Zabrana plastičnih vrećica – dobra odluka za okoliš, ljude i životinje

Preporuka –  u nabavu nositi platnene vrećice ili košare

Od jučer su  Zakonom o gospodarenju otpadom u Hrvatskoj zabranjene  plastične vrećice debljine do 50 mikrometara. Iznimka su vrećice tanje od 15 mikrometara, koje se i dalje mogu koristiti zbog higijenskih razloga. To su one vrećice koje služe kao ambalaža za  industrijski nezapakiranu hranu, ali njihovo korištenje dozvoljeno je samo na tržnicama i trgovinama gdje se prodaje hrana.

Deblje vrećice od 50 mikrometara i dalje se mogu koristiti jer se smatra da se one mogu koristiti više puta i nisu tolika prijetna okolišu. No,  najavljeno je da će se u skladu s direktivom Europske unije, u budućnosti ići u dokidanje i ostalih oblika plastičnih vrećica za nošenje. Preporuka je da se koriste platnene vrećice ili košare jer se mogu više puta koristiti.

U želucu kita ulješure  pronađeno  skoro 30 kilograma otpadne plastike

Zašto je važno da se plastične vrećice što prije prestanu koristiti već dugo govore članovi Udruge Prijatelji životinja. Oni su prvu  kampanju za zabranu plastičnih vrećica pokrenuli još 2008. Tada i prošle godine prilikom rasprave o Zakonu o gospodarenju uputili su i apel saborskim zastupnicima. U njima su  obrazložili da je ukidanje plastičnih vrećica važno i zbog životinja koje često progutaju vrećice zamjenivši ih za hranu te zato umiru u bolovima  zbog začepljenja ili nemogućnosti daljnjeg prehranjivanja.

Portal Jutarnji pisao je o slučaju kita iz porodice ulješura. Taj se kit 2018. Nasukao na obali španjolskog grada Murcia. Nakon obdukcije u želucu su mu pronašli skoro 30 kilograma otpadne plastike. U istom članku Jutarnji piše da su istraživanja pokazala da otpadna plastika ugrožava minimalno 700 morskih vrsta te da više od 100 milijuna životinja godišnje umire zbog onečišćenja oceana plastikom.

Portal Telegram je u svibnju 2019. pisao je da je na plaži na Siciliji pronađena uginula ulješura čiji je želudac bio pun plastike. To je tada bio već peti uginuli kit pronađen na Siciliji tijekom prvih pet mjeseci 2019.

Ekološke udruge predviđaju da bi do 2050. u moru bi moglo biti više plastike nego riba

Osim što progutaju plastične vrećice, neke životinje stradaju i tako što se zapetljaju u ribarske mreže ili druge vrste plastike. To je potvrdilo i istraživanje koje se provodilo 8 godina na području Aljaske i Britanske Kolumbije. Tim je istraživanjem utvrđeno da se čak 388 morskih lavova zapetljalo u ribarske mreže ili neki drugi plastični otpad.

No, osim što plastičnim vrećicama i drugom otpadnom plastikom onečišćujemo okoliš i ugrožavamo životinje, indirektno  štete imamo i mi ljudi. Najjednostavnije je to pojasniti na primjeru riba. One u moru konzumiraju i tzv. mikro plastiku. Konzumacijom riba indirektno tu plastiku jedu i ljudi.

I za kraj još dva zabrinavajuća podatka koja izdvajamo iz već spomenutog članka s portala Jutarnji. Naše Jadransko more jedno je od najonečišćenijih u Europi po količini plastičnog odtpada. Istraživanjima je utvrđena prosječna vrijednost  od 406.000 čestica po četvornom kilometru, što je visoka koncentracija mikroplastike.

Drugi podatak odnosi se na broj komada plastike u svjetskim morima. Prema pretpostavkama organizacija za zaštitu okoliša u svjetskim morima nalazi se više od 5,25 trilijuna komada plastike. Ukoliko se toliko plastike nastavi odbacivati u more, do 2050. u moru bi moglo biti više plastike nego riba. /Nika Šantić, 6. a; naslovna fotografija Morski.hr/