Razgovarajući prekjučer s načelnikom Općine Franjom Poljakom doznali smo još jednu važnu stvar za našu lokalnu zajednicu. Prema načelnikovim riječima očekuje se da će vrtići u Svetom Petru Orehovcu i Fodrovcu početi s radom u ožujku. – Registracija vrtića je obavljena i ishodili smo svu potrebnu dokumentaciju za raspisivanje natječaja za zapošljavanje – istaknuo je načelnik Poljak, dodavši da će zaposliti ravnateljicu/ravnatelja vrtića i 7 odgojitelja.
Načelnik Poljak predviđa da će upisi mališana biti obavljeni tijekom veljače. Rekao nam je i da je su predupisima početkom jeseni roditelji iskazali interes za upis 70 mališana, ali tek nakon upisa bit će sigurno koliko će mališana pohađati vrtiće u Svetom Petru Orehovcu i Fodrovcu.
Podsjetimo, dječji vrtići u Svetom Petru Orehovcu i Fodrovcu djelovat će pod imenom “Mali Petar”. Za ime vrtića zaslužan je naš bivši osmaš Luka Orehovački koji je sa svojim prijedlogom pobijedio na natječaju za izbor imena vrtića. /Barbara Dvečko, 6. a; foto: S. L./
-Ukoliko to vremenski uvjeti budu dozvoljavali očekujemo da bi svi građevinski radovi na izgradnji sportske dvorane mogli biti završeni u ožujku. – To nam je jučer telefonom rekao načelnik Općine Franjo Poljak. Konkretan datum otvaranja dvorane još se ne zna, ali načelnik Poljak očekuje da bi učenici naše škole do kraja ove školske godine mogli imati nastavu tjelesnog u dugo godina iščekivanoj sportskoj dvorani.
Načelnik nam je rekao i da se trenutno radi na montiranju opreme u dvorani, uređivanju parkirališta te kružne ceste oko dvorane. Dobri vremenski uvjeti trebat će i za uređenje okoliša jer i okoliš je potrebno urediti da bi se mogle ishoditi sve potrebne dozvole za otvorenje dvorane. /Nela Šantatić, 8. a; foto: N. Š./
Radovi na izgradnji pristupne ceste za sportsku dvoranu OŠ Sveti Petar Orehovec
U cilju osvještavanja problema bacanja hrane i neodrživosti takve situacije najavljeno i vaganje bačene hrane
U narednih mjesec dana na roditeljskim sastancima u svim razredima trebalo bi se raspravljati o problemu bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji. To je na prijedlog predsjednice Vijeća roditelja Valentine Pasariček zaključeno na sastanku Vijeća roditelja. Sastanak je na inicijativu Vijeća učenika održan 17. siječnja putem platforme Google Meet.
Sudionici sastanka Vijeća roditelja na temu bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji OŠ Sveti Petar Orehovec
Predsjednica Vijeća učenika Petra Kušec, prisutnim roditeljima prezentiralaje istraživanje VU o problemu bacanja hrane. Istaknula je da bacanje hrane dugogodišnji problem i da nije započeo s projektom zdrave prehrane uvedenim 2019. u svim školama na području Koprivničko-križevačke Županije. Posebno je naglasila da je anketiranjem učenika utvrđeno da većina korisnika školske kuhinje još dobiva i novac za kupovinu hrane te da je to jedan od značajnijih razloga bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji.
Prezentacija o istraživanju o bacanju hrane dostupna je na slijedećoj POVEZNICI
Roditeljima su prezentirani i zaključci VU o ovoj neodrživoj situaciji s bacanjem hrane. Ti bi zaključci trebali biti izloženi i na sastanku s predstavnicima Županije. Vijeće učenika smatra da bi se na količine bačene hrane možda moglo utjecati i smanjivanjem porcije za učenike razredne nastave. Njihov je prijedlog je i da se u sendviče stave samo osnovni sastojci, a da se dodatci serviraju posebno pa da ih uzmu oni koji ih žele. Naime, uočeno je da dosta djece baca cijele sendviče jer ne jedu ajvar ili neki drugi dodatak u sendviču. Prijedlog je da se i sendviči za učenike razredne nastave prerežu na pola.
Ravnatelj Lučki: Učenici koji često bacaju hranu neće ubuduće imati mogućnost prehrane putem projekta Europskog socijalnog fonda
Na sastanku s predstavnicima Županije predstavnici VU iznijet će i podatke o jelima koje djeca najčešće bacaju i pitati postoji li mogućnost da se zamijene nekim drugim jelima. Predstavnike Županije zamolit će se da se u školi pokuša organizirati i predavanje stručnjaka za pravilnu prehranu.
