Zahvaljujući Erasmus+ projektu „Mali novinari danas, odgovorni digitalni građani sutra“, moji prijatelji i ja smo od 10. do 16. travnja posjetili Sjevernu Makedoniju i upoznali puno novih prijatelja.
Puno toga lijepog vidjeli smo u školi OOU „Lazo Angelovski“, a za oko nam je posebno zapelo par stvari koje bismo voljeli imati i u našoj školi. Primjerice, OOU “Lazo Angelovski” ima dvije različito uređene učionice u školskom dvorištu. Takve učionice na otvorenom željeli bismo i mi. Lijepo bi ponekad bilo učiti na svježem zraku. Uočili smo i da su na betonskim stazama oslikali različite igre za mlađu djecu. Jedna od njih je i dobro poznata “škola”. Vidjeli smo i da u neposrednoj blizini škole imaju inkluzivno igralište za djecu. Primijetili smo i zanimljive ukrase koji uljepšavaju školski prostor: šarene radijatore, makete planeta oslikane i zalijepljene na zid iznad kabineta geografije, šarene plastične komode u koje učenici mogu odložiti stvari koje ne moraju svakodnevno nositi kući…
Jedna učionica na otvorenom
Skoplje je prekrasan grad koji ima mnogo impozantnih statua, prekrasnih trgova i fontana. Ima i puno igrališta za djecu. Jedno takvo željeli bismo i mi u našem Ćićevcu. U Skoplju se puno pažnje posvećuje ekologiji, a ono što nam je također zapelo za oko su biljke na krovovima zgrada. Uočili smo ih i na autobusnom kolodvoru.
Putovanja nam pružaju puno širi pogled i putujući često vidimo nešto lijepo što bismo rado “preslikali” u svoju sredinu. Nadamo se da će nam naša škola i općina pomoći u realizaciji barem nečeg od spomenutog u ovom članku. / Mihajlo Pantić; foto: T.M.M./
Izvorni članak objavljen je u školskim digitalnim novinama Đačka iskra.
U sportskom centru “Boris Trajkovski” od 3. do 9. 5. održan je 34. Sajam knjiga. Mi učenici 9. razreda OŠ Lazo Angelovski posjetili smo Sajam 7. 5. u pratnji naše učiteljice učiteljice makedonskog jezika Blagice Angelovske.
Sajam knjiga jedna je od najznačajnijih kulturnih manifestacija u zemlji. Okuplja brojne domaće i strane autore suvremenih i klasičnih književnih djela, stručne znanstvene i beletrističke literature, udžbenika i školskih udžbenika, enciklopedija te knjiga o kulturi i umjetnosti.
Unatoč tome što je bio treći dan sajma, bilo je mnogo ljudi i poznatih književnika, no knjiga nije nedostajalo. Ovaj događaj uvijek bio je doživljaj za ljubitelje knjiga, a posebno ove godine jer se zbog pandemije godišnji sajam knjiga nije održavao dvije godine zaredom.
Mi učenici 9. razreda škole “Lazo Angelovski” s entuzijazmom, radoznalošću, radošću i zanimanjem obilazili smo izdavačke kuće i pregledavali izložene knjige. Inainteresirali smo se za sadržaj i razgovarali s raspoloženim knjižarima. Tražili smo ih i savjete koju knjigu kupiti za čitanje u slobodno vrijeme.
Na sajmu su bili i neki od najpoznatijih makedonskih književnika. Među njima i naš profesor makedonskog jezika Duško Trifunovski. On je vodio štand literatura.mk. Uočili smo i glumca i književnika Igor Džambazova te Elizabetu Bakovsku i Sashu Dimoskog. Bakovska i Dimoski promovirali su svoju najnoviju knjigu – Pišem priču u svojoj glavi…“ /Autor: Gorjan Azmanov (9-1); foto: G.A./
Izvorni članak objavljen je u školskim digitalnom listu L.A. IN-formator
Zajedno otkrivali što se krije iza vijesti i uživali u adrenalinskom parku
Da moramo kritički razmišljati kad čitamo neku vijest ili neki drugi medijski sadržaj to je ono najvažnije što smo naučili na Eramus+ mobilnosti u gradu Alexandria u Rumunjskoj. Mobilnost pod nazivom “Otkrijmo zajedno što se krije iza vijesti” održana od 29. 5 do 3. 6., a domaćini su nam bili učenici škole “Mihai Eminescu”.
