Prošle školske godine naši filmaši uspjeli su završiti samo jedan film. No, izgleda da se film “Na gospodarstvu” dopao selektorima jer je uvršten u službenu selekciju svih festivala na koje je poslan.
Idući četvrtak (29. 9.) na Malom Lošinju počinje Revija hrvatskog filmskog stvaralaštva djece, gdje će film predstavljati snimateljica Valerija Puškar. Na Dubrovnik film festivalu (DUFF), festivalu mediteranskih zemalja, koji počinje 13. listopada, film će predstavljati Fran Košutić, jedan od aktera filma.
Film “Na gospodarstvu” pozvan je i na Smotru hrvatskoga školskog filma. Smotra će se održati u Zagrebu 20. – 22. listopada, a tamo bi film trebao predstavljati Mateo Franjčević, također jedan od likova iz filma. /Ema Pacur, 6. c; foto: S. L. /
Valerija Puškar, Ema Pacur i majka Matea Franjčevića
Jesen može biti kišna i tmurna i mnogi je zato ne vole, ali u našoj školi ovih dana razgovaramo i o onim lijepim stranama jeseni.
Nismo se zadržali samo na razgovorima već smo na prijedlog Tanje Maltar-Okun, naše učiteljice prirode, u razrede, zbornicu i hodnike postavili košarice. Napunili smo ih kruškama, jabukama, kestenjem i drugim jesenskim plodovima, kako bismo povodom prvog dana jeseni obilježili prelazak u novog godišnje doba. /Ivona Baričević, 6. a/
Doista smo se dobro zabavljali igrajući stare igre koje su odlično pripremile učiteljice Mirjana Mekovec i Ljiljana Picig
Naš španjolski prijatelj Angelo pao je na samom cilju, ali zahvaljujući svojim dugačkim skokovima donio je pobjedu svojoj ekipi u igri trčanja u vrećama koju smo posljednjeg dana Erasmus+ S.O.S mobilnosti održali u našoj školi. Osim skakanja u vrećama po osmijehu na licu naših prijatelja i žaru kojim su se natjecali vidjelo se da su uživali i u svim ostalim igrama: trckanju, igranju s krpenjačom te nošenju jajeta na žlici. U ovoj posljednjoj igri svi smo od početka bili oprezni kako nam jaje ne bi ispalo, no pri kraju se trčalo pa je nekoliko jaja završilo na podu. Srećom da su bila kuhana. Doista smo se dobro zabavljali igrajući te stare igre koje su odlično pripremile učiteljice Mirjana Mekovec i Ljiljana Picig.
Pobjednički tim starih igara
Posljednjeg dana druženja s našim prijateljima pokazali smo im našu školu i upoznali ih s učenicima predmetne nastave, a zatim smo na internetu pretraživali informacije o phishingu kako bismo pripremili prezentacije. U školskoj knjižnici čitali smo priče o krađi online identiteta koje smo uoči mobilnosti pisali u sklopu istoimenog natječaja. Za najbolju priču izabrali smo priču našeg prijatelja iz Rumunjske, Gabriela Sandua. On je nagrađen e-čitačom, dok su Naomi Edereho iz Finske te Filipa Gonçalves iz Portugala osvojile drugu i treću nagradu.
Rumunjski učenik Gabriel Sandu – pobjednik nagradnog natječaja “Netko mi je ukrao online identitet i…”
Tog posljednjeg dana našeg druženja još smo imali kratku priredbu koju su organizirale učiteljice Ivana Šiković i učiteljica Silvija Ognjan Podolski. Naši su učenici pokazali kako pjevaju i plešu te kakvi su spikeri na engleskom jeziku u “specijalnim TV vijestima HRT-a”.
Energiju za posljednju aktivnost, ples u Vartogasnom domu, dala nam je odlična večera, koju je kao i ručak, pripremio tim predvođene našom kuharicom Ančicom Kos. Sami smo birali glazbu te je bilo pjesama iz zemalja svih Erasmu+ timova, jedno vrijeme i naš hrvatski drmeš. Uz nas učenike rasplesale su se i učiteljice predvođene trima učiteljicama iz Španjolske, izvrsnim plesačicama koje su najduže izdržale brze ritmove pjesama koje smo birali.
Na oproštajnoj večeri predstavnik Općine Kristijan Vlah uručio je nama i našim Erasmus+ gostima čokolade i majice s logom projekta. Na kraju kao uvijek na rastancima Erasmus+ timova bilo je suza. Tko je najviše plakao neka ostane tajna, ali srećom bit će još prilika za druženja uživo s našim prijateljima jer u sklopu S.O.S projekta slijede nam još tri mobilnosti. Prva će biti u Poljskoj, a onda još slijede Španjolska i Rumunjska. /Amadea Bošnjak, 8. a/
Više fotografija s posljednjeg dana Erasmus+ mobilnosti dostupno je u priloženom foto filmu.
