Razgovarali sa zastupnikom Toninom Piculom

U društvu Erasmus+ timova  iz Grčke, Italije, Njemačke i Španjolske pet učenica OŠ Sveti Petar Orehovec posjetilo je Europski parlament u Brusselsu  gdje su razgovarale s zastupnikom Toninom Piculom. U glavnom gradu Belgije orehovečke učenice boravile su  od 27. do 29. travnja,  a dva dana prije posjete središtu europske demokracije  boravile su Njemačkoj. Tamo su ih ugostili učenici škole Gemeinschaftsschule iz grada Sachsenheima.

Ta njemačka škola  partner je OŠ Sveti Petar Orehovec u Erasmus+ projektu “Misli održivo” dok sa školama iz Grčke, Italije i Španjolske surađuju kroz istoimeni eTwinning projekt. U Sachsenheimu su se  timovi međusobno upoznali i predstavili održive aktivnosti koje su provodili u svojim školama tijekom ove školske godine. U školi njemačkih domaćina upriličen je i razgovor s Holgerom Albrichom, gradonačelnikom Sachsenheima i Tayfun Tokom, zastupnikom Zelene stranke u Njemačkom parlamentu. Svi Erasmus+ timovi  razgledali su zajedno  i obližnji grad Stuttgart. Poseban doživljaj bila je posjeta  Muzeju Mercedesa gdje su nastale brojne fotografije uz atraktivne modele Mercedesa iz različitih razdoblja.

 Snimali razgovore sa zastupnicima  za podcast Erasmus projekta “Misli održivo”

 Druženja Erasmus+ timova od srijede su nastavljena u Brusselesu gdje je im je glavni zadatak bio razgovarati s nekim od zastupnika svoje zemlje u EU parlamentu. Hrvatski tim dogovorio je razgovor s  zastupnikom Toninom Piculom. Razgovor je trajao više od 40 minuta, a za to vrijeme  učenice su mu postavile niz pitanja o održivosti i funkcioniranju EU. Od njegovih odgovora učenice će uskoro  pripremiti kratki radijski prilog za zajednički podcast projekta “Misli održivo”, a za ovaj članak izdvajamo odgovor zastupnika Picule o programu Erasmus+. – Mislim da je program Erasmus+ jedan od najvećih postignuća unutar EU. To je investicija u mlade ljude, ulaganje u obrazovanje, u vlastite građane koji će danas sutra odlučivati o važnim stvarima u EU. Posebno je važno što Erasmus+ omogućava da u završnoj fazi obrazovanja mladi mogu otići studirati u bilo koju zemlju unutar EU i to pod istim uvjetima kao i domaći studenti – rekao je zastupnik Picula, dometnuvši da to mlade čini konkurentnim na tržištu rada EU.

Zaustavite rat u Ukrajini

 U zgradi EU parlamenta Erasmus+ timovi boravili su i prilikom posjeta  EU Parlamentariju gdje se na interaktivni način može doznati kako funkcionira Parlament, tko su zastupnici u parlamentu, kako se donosi zakonodavstvo i koje su posljednje važne odluke iz EU parlamenta. Na interaktivnim pločama u Parlamentariju posjetitelji mogu napisati  svoje poruke, a orehovečke učenice odlučile su napisati poruku da žele da se završi rat u Ukrajini. Mnoštvo činjenica o nastanku EU, inicijatorima osnivanja EU, zajedničkom tržištu, ostalim institucijama EU učenici su doznali  prilikom posjete Kući europske povijesti. Taj muzej prostire se na čak 6 katova i nalazi se blizu  zgrade EU parlamenta.

Dok su zgradu EU parlamenta Erasmus+ timovi posjetili dva puta, prolazeći pri tom svaki puta postupak pregleda kao  na aerodromu, zgradu EU komisije i ostale važne istitucije  EU vidjeli su samo izvana u organiziranom razgledanju grada s Michaelom Krumbom. On  u EU parlamentu radi kao  predstavnik njemačke pokrajine  Baden-Württemberg i bavi se obrazovanjem. Krumb  je  učenicima između ostalog rekao kako u EU parlamentu i drugim institucijama EU u Brusselsu radi oko 50.000 ljudi.  – No zbog  interesa za EU teme u Brusselsu se nalaze i predstavništva brojnih tvrtki te različitih nevladinih udruga.  S njima se broj ljudi koji se u Brusselsu nalaze zbog EU politike penje na oko 120.000 tisuća – istaknuo je  Krumb.