I sami članovi Vijeća učenika nastojat će s učenicima razgovarati o problemu bacanja hrane. Predloženo je da i učitelji povremeno razgovaraju s učenicima o zdravoj prehrani i namirnicama koje se u našem kraju ne koriste često u prehrani, a sastavni su dio jelovnika školske kuhinje. Roditelji su sugerirali da se s učenicima o tim temama počne razgovarati već u predškoli. Očekuje se da nakon održanih roditeljskih sastanaka sa svojom djecom o problemu pravilne prehrane i bacanju hrane češće razgovaraju i roditelji svih naših učenika.
Kako je uočeno da znatne količine hrane bacaju i učenici čija se prehrana financira zahvaljujući projektu iz Europskog socijalnog fonda, ravnatelj Stjepan Lučki rekao je da mogućnost ulaska u taj projekt ubuduće neće imati učenici koji često bacaju veće količine hrane.
Najavljeno je i da će Vijeće učenika u suradnji s kuharicom povremeno organizirati vaganje bačene hrane. U cilju osvještavanja problema bacanja hrane i neodrživosti takve situacije VU će i objavljivati podatke količinama bačene hrane. /Petra Kušec; foto: S. L./
Petra Kušec, predsjenica Vijeća učenika OŠ Sveti Petar Orehovec
Ove školske godine provodimo Erasmus+ projekt “Misli održivo” pa smo i našu glavnu temu posvetili održivosti. Naši novinari istraživali su održive i neodržive ljudske djelatnosti i ponašanja. Pišemo i o održivim aktivnostima koje provodimo u školi, a najviše smo se fokusirali na problem bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji.
Općina je u odnosu na 2001. ostala bez gotovo svakog četvrtog stanovnika
Rezultati popisa stanovništva objavljeni prošli tjedan nisu povoljni ni za našu Općinu. Iako je Sveti Petar Orehovec druga općina po broju stanovnika u Koprivničko-križevačkoj županiji broj stanovnika znatno je manji u odnosu na 2011., a još je značajnije manji u odnosu na 2001.
Prema novom popisu naša Općina ima 3 970 stanovnika. To je 1167 stanovnika ili 22,7% manje u odnosu na 2001. Mogli bismo reći da smo od tada ostali bez gotovo svakog četvrtog stanovnika. U odnosu na 2011. kad smo imali 4583 stanovnika, sad ih je manje 613 ili 13,4%.
Postotak za koji se smanjio broj učenika u našoj školi još je veći nego kod stanovništva ukoliko uspoređujemo s podacima od prije 20 godina. Godine 2001. imali smo 468 učenika, a na kraju 2021. samo 304 učenika, što je gotovo 35% manje, dok se stanovništvo smanjilo za 22,7%. Uspoređujemo li broj učenika 2021. i 2011. imamo 48 učenika manje, odnosno 14% manje, što je gotovo jednako padu broja stanovnika u tom razdoblju.
U matičnoj školi u odnosu na 2001 izgubili smo 113 učenika odnosno 34%. Od područnih škola najbolje se u usporebi s prethodnim popisima drži Miholec, a najveći pad imala je područna škola Gregurovec. Detalje o broju učenika u matičnoj i područnim školama pogledajte u priloženoj tabeli. /Nela Šantatić, 8.a; foto: Darko Višak/
Zaklada Barron svake godine s 10.000 dolara nagrađuje 25 mladih koji rade u korist zajednice
Michaell Plat – dobitnik nagrade Young Heros – izvor CBS News
Američka zaklada Barron od 2001. godine s 10.000 dolara nagrađuje mlade do 18 godina koji rade u korist zajednice te imaju utjecaj na mlade. Michael Platt (16) iz iz američke države Maryland bio je 2021. jedan od 25 nagrađenih.
Među Young heros (mlade heroje), kako nazivaju nagradu i nagrađene, Platt je uvršten jer je svoju ljubav prema izradi slastica iskoristio da bi pomogao ljudima u potrebi. Pečenje kolača zavolio je nakon što mu je s 9 godina dijagnosticirana epilepsija. Liječnici su njegovim roditeljima tada preporučili da se manje bavi sportom i otad se počeo sve više interesirati za pečenje kolača. Već s 11 godina odlučio je pomagati i zalagati se za rješavanje problema gladi. Kolače koje je ispekao poklanjao je djeci koja su zbog obiteljskog nasilja smještena u skloništa.