Predstavnik Općine Kristijan Vlah uručio je poklone sudionicima Erasmus+ mobilnostiUčiteljice Ljiljana Picig i Mirjana Mekovec vodile su stare igre
Pripremajući flash mob shvatili smo da je igra i komunikacija u stvarnom životu rješenje za probleme u koje nas uvlači pretjerano korištenje interneta i mobitela
Najneobičniji rođendan provela sam ove godine i to u društvu mojih Erasmus+ prijatelja iz Finske, Poljske, Portugala, Rumunjske i Španjolske. Oni su bili gosti naše škole od 12. do 16. rujna jer smo svi skupa dio Erasmus+ projekta S.O.S. – Uvećajmo sigurnost učenika na internetu.
Slavljenica Karla Kos i prijateljice
Moj rođendan je u utorak 13. rujna započeo puhanjem svijećica na McDonalds krafnama na zajedničkom doručku, a nastavak je slijedio u adrenalinskom parku Accredo u Međimurju. Tamo je doista bilo adrenalinalinski dok smo prelazili po preprekama nekoliko metara iznad zemlje. Pogotovo je bilo zahtjevno kad je zapuhao vjetar, a mi smo se njihali na užetu i rukama pokušavali dohvatiti drugi konopac. Ništa manje zahtjevno nije bilo ni u gusjenici, ljudskom stolnom nogometu i drugim igrama, ali svi smo uživali u natjecanjima. Pogotovo spuštajući se na zip lineu. Tada imaš osjećaj kao da letiš. Na moj 14 rođendan kao da sam dobila krila. No, za to nije zaslužan samo zip line već i sve drugo što se dešavalo na ovoj mobilnosti počevši od ponedjeljka kad smo se počeli upoznavati na radionicima “Digitalni tragovi” i “Phishing”.
Upoznavanje smo nastavili šetnjom kroz Zagreb uz priče i zadatke s tableta na čijim aplikacijama smo se mogli fotografirati u društvu Gričke vještice ili nekog drugog lika iz prošlosti Zagreba.
Naredna aktivnost na kojoj se imali priliku još bolje upoznati bila je priprema za flash mob. U ponedjeljak uvečer, na prvom susretu s dramskom pedagoginjom Ksenijom Rožman, baš nam nije bio jasan koncept flash moba , ali već kad smo počeli glumiti pećinske ljude igra među nama se pokrenula. Već na idućem susretu shvatili smo da je cilj flash moba da mi kroz dramsku igru osvijestimo da je igra i komunikacija u stvarnom životu rješenje za probleme u koje nas uvlači pretjerano korištenje interneta i mobitela. Bili smo sretni što je četvrtak u podne bilo sunčano i mogli smo na Trgu bana Jelačića izvesti naš flash mob. Polaznici su nas sa zanimanje promatrali, a poneki i snimali. Nakon nastupa naša voditeljica Rožman pohvalila nas je rekavši da to bio uspješan nastup nakon svega 4 sata vježbe. Za naš trud navečer smo nagrađeni odlaskom u Muzej iluzija gdje smo napravili mnoštvo selfija uz različite optičke iluzije.
Priprema flash moba
Preskočila sam Escape room. Njega smo posjetili u srijedu. Iako je samo jedna ekipa uspješno riješila zadatak, svi smo se dobro zabavljali. Čak i u pomalo jezivim situacijama kad su neki ključ morali tražiti u lijesu. Još jednu zanimljivu aktivnost sam preskočila, bila je to posjeta tvrtki Rimac koja proizvodi najbrži električni automobil na svijetu. No, to sam učinila namjerno jer je taj posjet zaslužio zaseban članak, kao i posljednji dan naše mobilnosti kojeg smo proveli u našoj školi u Svetom Petru Orehovcu gdje sam po drugi puta slavila rođendan. Ovaj puta u veliku i finu tortu. /Karla Kos, 8.a/
Dramska pedagoginja Ksenija Rožman flash mob nazvala je “Kamenom po zrikavcima”Karla Kos u adrenalinskom parku Accredo
Ove školske godine imamo čak 6 učeničkih mobilnosti
Idući tjedan započinje ovogodišnja sezona Erasmus+ mobilnosti za našu školu. Tijekom ove školske godine imat ćemo čak 6 učeničkih mobilnosti, a mi smo domaćini prve u sklopu Erasmus+ S.O.S. projekta.
U goste nam dolaze timovi iz Finske, Poljske, Portugala, Rumunjske i Španjolske. Naš školski Erasmus+ tim pripremio je mnoštvo aktivnosti, a mi sudionici s nestrpljenjem ponajviše iščekujemo flesh mob na temu sigurnosti na internetu jer u takvoj aktivnosti nismo nikad imali prilike sudjelovati. Zasad samo znamo da će se odvijati na Trgu bana Jelačića u Zagrebu i da su rekviziti za ovu aktivnosti kamenje i špaga spremni. Što se od nas očekuje doznat ćemo već u ponedjeljak u 18 sati kad imamo prvu probu s dramskom pedagoginjom Ksenijom Rožman u Centru za mlade Ribnjak.
Veselimo se druženju s našim europskim vršnjacima tijekom cijelog tjedna, a pogotovo druženju u našoj školi koje je planirano za petak 16. rujna.