Suradnja škola iz pet zemalja ne završava nakon posjete europskim institucijama jer predstoji još izrada podcasta, a partneri su već dogovorili i nastavak suradnje iduće školske godine. Nova zajednička tema bit će ljudska prava. /Stojanka Lesički/

Na susretu s gradonačelnikom Timčom Mucunskim Erasmusovci dokazali da će među njima biti aktivnih građana

U Skopju, glavnom gradu Sjeverne Makedonije, članovi Erasmus+ tima OŠ Sveti Petar Orehovec zajedno s timovima iz Rumunjske i Srbije boravili su od 11. do 15. travnja, a  domaćin mobilnost bila je  škola “Lazo Angelovski”. To je najveća skopska škola i ima više od 1500 učenika. Povod boravka u Skopju bila je mobilnost u sklopu Erasmus+ projekta “Mali novinari danas, odgovorni digitalni građani sutra”.

Da bi među sudionicima spomenutog Erasmus+ moglo biti aktivnih građana i novinara potvrdilo se već prvi dan na susretu s gradonačelnikom  Općine Aerodrom u kojoj se nalazi škola  “Lazo Angelovski”.  Erasmusovici su mladom gradonačelnika Timču Mucunskom postavili brojna pitanja o njegovom odnosu prema medijima i obavezama gradonačelnika. Lavinu pitanja pokrenuo je Gorjan Azmanov, član makedonskog tima.  Odmah nakon što je gradonačelnik završio s pozdravnim govorom, Gorjan ga je  pitao kad će Općina urediti igralište u njegovom naselju.

Članovi Erasmus+ timova bili su aktivni i na radionicama o medijskoj pismenosti koje su organizirali domaćini iz škole “Lazo Angelovski”. Na radionici “Moć medija” raspravljalo se o važnosti konteksta informacija. Istaknuto je da se smisao poruke ne nalazi  samo u poruci nego i u primateljima poruke jer važne su razlike u iskustvu, obrazovanju, svjetonazoru i drugim karakteristikama primatelja informacije.

Igrom pokvarenog telefona započela je radionica “Vjerodostojnost informacije”. Učenicima poznata i atraktivna igra poticajno je djelovala  na usmjeravanje njihove pažnje  na važnost izostavljenih podataka u vijesti i na to da su mediji interpretacija stvarnosti, a ne sama stvarnost. Na radionici “Je li to trik, moram li kliknuti?” fokus je bio na clickbait naslovima i lažnim vijestima. Sudionicima mobilnosti vrlo zanimljiva bila je i radionica „Bubble filter“  (filter mjehurići) koju su započeli zadatkom otvaranja svoje omiljene pjesmu na Youtubeu. Na toj radionici mogli su naučiti kako algoritmi prate informacije koje korisnici interneta svakodnevno ostavljaju o sebi. Algoritmima to omogućuje  personaliziranje  sadrža za svakog pojedinog korisnika  što utječe na razmišljanja i stavove korisnika interneta.

Osim zanimljivih radionica sudionici mobilnosti uživali su i u kulturno-zabavnim  sadržajima koje su im organizirali domaćini. Prvi dan sve je oduševilo uprizorenje tradicionalnih makedonskih uskrsnih običaja. Makedonski učenici osim što su glumili i plesali tradicionalne plesove, sami su osmislili scenarij i sve su odglumili na izvrsnom engleskom jeziku. Kroz igru treasure hunt (tražnja blaga) učenici su imali  priliku više doznati o povijesti Skopja. Svima se svidio i boravak u  Escape rooomu, a podijeljenja mišljenja bila su oko posjete baletu Gissele. Posjet baletu ogranizirali smo sami kao i aktivnosti u subotu jer smo svoj boravak u Skopuju morali produžiti do nedjelja obzirom da u subotu nije bilo odgovarajućeg leta za Zagreb.