Michael Platt – izvor Shollastic Action
Počeo je kreirati i vlastite recepte za kolače, a jednom mjesečno jedan originalni recept posvećuje borcima za slobodu i demokraciju. Među ostalim kreirao je i kolače posvećene Martinu Lutheru Kingu i Malali Yousafzai, dobitnicima Nobelove nagrade za mir. Na svom Instagram profilu pratiteljima govori i o doprinosu borca za slobodu kojima je posvetio svoj kolač.
Mladi chef i prodaje svoje kolače, ali za svaki kolač koji proda, jedan donira gladnima. Ta mu je ideja pala na pamet kad je kupio tenisice “One for One”. Taj brand za svaki prodani model tenisica donira jedan par djeci u siromašnim zemljama “trećeg svijeta”.
Platt je i osnovao udrugu P.L.L.A.T.E. (Moć, ljubav, učenje, i pristup svima). Ovaj mladi heroj trudi se svoje umijeće prenijeti drugima na radionicama pečenja kolače te potiče i organizira prikupljanje novca za nacionalnu neprofitnu organizaciju No Kid Hungry (Nema gladne djece). /Laura Ivšak, 8.b; fotografije preuzete s inerneta/
Michael Plat vodi i radionice pečenja kolača – izvor PressReader
Upoznavanje Europe na zabavan načinuz mnoštvo igrica
Za sve one koji vole igrice i kvizove na internetu EU Kutak za učenje je idealno mjesto. Na ovoj platformi na zabavan način može se doznati mnoštvo informacija o funkcioniranju Europske unije, ali i zemljama koje čine EU.
Npr. kroz igricu Pronađi znamenitosti može se doznati koje su to znamenitosti po kojima su čuvene pojedine zemlje u EU. Kroz igricu Pronađi zastave moguće je upoznati zastave svih zemalja EU.
Igrica Istražimo Europu upoznat će igrače s istraživačima, umjetnicima, običajima, popularnim sportovima…. u zemljama EU. O načinima uštede energije može se više doznati kroz Kviz o klimi
Puno je još različitih igrica i kvizova, ali i društvenih igara, slikovnica koje se u PDF formatu mogu preuzeti na svim jezicima EU te ih čitati na računalu ili ih isprintati. Na platformi se mogu naći i bojanke za najmlađe i igrica s uputama kako npr. napraviti žabicu ili kokoš od papira, ali ima različitih video zapisa. Za one starije od 12 godina preporučamo animiranu seriju Digitalni istraživači.
Ova platforma namijenjena je i učiteljima. Oni na njoj mogu pronaći nastavne pripreme za rad s učenicima. U našoj školi osmaši ove školske godine upoznaju EU uz pomoć Programa Škola ambasadora.
Do svih sadržaja na platformi može se jednostavno doći pretražujući popularne teme ili se pak sadržaje može birati po tipu materijala (igra, kviz, strip, brošura, nastavni materijali….) ili kroz popularne teme. /Lara Trušček, 7. b; fotografije preuzete s platforme Kutak za učenje/
Naša radijska sekcija snimila je prilog o izložbi priređenoj povodom zabrane plastičnih vrećica. Izložba na hodniku naše škole prikazuje platnene vrećice, košare i cekere.
Ovom izložbom želi se potaknuti učenike da razmišljaju ekološki i što manje koriste plastične vrećice. Poslušajte što članovi radijske sekcije govore o problemima koje izazivaju plastične vrećice u životinjskom svijetu. Prilog su novinari pripremili i na engleskom jeziku i to za podcastnašeg Erasmus+ projekta “Let’s Think Sustainably”. /Iva Beloša, 6. b; foto: S. L./
Crteži učenika drugog razreda učiteljice Marine Golec
Svaki dan sat njemačkog započinju zajedničkim čitanjem neke knjige
Leo Pečnik pred svojom novom školom u gradu Plattlingu
-U mom razredu ima nas 18, a dolazimo iz 5 država. Najviše je Nijemaca, ali imamo i dva dječaka iz Rusije, jednog s Kosova te jednu djevojčicu iz Poljske i svi se dobro slažemo. Nema nikakvog zadirkivanja zato što je netko druge nacionalnosti i nema nikakvog nasilja – to nam je jučer putem aplikacije Google Meet rekao naš bivši učenik Leo Pečnik. On od srpnja prošle godine sa svojom svojom obitelji živi u Njemačkoj u gradu Plattlingu gdje pohađa Mittelschule. To je škola u kojoj se obrazuju učenici od 5. do 10. razreda, dok oni mlađi kao njegova braća Partick i Ella pohađaju tzv. Grundschule.