Erasmus+ tim OŠ Sveti Petar Orehovec na DIGI 24 TV u Buchurestu
Zajedno s njima i učenicima iz Ćićevca (Srbija) i Skopja (Sjeverna Makedonija) na radionicama smo učili da svaki medijski sadržaj ima neku svrhu. Nije uvijek namjera nekog medijskog sadržaja samo da nas informira o nekom događaju. Nekim medijskim sadržajima cilj je i da nas nagovore da kupimo neki proizvod ili da utječu na naše mišljenje. Da bi medijima to uspjelo služe se senzacionalističkim naslovima, poznatim osobama te različitim vrstama dezinformacija, a da bi mi to shvatili voditelji radionica potrudili su se oko organizacije jednostavnih grupnih aktivnosti. Npr. na jednoj smo radionici trebali čitati tekstove i tražiti odgovore na 5 osnovnih novinarskih pitanja (tko, što, kada, gdje, zašto). Na jednoj nam je radionici bio zadatak da sami napišemo neku senzacionalističku vijest. Trebali smo i smišljati privlačne sadržaje za neki novi portal, a nakon razgovora s lokalnim svećenikom, policajcem i izbjeglicom iz Rumunjske morali smo napisati intervju.
Intervju u parku grada Alexandrie
No, osim aktivnosti koje su bile vezene uz temu mobilnosti, bilo je vremena i za različite druge aktivnosti. Najdraže nam je bilo družiti se s članovima drugih timovima u večernjim satima. Lijepo i ukusno bilo je za vrijeme obroka po različitim restoranima, a aktivnost koja nam se svima najviše svidjela bila je posjeta adrenalinskom parku. Na početku smo svi bili malo prestrašeni kad su nam instruktori pokazivali kako koristiti sigurnosnu užad i dok smo promatrali druge kako prolaze preprekama između drveća na visini od nekoliko metara. Ipak kad smo sami krenuli u akciju, “puknuo” nas je adrenalin i zaboravili smo za strah. Barem je tako bilo u mom slučaju. Oni koji su me promatrali dok sam letjela uz pomoć ziplinea i prolazila prepreke rekli su da sam bila jedna od najbržih u svladavanju tih prepreka, a ja mogu reći da sam uživala i da bih to ponovila opet. Ponovila bih opet i vožnju brodom po delti rijeke Comana, a i cijelu Erasmus+ mobilnost jer Erasmus+ doista otvara nove horizonte. /Lea Hrandek, 7.b; video: Ivana Šiković, foto: S. L./
Grupni rad na jednoj od Erasmus+ radionicaSvi sudionici mobilnost pred francuskim kulturnim centrom u gradu AlexandriaPriredba domaćina iz škole “Mihai Eminescu” Gabrijel Kurpez u adrenalinskom parku ComanaErasmusovci na delti rijeke ComanaLea Hrandek i Fran Košutić – okladaErasmus+ tim pred hotelom
Pravobraniteljica Ljubičić napisala je da su u odnosu na plaće muškaraca, plaće žena u Hrvatskoj 7 posto manje
-Promjena počinje, od nas, od tebe! Malim koracima, možeš napraviti veliku stvar! Ti si rješenje, zato kreni mijenjati svijet na bolje, odvajaj otpad, recikliraj, bicikliraj, štedi vodu, sudjeluj u akcijama čišćenja, ali svemu ovome uči ljude oko sebe, svoje prijatelje, obitelj i zajedno možemo napraviti puno! – Ove riječi dio su odgovora koji je učenicama Vanessi Fiket, Magdaleni Ivšak i Lei Harča iz 6. b na njihovu razglednicu solidarnosti uputila Ivana Dubravec iz Energetsko-klimatskog ureda Križevci. Ove tri učenice, te ostali učenici 6.b, 6.a i 7.a poruke solidarnosti pisali su u sklopu Erasmus+ projekta P.S. Pokreni solidarnost! kojeg je naša škola provodila zajedno s još 31 školom iz Hrvatske te školama iz Francuske, Italije, Poljske, Slovenije i Španjolske.