Mobilnost u Skopju održana u tjednu kad je u Sjevernoj Makedoniji otpočeo generalni štrajk u školama. Ipak naše domaćine predvođene koordinatoricom Ljubicom Ruzhinskom štrajk nije spriječio da nam budu dobri domaćini te su članovi njihovog Erasmus+ tima  štrajk proveli radno.

Dodatna aktivnost upriličena samo za sudionike mobilnosti iz OŠ Sveti Petar Orehovec bio je prijem u Veleposlanstvu Sjeverne Makedonije. Naime, zbog sigurnosnih razloga organizatori mobilnosti iz OŠ Sveti Petar Orehovec redovito posjete stranim zemljama prijavljuju hrvatskom veleposlanstvu zemlje koje posjećuju. Veleposlanstvo u Skopju zainteresiralo je naše pismo te su sudionike mobilnosti pozvali na prijem. U razgovoru s Anom Vučić,  zamjenicom veleposlanice imali su prilike predstaviti školu i Erasmus+ projekte koje provode. Vučić je istaknula kako su naši učenici privilegirani što imaju priliku biti sudionici ovakvih projekata koji šire europske ideje i omogućuju im upoznavanje drugih kultura. /Stojanka Lesički, foto: M. Ognenovska; S. L./

Mislim da je ono najvažnije čemu me ova mobilnost naučila da  ne trebamo imati predrasude

Mobilnost u Srbiji (od 21. do 25. 3.) u sklopu Erasmus+ projekta “Mali novinari danas, odgovorni digitalni građani sutra” pamtit ću po različitim lijepim doživljajima, ali ono što mi se najviše svidjelo jest to što su svi ljudi u gradovima koje smo posjetili bili vrlo ljubazni. Kad su čuli da smo iz Hrvatske, svi su bili vrlo ljubazni i pričali nam koji grad u Hrvatskoj su posjetili,  o svojoj rodbini u Hrvatskoj ili nešto slično. Mislim da je ono najvažnije čemu me ova mobilnost naučila da  ne trebamo imati predrasude već da zaključke o ljudima treba donositi na osnovu vlastitih iskustava. Isto je i s vijestima, kad ih čitamo, ne trebamo im slijepo vjerovati, već o njima trebamo kritički promisliti. 

Radionicu o lažnim vijestima započeli “napadom” na balone

Vijesti spominjem jer su upravo vijesti i njihova vjerodostojnost bile glavna teme ove Erasmus+ mobilnosti. Na radionicama o lažnim vijestima, Ilija Jovanović, voditelj radionice, više nam je puta ponovio da da trebamo razmisliti o onom što čitamo i objavljujemo kako ne bismo bili među onima koji šire lažne vijesti. Poučio nas je i da je vjerodostojnost neke vijesti najjednostavnije provjeriti tako da provjerimo  kad je članak objavljen, tko je autor teksta, što drugi izvori pišu o toj temi te koja je svrha tog teksta. Voditelj je rekao  da se takva provjera zove CRAP test (akronim od engleskih riječi current, reputation, author, purpose). Provjere vijesti radili smo u grupama i potom ih prezentirali. U  tom zadatku snašli su se bolje oni čije je znanje engleskog jezika bilo naprednije, ali zato su se svi izvrsno snašli u zadatku kojim smo počeli ovu radionicu. Naime, trebali smo minimalno 30 sekundi sačuvati balone od druge djece – otimača, ali je odmah potom uslijedio složeniji zadatak, trebali smo reći kako bismo napisali vijest o ovoj aktivnosti s balonima.