Ove školske godine u šestom razredu Leo ima 11 predmeta. Neki su posve drugačiji nego u Hrvatskoj. Predmet Werken und Gestalten je prema Leovom mišljenju kombinacija likovnog i tehničkog. Predmet koji se zove Gesellschaftslehre kombinacija je geografije, povijesti i politike i ekonomije, a predmet Naturwissenschaften uključuje prirodu, biologiju i kemiju. Jednom tjedno ima i nešto slično domaćinstvu. Taj predmet naziva se Wirtschaft und Beruf. Do sada su na tom predmetu učili o korištenju uređaja u domaćinstvu, npr. pegle, stroja za pranje rublja, perilice za posuđe….
Uz spomenute predmeta Leo još ima tjelesni, vjeronauk, informatiku, glazbeni te engleski i njemački. Engleskog ima 4 sata tjedno, a njemačkog čak 7 sati tjedno. Svaki sat kao i kod nas traje 45 minuta. Neki učitelji predaju im čak i po 4 predmeta, a njegova razrednica predaje im njemački i matematiku.
Jedinica najbolja ocjena, a šestica najgora
Zanimljivo je napomenuti da svaki dan sat njemačkog započinju čitanjem knjige koju je preporučila učiteljica. – Čitamo po petnaestak minuta. Jedan učenik čita naglas, a mi svi pratimo ga u svojim knjigama. Dijelove te knjige čitamo i kod kuće te svaki dan o pročitanim dijelovima pišemo bilješke na listiće koje nam je dala učiteljica. Sve listiće na kraju spojimo u jedan blok i predajmo učiteljici – rekao nam je Leo.
Osim drugačijeg načina čitanja lektire, u Leovoj novoj školi drugačije je i to što nastavu imaju samo u jednoj smjeni. Sve dane osim utorka nastava je gotova do 13 sati. Utorkom kad ima 8 sati, nastava završava u 15.15. Drugačiji u njemačkim školama je i sistem ocjenjivanja. Tamo je jedinica je najbolja ocjena, a šestica najlošija.
Leo je zadovoljan je što nema puno zadaće. Uglavnom zadaću dobivaju iz matematike i engleskog. Spomenuo nam je i da radne bilježnice imaju samo iz engleskog i imaju samo tiskane udžbenike. Informatiku imaju samo jedan sat tjedno u informatičkoj učionici gdje svaki učenik ima svoje računalo. Tablete nemaju i osim na satu informatike ne služe se računalima. Mobiteli su u školi strogo zabranjeni. Njima se ne smiju služiti niti pod odmorima, niti je njima dozvoljeno bilo kakvo fotografiranje u školi.
Leo, Patrick i Ella Pečnik
Pri kraju razgovora Lea smo pitali i gdje mu je ljepše. – Na to mi je pitanje zasad teško odgovoriti. No, mogu reći da mi je drago što sam upoznao nove prijatelje, ali žao mi je zbog onih prijatelja s kojima se više ne družim – rekao nam je Leo, napomenuvši da pozdravlja sve učenike svog 6. b. /Iva Beloša, 6. b; foto: Sanja Pečnik/
S Leom Pečnikom razgovarala je novinarka Iva BelošaGrad Plattling
U drugoj polovici 20 stoljeća brojnost sivog sokola u Europi i Sjevernoj Americi smanjen za čak 90%
Najveća zabilježena brzina nekog automobila je 412 kilometara, a postigao ju je C_Two našeg Mate Rimca. Samo nešto malo sporiji od Rimčevog automobila je ptica sivi sokol. Prema pisanju National Geografica (broj 10. iz 2018.) najveća zabilježena brzina sivog sokola dok se obrušava na plijen je čak 389 km/h. Ostali izvori koje smo pretražili uglavnom spominju da je sivi sokol najbrža ptica na svijetu i da postiže brzinu veću od 300 kilometara.
Ugrožena vrsta – u Hrvatskoj samo 160 do 200 parova
Nažalost i ova ptica jedna je od oni koje spadaju među ugrožene vrste ptica i nalazi se u Crvenoj knjizi ugroženih ptica Hrvatske te je zaštićena Zakonom o zaštiti prirode. Na mrežnoj stranici Kornati.hr navodi se procjena da se u Hrvatskoj gnijezdi između 160 do 200 parova. Najviše ih, čak oko 90%, živi u primorju i njegovom zaleđu, a samo 10% u gorskom i panonskom dijelu Hrvatske.