Od ukupno 58 razglednica, koliko su šestaši i sedmaši poslali na različite adrese u Svetom Petru Orehovcu, Križevcima i Zagrebu, pristiglo je 11 odgovora. Najviše odgovora (7) stiglo je iz Zagreba, a preostali su iz Križevaca. Po četiri odgovora pristigla su na naše poruke vezane uz ravnopravnost spolova i rasizam, a tri odgovora stigla su na poruke solidarnosti o ekološkim problemima. Na poruku o rasizmu odgovorili su Dražen Bošnjaković, zastupnik HDZ-a, učiteljica Tanja Maltar Okun, Ankica Jurić Tilić, producentica Kinorame te Nenad Puhovski, redatelj i direktor festivala ZagrebDox. Istaknutim filmskim djelatnicima obratili su se učenici 6.a s porukom u vezi rasističkih stereotipa u filmovima. Redatelj Puhovski, između ostalog je istaknuo je da su takvi stereotipi u filmovima “samo odražavali situaciju u društvu koja se, na sreću, pogotovo u zadnje vrijeme pomalo mijenja, naročito kada su u pitanju prava na etničku i ravnopravnost spolova”. U nastavku je Puhovski napisao i slijedeće: “Kod nas je situacija još uvijek dosta teška, o čemu govori i primjer kojeg spominjete”. Naime, učenici su redatelju pisali o rasističkom ispade u centru Zagreba. Taj se rasistički ispad dogodio u studenom 2021. Bezi ikakvog povoda skupina huligana tada je napala skupina crnih mladića, zaposlenika tvrtke Rimac.
Učenice 6. b – pisanje razglednica
Na poruke o ravnopravnosti spolova učenicima su odgovorili Darko Jambreković, predsjednik Nadzornog odbora tvrtke Radnik Križevci, Željko Stipić, predsjednik Sindikata Preporod, Jasenka Vukšić, predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske te Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Pravobraniteljica Ljubičić između ostalog u svom je odgovoru spomenula da u Hrvatskoj rodni jaz u plaćama iznosi 7%. Ona je učenicima poručila da se nastave i “dalje zalagati za prava žena i ravnopravnost spolova jer do promjene možemo dići samo ako ćemo raditi svi zajedno i suzbijati predrasude i stereotipe o očekivanim ulogama muškaraca i žena u društvu”. Što još sve piše u odgovorima na poruke učenika pročitajte u e-knjizi o projektu.
Naša škola drugu je godinu zaredom sudjelovala u ovom projektu u kojem se prije pisanja razglednica s porukama solidarnosti uči o stereotipima, predrasudama, solidarnosti, diskriminaciji i o tome kako “pročitati” poruku neke fotografije. Naša škola u ovaj se projekt uključila na poziv Centra za mirovne studije koji koordinira projektom u Hrvatskoj. Koordinator projekta za našu školu je knjižničarka Stojanka Lesički. /Iva Beloša, 6.b; Karla Ledinski, 7.a/
Odgovor redatelja Nenada Puhovskog, direktora ZagrebDoxa i producentske kuće FactumNa radionicama održanim u sklopu projekta projektu su učenici učili o stereotipima – na ovim fotografijama pokazuju rezultate istraživanja o starim osobama i Romima
U našem gradu Alexandriji nagrađuju se učenici koji se svakim danom trude biti bolji i žele postići što bolje rezultate u školi. Mjesec svibanj svake godine je poseban za maturante našeg grada.