Domaćini su sve izvrsno organizirali  

Naš voditelj Jovanović upoznao nas je i s web stranicama na kojima se može pretraživati porijeklo fotografija  (TinEye, Yandex) i fact checkerima stranicama koje se bave analizom lažnih vijesti. Zanimljivo je bilo i na radionici novinarke Jelene Marković. Ona nam je govorila o važnosti fotografije u novinarstvu. Pričala nam je o trolovima, ljudima koji su plaćeni da komentiraju članke prema zahtjevima onih koji ih plaćaju. Govorila nam je i o važnosti provjere podataka prilikom pisanja vijesti  i o tome da se novinarstvom nikako ne trebaju baviti ljudi kojima nije stalno do istine. Zajedno s novinarkom Marković pisali smo vijest o našem boravku u Srbiji.  Ona nam je pokazala i kako se tekst unosi u sustav i objavljuje.  Članak koji smo zajedno pisali na engleskom, odmah (24. 3.) smo mogli pogledati na portalu Centarpress,  jednom od portala za koji Marković piše. Članak je dva dana kasnije objavljen i na srpskom  jeziku.

Na ovoj  mobilnosti tijekom posjeta kulturnim spomenicima i kruševačkom muzeju doznali smo i ponešto o povijesti Srbije. Posjetili smo i kruševačku televiziju gdje su Lea Hrandek i Gabrijel Kurpez dali izjave novinarima o našoj posjeti. Gabrijel se i sprijateljio s novinarem Nikolom Stevanovićem, a povod je bio Gabrijelov komentar na klip kukuruza na Stevenovićevom stolu. 

Vrlo zabavno i živahno bilo je na našim večernjim druženjima u hotelu. Nadamo se da će dio ekipe doći i na mobilnost u Sjevernu Makedoniju i da ćemo nastaviti naša druženja. I na kraju pohvale domaćinima iz Srbije, sve su lijepo organizirali i dobro su nas hranili. Ova mobilnost ostat će mi u sjećanju i po ogromnim porcijama hrane koje poslužuju restorani u Srbiji.  /Ivona Siladi, 8. b; foto: S. L./

Učitelji u Finskoj zarađuju između 2.500 do 4.000 eura

Za vrijeme naše mobilnosti u finskom gradu Oulu u sklopu Erasmus+ S.O.S. projekta (od 14. do 18. ožujka) imali smo prilike doznati nešto više i o njihovom obrazovnom sustavu, a upoznali smo i sve kutke njihove grandiozne škole.

Zgrada u kojoj se nalazi škola  Kastelli  koštala je čak 42 milijuna eura. Osnovna škola Kastelli  dio je društvenog centra sagrađenog 2014., a u toj zgradi školuje se oko 2200 učenika uključujući i 100 polaznika vrtića. Osim osnovne škole koju pohađa  850 učenika, 600 učenika pohađa srednju školu i još 600 njih obuhvaćeno je obrazovanjem za odrasle.  U školi Kestelli školuje se i dosta djece imigranata. Točan broj  nismo doznali, no naši su nam domaćini rekli da djeca imigranata pohađaju pripremni razred prije upisa u školu. Spomenuli su i da dosta imigranata pohađa školu za obrazovanje odraslih.

Ravnatelj cijelog društvenog centra i osnovne škole, naš domaćin Timo Salmi, predstavljajući nam svoju školu i centar rekao nam je da je zgrada sagrađena sredstvima javno privatnog partnerstva i grad Oulu postat će vlasnik te zgrade za 25 godina. Do tada grad plaća najam, a privatni partner školi osigurava servise poput čišćenja, prehrane, osiguranja….

Uz spomenuti vrtić i škole, društveni centar obuhvaća još i dva prostora za druženje mladih, knjižnicu te čak četiri sportske dvorane i teretanu.  Učenici osnovne škole tjelesni imaju jednom tjedno po dva sata, a njihov školski sat traje 60 minuta. Vrlo često idu van na skijanje i klizanje. Od 7. do  9.  razreda satnica tjelesnog im može biti i veća ukoliko tjelesni izaberu za izborni predmet. U školi Kestelli veliku pažnju pridaju sportu, a imaju i posebne sportske razrede. Učenici u sportskim razredima treniraju neki od slijedećih sportova: plivanje, odbojka, nogomet, hokej i hokej s loptom. U njih se upisuju djeca iz grada i regije i to isključivo na osnovu postignutih sportskih rezultata.

