virtualno od lipnja 2021. i svi koji to žele mogu dati svoje prijedloge za poboljšanje života u EU. /Anastazija Blagaj, 8.b; fotografije preuzete s interneta/
Magdalena Valaško od LEGO kockica gradi automobile, avione….
Jedna sam od onih koja smatra da LEGO kockice nisu samo za klince. Igram se s njima od svoje treće godine, ali volim se i sada igrati s njima. Svojoj mlađoj braći i sestri pridružim se barem jednom ili dva puta tjedno kad se igraju s legicama. LEGO kocke nam kupuje mama jer misli da one potiču kreativnosti. Ljubav prema ovim kockicama, od kojih se uz malo mašte doista može napraviti svašta, potaknula me i na malo istraživanje o povijesti legica .
Za početak objasnit ću zašto se ove kockice zovu baš LEGO. Ta je riječ kombinacija dviju danskih riječi leg i godt što znači – lijepo se igraj. Ime je 1934. osmislio Ole Kirk Kristiansen, vlasnik radionice za izradu drvenih igračaka. Od 1949. u tvornici obitelj Kristiansen u danskom gradiću Billundu započinje proizvodnja plastičnih kockica. Kockice kakve se danas koriste, prema pisanju Večernjeg lista patentirane su 1958. LEGO kockice posebno po tome što su šuplje i imaju cjevaste “gumbiće” koji omogućuju lako sastavljanje i rastavljanje.
Najveći set legica sastojao se od čak 5.922 kockica. Taj je set bio, kako to piše portal 24sata namijenjen izgradnji replike čuvene indijske građevine Taj Mahal. Još veći broj kockica, čak 3,3 milijuna njih, u kuću stvarne veličine ugradio je Britanac James May. Kuću u kojoj su čak i tuš i wc bili od kockica i njima se moglo koristiti, izgradio je 2009. May i dobrovoljci koji su mu pomagali izgraditi kuću bili su jako žalosni kad su je morali srušiti. Pronašla sam i podatak da je za animirani film Lego movie iz 2014. potrošeno je više od 15 milijuna kockica.
Lego kockice su vrlo dugotrajne i s njima se može igrati godinama, a da su i dobro ulaganje govore podatci koje sam pronašla u članku na portalu Danica. Cijena setovima Lego kockica čija je proizvodnja prestala, kasnije se preko interneta prodaju nekoliko puta skuplje. Danica u svom članku prenosi podatke britanskog portala Telegraph. Britanci su istražili da je najveći rast cijena imao set legica od kojih se može izgraditi replika hotela Café Corner. Taj se set 2007. prodavao po 90 funti, a kad se prestao proizvoditi cijena mu je skočila na 2100 funti. Zato neki kupuju LEGO setove i ne otvaraju ih već čekaju da im narastu cijene.
Cijeneći kreativnost LEGO kockica nabavljaju ih i knjižnice. U jednom članku Gradske knjižnice Vukovar pronašla sam podatak da je kod njih održano natjecanje u gradnji knjižnice od LEGO kockica. Mogućnosti LEGO kockica koristi i Hrvatski robotički savez. Oni su već 5 godina uključeni u svjetsko natjecanje FIRST LEGO League. To se natjecanje u svijetu održava već 20 godina, a u gradnji robota od legica natječu se ekipe iz 110 zemalja. /Magdalena Valaško, 6. b; foto: Katarina Valaško; preuzeto s interneta/