Kao i svake godine, učenici šest srednjih škola u Aleksandriji prodefilirali su 30. svibnja ulicama grada, počevši od škola u kojima su se školovali pa do park šume Vedea. Tamo su s njima ovaj poseban trenutak obilježili i njihovi roditelji, bake, djedovi i prijatelji.
Ove godine više od 370 učenika iz Aleksandrije je u Vedea parku proslavilo Dan mature. Općina je čestitala maturantima iz 5 srednjih škola u Aleksandriji i dodijelila nagrade za 17 najboljih. U školi “Mihai Eminescu” najbolji su bili : Drăghici Octavian Gabriel, Groseanu – Lungu Teodora Eva i Preda Daria Marina. Čestitamo im!
Dan mature poseban je trenutak u životima učenika jer mladima otvara nove horizonte i priprema ih za novu fazu u životu. Budući da vrijeme ne staje, već brzo prolazi, svim maturantima želimo puno uspjeha u svemu što rade i neka to bude najbolje putovanje u njihovim životima! /Autor : Grasa Cătălin, 6 A; Foto: Valentin Dobre , 8 A/
Originalni članak objavljen je u digitalnom školskom listuMEDIA GENER@TION
Radovan Fuchs, ministar znanosti odgoja i obrazovanja u petak (27. 5.) je darovao čak 19 prijenosnih računala novinarskoj grupi naše škole uz napomenu da on ispunjava svoja obećanja. Podsjetimo, ta se napomena odnosila na obećanje izrečeno prilikom posjeta našoj školi u prosincu 2021. No, ministar je iznenadio novinare doniravši po jedno računalo za svakog člana novinarske skupine.
Na vrijednoj donaciji ministru Fuchsu u ime članova novinarske grupe zahvalila je šestašica Nika Šantić, istaknuvši da će novinarskoj grupi ova donacija biti dodatan poticaj u daljnjem radu. Ministru se zahvalio i ravnatelj Stjepan Lučki, napomenuvši da ga očekuje na otvorenju školske sportske dvorane.
Ministar je našim novinarima poželio puno uspjeha, a uspješan rad poželio je i filmskoj grupi. Naime, članica filmske grupe Valerija Puškar predstavila je novi film “Na gospodarstvu”, nakon čega su svi prisutni pogledali isječak iz filma o našem učeniku Franu Košutiću.
Susret s ministrom održan je u školskoj knjižnici, a uz ministra Fuchsa prisutni su bili i župan Darko Koren te njegovi suradnici i načelnik Općine Franjo Poljak. /Uredništvo; foto: S. L. /
Ministar Radovan Fuchs, načelnik Općine Franjo Poljak i članica novinarske grupe Nika ŠantićŽupan Darko Koren, ministar Radovan Fuchs i načelnik Općine Franjo PoljakFilmašica Valerija Puškar predstavila je ministru novi film “Na gospodarstvu”
Naši učenici Mario i Mateo Franjčević, Tihana Miklečić i Fran Košutić, junaci su novog dokumentarnog filma naše filmske grupe. U filmu “Na gospodarstvu” pogledajte zašto su baš oni junaci ovog dokumentarnog filma.
U izradi filma sudjelovali su slijedeći članovi filmske grupe: Valerija Puškar, Mateo Franjčević, Ema Pacur i Lara Trušček. /Ema Pacur, 5. c; foto: S. L./
Valerija Puškar i Mateo Franjčević, snimanje na gospodarstvu obitelji KošutićValerija Puškar i Ema Pacur- snimanje na gospodarstvu obitelji Franjčević
Privatna škola Colégio Atlântico iz Sexiala u Portugalu bila je domaćin druge mobilnosti u sklopu Erasmus+ projekta S.O.S. – Strenghten online security for Students (Ojačajmo znanja učenika o online sigurnosti). Mobilnost je održana od 9. do 13. svibnja, a OŠ Sveti Petar Orehovec predstavljao je tim sastavljen od 5 učenica osmih i sedmih razreda. Glavna tema ove mobilnosti bile su lažne vijesti i njihove posljedice, a u središtu pažnje bile su lažne vijesti koje se prenose putem interneta.