U ogromnoj stolarskoj radionici izrađuju predmete od drveta

Zgrada ima i brojne laboratorije za izvođenje nastave kemije, fizike i biologije te nekoliko glazbenih učionica s brojnim instrumentima. Također i učionice za izvođenje nastave likovnog odgoja te prostore u kojima pletu i šivaju. Naime, u Finskoj postoji predmet kojeg oni nazivaju crafts (rukotvorine).Taj ih predmet prati od prvog razreda, ali tijekom devetogodišnje osnovne škole imaju mogućnost izbora. Mogu se odlučiti za šivanje, pletenje, obradu drva ili metala. Npr. obradu drva mogu birati već od 9 godina. Prilikom obilaska škole posjetili smo i njihovu stolarsku radionicu koja se sastoji od nekoliko velikih prostorija. U njima je smješteno mnoštvo suvremenih strojeva za obradu drveta, a imaju i nekoliko 3D printera. Učenici koje smo zatekli u radionici tada su izrađivali stolice. Škola osigurava sav potreban materijal za izradu predmeta, a učenici stolice i sve drugo što izrade na satovima rukotvorina mogu ponijeti kući.

Na domaćinstvu uče kuhati i prati rublje

Finske škole, kako su nam rekli domaćini, nastoje učenike poučiti i praktičnim znanjima potrebnim za svakodnevni život. Zato u školi imaju i  domaćinstvo. U sklopu domaćinstva uče različite kućanske poslove. Posjetili smo njihov prostor s nekoliko strojeva za pranje rublje gdje uče kako oprati rublje. Imaju i kuhinju u kojoj uče kuhati. Kuhanje je obavezno za učenike sedmog razreda, a u šestom i osmom razredu mogu ga izabrati kao izborni predmet. Prilikom našeg posjeta učenici su u kuhinji  baš degustirali roladu s pekmezom koju su  ispekli na tom satu.  Posjetili smo i prostor u kojem su pleli različite ukrasne predmete. Mnoštvo predmeta koje izrađuju izloženo je  u hodnicima škole, a na jednom od hodnika zamijetili smo i plakate s fotografijama kućnih ljubicama učitelja. Na puno mjesta u školi nalaze se  fotelje  ili vreće za sjedenje i stolovi te učenici tamo provode odmore čitaju, uče ili se druže. Jedan takav prostor za učenje nalazi se u staklenoj prostoriji na katu, a ta je prostorija  stepenicama povezana s knjižnicom u prizemlju.

Ogromna knjižnica u kojoj su zaposlena četiri knjižničara nije samo školska već u njoj knjige mogu posuđivati svi stanovnici Oulua.  Što se lektire tiče učenici imaju obavezan popis lektire, ali nije opsežan kao naš.  Npr. učenici od sedmog do devetog razreda moraju obavezno pročitati  četiri djela godišnje. Nakon čitanja lektire analiziraju je na vrlo različite načine. Jedna od učiteljica finskog jezika s kojom smo se družili  rekla nam je da  svojim učenicima povremeno zadaje i da  pročitano djelo analiziraju kroz podcast. 

Prehrana besplatna za sve učenike, a imaju i vegetarijanski meni

U prostoru za druženje mladih između ostalog imaju i biljar i mnoštvo različitih društvenih igara te čajnu kuhinju. U tom prostoru zaposleno je pet osoba koje organiziraju aktivnosti za mlade. U prizemlju se nalazi i velika kuhinja i blagovaonica. Prehrana za učenike je besplatna i oni  sami uzimaju hranu i mogu  staviti koliko žele. Imaju mogućnosti birati i vegetarijanski jelovnik. U školskoj kuhinji hrane se i učitelji, no oni plaćaju prehranu. Učitelji također plaćaju i parkirališno mjesto. Cijena ovisi o tome žele li grijanje za odleđivanje automobila. Ukoliko nemaju vlastiti uređaj za odleđivanja parkirno mjesto plaćaju 50 eura godišnje, a ukoliko koriste vlastiti onda ih ono košta 30 eura godišnje. Njima to nije veliki iznos jer plaća finskih učitelja ovisno o radnom stažu i broju odrađenih sati iznosi od 2.500 do 4.000 eura. Satnica kao i kod nas nije jednaka za sve predmete, npr. za matematiku je tjedna satnica ukupno 22 sata, ali učitelji imaju mogućnost odraditi i više sati ukoliko to žele.