Sivi sokol – izvor Edutorij e-Škole.hr
Prema pisanju Udruge BIOM, populacija sivog sokola u Europi i Sjevernoj Americi u drugoj polovici 20. stoljeća smanjila se za čak 90%. Utvrđeno je da je korištenje pesticida poput DDT-a najviše naštetilo brojnosti sivog sokola. Unosom pesticida u hranidbeni lanac dolazi do stanjenja lupine jajeta zbog čega ptice u gnijezdima češće nego prije zdrobe jaja.
Sivi sokol – izvor Wikipedia
Sivi sokol ugrožen je i zbog trovanja, krivolova, žica dalekovoda i vjetroelektrana. Također i zbog penjača koji ptice mogu uznemiriti dok sjede na jajima. Ukoliko sivi sokol napusti gnijezdo samo na nekoliko sati, vjerojatnost da će zametak preživjeti je vrlo mala. Ljubitelji ptica zato nastoje ograničiti penjanje u razdoblju dok se sivi sokol gnijezdi. Ponekad se zato zatvaraju neka penjališta. Na stranici sportsko penjačkog kluba Direkt pronašli smo podatak da je na inicijativu Udruge Biom od 20. 5. do 10. 6. 2015. bilo zatvoreno nekoliko penjačkih smjerova na Pokojcu i Ravnoj gori. Penjališta su tada bila zatvorena zato što se u to doba na tim lokacijama gnijezdilo nekoliko parova sivog sokola./Fran Tukša, 5. a; fotografije preuzete s interneta/
Znanstvenici njemačkog ornitološkog instituta Max Planck mjerili moždanu aktivnost fregati prilikom letenja
Na naslovnoj fotografiji je muški primjerak ptice fregate jer grlena vrećica crvene boje karakteristična je samo za mužjake. Enciklopedija Wiki piše da je fregatama za napuhivanje vrećice potrebno oko 20 minuta, a uglavnom je napuhuju za vrijeme parenja. Njome privlače pažnju ženki, kao i specifičnim glasanjem koje ima zvuk zvečke.
Video – glasanje fregate
No, ono što je karakteristično i za ženski dio populacije je velika brzina letenja i sklonost krađi. Naime, fregata ili kako je kod nas još zovu veliki brzan, krade hranu od drugih ptica i to u zraku. Ta se pojava naziva kleptoparazitizam. Uglavnom hranu od drugih pitca kradu tako da ih silovito povlače za rep dok u kljunu imaju hranu. Kad napadnuta ptica ispusti hranu (uglavnom ribu) fregata je ulovi prije nego što padne u vodu. Sklonost krađi možda ima veze s time što ova morska ptica ima problem s vodom. Ona nema vodootporno perje pa ne može sletjeti na vodu.
Video – prikaz kleptoparazitizama
Karakteristično i za muške i ženske primjerke ove vrste, kako to piše enciklopedija.hr,je i to što imaju dugačaka i šiljasta krila (raspon 2,5 m) te dugačak i duboko zarezan rep. Kljun im je također dugačak i povijen na kraju. Postoji 5 različitih vrsta fregata, a najveće su veličanstvene fregate i one mogu biti teške do 1,5 kg. Fregate žive u tropskim krajevima Atlantika i u obje Amerike, Sjevernoj i Južnoj.
Fregata – ženskog spolau letu – izvor WikimediaFregata muškog spola – izvor GoGalapagos
Za oba spola karakteristično je i to što su jako brzi i izdržljivi letači, a 2016., kako to piše portal N1,dokazano je i da mogu spavati u letu. Znanstvenici njemačkog Ornitološkog insituta Max Planck na 15 ptica stavili su mjerne uređaje koji su im mjerili moždanu aktivnost. Na taj su način dokazali da su te ptice aktivne danju dok traže ribu, ali noću se prilikom leta mogu prebaciti u fazu plitkog sna i letjeti nad vodom. Dok lete ne spavaju dugo, pokazalo se da u prosjeku u 24 sata spavaju oko 42 minute. Kod nekih jedinki uređaji su zabilježili i da su na kratko bili u dubokom snu (REM fazi sna). Takvu fazu sna kod većine sisavaca prati potpuna opuštenost mišića, a kod fregati je uočeno da su samo neznatno spustile glavu. /Iva Beloša, 6. b; fotografije preuzete s interneta/