Da ima vijesti koje i ubijaju na radionici o lažnim vijestima naglasio je novinar Luis Galrao, izdvojivši primjer Indijke koja je ubijena zbog lažne vijesti objavljene na Facebooku. Rezultat te radionice ostao je na zidu škole uz ogromnog Pinocchia načinjenog od kolaž papira. Naime, učenici su nakon teoretskog dijela radionice u grupama analizirali vjerodostojnost vijesti i na svaku napisali je li lažna ili istinita. Na jednoj radionici analizirali su vijesti napisane iz dvije različite perspektive. Te su vijesti postavili i na zajednički PADLET.
O lažnim vijestima učili i u Muzeju vijesti
Učenice Petra Kušec i Lea Hrandek u Muzeju vijesti u gradu Sintra– Erasmus+ mobilnost Portugal
O lažnim vijestima sudionici mobilnosti učili su i u atraktivnom Muzeju vijesti u gradu Sintri, jednom od portugalskih gradova s UNESCOVE liste mjesta svjetske baštine. U Muzeju vijesti u Ulicu propagande doznali su više o propagandi i njenim ciljevima, a putem interktivnog alata mogli su se na nekoliko minuta preobraziti u televizijske reportere i javiti se uživo s lica mjesta nekog događaja čiji scenarij su mogli birati među mnoštvom ponuđenih. Pomoću 3D tehnologije u Muzeju su mogli doživjeti i medije u budućnosti. U jednom dijelu tog 3D uzbuđenja osjećali su se kao da uz pomoć mahanja rukama lete među neboderima sagrađenima od vijesti.
Učenice Karla Kos, Nela Šantatić i Amadea Bošnjak – u Muzeju vijesti u gradu Sintra – Erasmus+ mobilnost Portugal
Orehovečke učenice imale su prilike boraviti i na nastavi s domaćinima te su uočile da se nastava prilično razlikuje od nastave u hrvatskim školama. Prema riječima učenice Petre Kušec, učenici većinom uče kroz projekte i istraživanja i to u grupama. To joj se svidjelo kao i ležerna atmosfera na nastavi, ali nije joj se svidjelo što nema zvona i što nastava nekog predmeta traje i po 120 minuta. Uočila je i da učenici od sedmog razreda, te u preostalim razredima srednjoškolskog obrazovanja, koriste samo digitalne udžbenike.
Privatna škola s više od 1500 učenika ima i međunarodni program
Učenicima se svidjelo i uređenje ove škole koju pohađa više od 1500 učenika, a obuhvaća uzrast djece od vrtićke dobi pa do 19 godina. Osim što su zidovi škole ukrašeni brojnim likovnim radovima, ono što se posebno ističe u školi su tunel tobogani. Mnoga djeca ih koriste kako bi izbjegla stepenice i spustila se u prizemlje škole ili u školsko dvorište ili se zabavila pod odmorima. Da bi školu doživjeli i kao mjesto za zabavu i relaksaciju njen osnivač António Pereira i njegova obitelj, uz školu su dali sagraditi mnoštvo različitih igrališta. Škola ima i vlastiti bazen, ali i staklenik u kojem uzgajaju začinsko bilje i jagode, a imaju čak i stablo banane. Škola posjeduje i voćnjak s čak 1000 stabala naranči. Uzgajaju ih bez korištenja pesticida, a da su vrlo ukusne uvjerili smo se i sami jer njima opskrbljuju školsku kuhinju u kojoj su svakodnevno objedovali i članovi svih Erasmus+ timova. Ono za što su još zaslužni Pereira i njegova obitelj je i ustrojavanje međunarodnog IB programa u kojem učenici pohađaju nastavu na engleskom jeziku. Također su zaslužni i za vrlo prisnu atmosferu u školi, a takva prisna atmosfera vladala je i za ove mobilnosti. Prijateljski raspoloženi učitelji družili su se svakodnevno u vrijeme obroka s Erasmus+ timovima te za vrijeme izleta u Lisabon i Sintru, a učenici su se u obiteljima domaćina osjećali kao kod kuće.