Učitelji ništa ne pišu na ploču

Razgovarajući s našim domaćinima o obrazovnom sustavu doznali smo i da se u Finskoj ocjenjuju svi predmeti, ali ocjenama od 4 do 10, a učenici do četvrtog razreda ocjenjuju se opisnim ocjenama.  U razredima uglavnom ima po 25 učenika, a u nižim ih može biti do 30. Svi učenici dobivaju besplatne knjige i sav potreban pribor. Knjige vraćaju na kraju školske godine te ih dobiva nova generacija učenika. Učenici nemaju školske tablete, ali na raspolaganju imaju informatičku opremu potrebnu za nastavu. Tablete ili računala potrebne na satu učitelji dovoze u učionice na kolicima i prije sata moraju je naručiti.  Mobilne telefone učenici na satu smiju koristiti jedino ukoliko su im potrebni za neki zadatak.

Naši domaćini ispričali su nam i da finski učitelji imaju određenu autonomiju u provođenju kurikuluma te da sami mogu odlučivati hoće li ili neće u osnovnoj školi znanje svojih učenika provjeravati putem nacionalnih testova. No, nacionalna testiranja obavezna su za učenike srednjih škola. To su završni testovi slični našoj maturi, ali za upis na fakultet, fakulteti organiziraju vlastite prijemne ispite. Upravo tijekom našeg obilaska škole osoblje škole  uređivalo je prostor s 450 mjesta u kojem su idući dan trebali započeti završni ispiti za srednjoškolce. Sve takve ispite pišu isključivo na računalima.

Učitelji u školi Kestelli ništa ne pišu na ploču već u bilježnicu na stolu. Ta bilježnica stoji ispod kamere koja u vrlo visokoj rezoluciji prenosi zapise na bijelu ploču i svi mogu u realnom vremenu vidjeti što je učitelj piše.

Organizirani prijevoz samo za učenike koji su udaljeni od škole više od 5 kilometara

Zanimljivo je napomenuti da je prijevoz autobusima organiziran samo za djecu koja stanuju na udaljenosti većoj od 5 kilometara. O materijalnoj situaciji obitelji ovisi je li prijevoz besplatan. Zato tamo nije čudno da učenici u školu dolaze biciklima čak i po snijegu.  Za našeg boravka mnoštvo učenika dolazilo je biciklima za koje je osiguran poseban dio na parkingu pored škole. Hladnoća koja zimi dostiže i do minus 30 stupnjeva, a u Laponiji i do minus 40, njima ne predstavlja prepreku pa i vrtićanci gotovo svaki dan idu u dvorište i igraju se u snijegu.

Da sve prethodno spomenuto u članku  daje dobre rezultate potvrđuju  rezultati PISA testova prema kojima su Finci u vrhu europskog obrazovanja. Prema posljednjim rezultatima PISA testova (iz 2018.) finski učenici bili su drugi u Europi u čitalačkoj pismenosti. Oni su ostvarili 520 bodova, a Estonija 523. Drugi su bili i u prirodoslovnoj pismenosti. Finski učenici imali su 522 boda, a estonski učenici 530 bodova. U matematičkoj pismenosti na posljednjem PISA testiranju nisu bili u europskom vrhu. /Stojanka Lesički; foto: S. L./

Religijsku kulturu imaju jednom tjedno

Naše smo domaćine pitali i za broj predmeta u osnovnoj školi. U osmom razredu broj predmeta nešto je manji nego kod nas. Njihovi osmaši imaju 12 predmeta: finski, švedski i engleski jezik, matematiku, tjelesni, fiziku, umjetnost, zemljopis i povijest, rukotvorine, domaćinstvo te religijsku kulturu. Religijska kultura kod njih je 1 sat tjedno i izučavaju sve religije, a u 9 razredu religijska kulturu zamjenjuje etika. Učiteljica religijske kulture s kojom smo razgovarali rekla nam je da ona nije pripadnik niti jedne religije te da predaje i povijest. Valja napomenuti i da u školi Kestelli većina učitelja predaje po 2 predmeta.