Način na koji je organizirana ova mobilnost opravdava i misiju ove škole. Njome ističu da je njihova škola mjesto gdje nastoje odgajati znatiželjne, kritički nastrojene, komunikativne, tolerantne, hrabre i uravnotežene ljude. /Stojanka Lesički/
Na završnoj svečanosti domaćini su prikazali video s brojnim fotografijma s mobilnostiErasmu+ tim u Muzeju vijesti u gradu SintraErasmus+ tim u LisabonuKoordinatorica portugalskog Erasmu+ tima Carolina Marta Vitor Pereira – u školskom stakleniku
U Skoplju je 18. travnja 2022. održana radionica kreativnog razmišljanja. Na radionici je 5 timova dobilo 120.000 denara za realizaciju svog timskog rješenja. Timovi su bili sastavljeno od srednjoškolaca starih od 13 do 19 godina. Novčani poticaj bio je namijenjen za razvoj timskog rješenja za zaštitu voda i smanjivanje štetnih učinaka klimatskih promjena. Radionica je dio programa UPSHIFT, a na njoj je sudjelovalo 10 timova sastavljnih od 50 srednjoškolaca iz Skoplja, Tetova, Valandova, Strumice, Prilepa, Velesa i Berova. Timove su pratili profesori i mentori koji su im pomogli da razviju svoje ideje i steknu nove vještine.
Novac za provedbu svojih ideja dobilo je slijedećih pet timova:
• SUGS “Braka Miladinvci”, Skopje, za projekt smanjenju potrošnje pitke vode za navodnjavanje i održavanje školskog dvorišta i zoološkog vrta kroz obnovu školskog bunara.
• SOU “Orde Chopela”, Prilep i SUGS “Vlado Tasevski” – za projekt prikupljanja i korištenju kišnice u podzemnim i površinskim sabiralištima koje će se koristiti za navodnjavanje biljaka u njihovim školskim dvorištima.
• SSOU “Kole Nedelkovski”, Veles za projekt sprječavanja gubitaka vode u gradskom vodovodu Velesa ugradnjom senzora u vodovodne cijevi koji će putem SCADA sustava slati izravne informacije JKP “Derven”.
• OSEU “8. rujna”, Tetovo za projekt pročišćavanja pitke vode u svojoj školi postavljanjem filtera.
UPSHIFT je jedna od brojnih inicijativa koje podržava UNICEF. Ta inicijativa omogućava radionice društvenih inovacija te ih podupire s mentorstvom, materijalima i financijama. Cilj UPSHIFT-a je potaknuti inovativno i kreativno razmišljanje mladih kako bi razumjeli izazove s kojima se susreću te im pomogli da dođu do inovativnih rješenja u obliku proizvoda ili usluge. Temelji se na metodologiji prenosivog dizajnerskog razmišljanja koja može pomoći nastavnicima i studentima da razviju svoje poduzetničke vještine. Prije svega vještine upravljanje projektima, kritičko mišljenje, timski rad i komunikacijske vještine. / Gorjan Azmanov (9-1); foto: UNICEF/
Originalni članak objavljen je u školskom digitalnom listuL.A. IN-formator
Ukupno 76 kilograma čepova prikupljeno je u drugoj sabirnoj akciji ove školske godine. Akcija je održana 7. 4., a najviše čepova prikupili su učenici četvrtog razreda. Oni su prikupili ukupno 12,5 kilograma, a rekorder je Stjepan Smoljanec Jug. On je prikupio 4,5 kilograma čepova.
Učenici četvrtog razreda
Nakon prodaje čepova, dobiveni novac bit će uplaćen za Unicef-ov program Škole za Afriku. I ova aktivnost provedena je u sklopu našeg Erasmus+ projekta “Misli održivo”, a cilj joj je uvećati svijest učenika o održivom razvoju i ohrabriti ih da daju osobni doprinos održivom razvoju. /Ivona Siladi/