Naredna mobilnost predviđena je za kraj listopada (31. – 4.11. 2022.), a odvijat će se u Grčkoj u sklopu novog KA121 projekta Rihgts now!
Mobilnost u Poljskoj planirana je za prosinac (12.12. – 16. 12. 2022.), a ta je mobilnost dio S.O.S. projekta, kao i mobilnost planirana za ožujak (13. 3. – 17. 3. 2023.). Mobilnost u Italiji također će vjerojatno biti u ožujku u Italiji, a ta je mobilnost dio KA121 projekta Rihgts now!
Posljednja šesta učenička mobilnost održat će se u Rumunjskoj (8.5. – 12. 5. 2023.). Tijekom ove školske godine planirane su mobilnosti i za nekoliko naših učitelja. Oni će ići na tečajeve i job shadowinge, no o tome u nekom narednom članku. /Karla Kos, 8.a/
Dok se pripremamo za domaćinstvo mobilnosti u sklopu Erasmus+ S.O.S. projekta, podsjetimo se trenutaka s mobilnosti u nedavno završenom projektu “Mali novinari danas, odgovorni digitalni građani sutra”.
Taj smo projekt provodili s Rumunjskom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom, dok su Španjolci odustali od projekta početkom ove godine.
Od brojnih fotografija snimljenih tijekom mobilnosti koordinatorica projekta Stojanka Lesički pripremila je kratke foto filmove koji pokazuju što se sve radilo na mobilnostima. /Uredništvo/
Današnji dan s nestrpljenjem smo očekivali još od 29. lipnja kad je bilo svečano otvorenje školske sportske dvorane. Naime, danas drugog dana nove školske godine otpočinje nastava po planiranom rasporedu, a to uključuje i satove tjelesnog. Baš nastavi tjelesnog najviše smo se veselili jer smo očekivali da ćemo tjelesni imati u novoj sportskoj dvorani. No, nažalost ništa od toga. U našoj lijepoj dvorani opet su majstori.
U školi smo doznali da je razlog odgode štete koju je nanijela poplava. Naime, 2. kolovoza padala je obilnija kiša te je došlo do zapunjavanja upojnih bunara za oborinske vode. Upojni bunari nisu mogli prihvatiti svu količinu vode te je došlo do poplave u prostoru svlačionica i dijela sportske dvorane. Namočila se kamena vuna ispod parketa te je u nekim dijelovima dvorane došlo do blagog izdizanja parketa. Voda je oštetila i nekoliko vrata i zidova u svlačionicama.
Oštećenje parketa najveći je problem, a izgledno je da će radovi na sanaciji dvorane trajati minimalno dva mjeseca. Nadamo se da se će se završiti prije zime kako ne bismo opet morali nastavu tjelesnog održavati u našem hodniku od tridesetak kvadrata. /Valerija Puškar, 8.b; foto: S. L./
Učenici PŠ Bočkovec priredili su 21. lipnja malu priredbu za članove svojih obitelji kako bi obilježili zadnji dan škole. Ujedno su se i oprostili od svojih četvrtaša koji na jesen kreću u matičnu školu.
Stihovima, plesom i pjesmom pokazali su koliko će im četvrtaši nedostajati. Nakon priredbe uputili su se na školsko igralište gdje su održane tradicionalne igre s roditeljima: nošenje jajeta na žlici, bacanje koluta na čunj te mali nogomet.
Svi su se lijepo zabavili, a nakon sportskih aktivnosti druženje je nastavljeno uz kolače i druge domaće delicije. /Ines Martinek, 5.a; foto: I. M./
Film Equal (Jednaki) novi je animirani film nastao u produkciji naše škole. Film je ostvaren na satovima likovne skupine koju vodi učiteljica Tijana Mamić.
Radnja filma prati odrastanje dječaka i djevojčice koje u odrastanju ne tretiraju jednako. Dječak u svemu napreduje brže od djevojčice, nakon posla on odmara dok žena radi kućne poslove. Muškarac postaje pilot ili zidar, ali žena ostaje samo žena.
Likovi su izrađeni od gline, a autori su nakon izrade likova koristili tehniku stop animacije. Autori filma su: Valerija Puškar, Fran Košutić, Marko Benčak, Iva i Lara Trušček. /Tijana Mamić/
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ), poznatija samo kao Jugoslavija, osnovana je 1963. godine, a od završetka Drugog svjetskog rata (1945.) imala je naziv Federativna Narodna Republika Jugoslavija. Jugoslavija se sastojala se od 6 republika: Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Srbije. Vojvodina i Kosovo imale su status autonomnih pokrajina. Jugoslavija je imala oko 20 milijuna stanovnika, a površina države iznosila je 255. 000 km2. Bila je poznata po tome što je imala pet nacionalnosti, tri vjere i dva pisma.
U Jugoslaviji su svi učenici bili članovi pionirske organizacije. Svaki učenik prvog razreda na prigodnoj svečanosti dobio je pionirsku kapu i šal te je polagao sljedeću pionirsku zakletvu.
“Danas, kada postajem pionir
Dajem časnu pionirsku riječ:
Da ću marljivo učiti i raditi,
Poštovati roditelje i starije,
I biti vjeran i pošten prijatelj,
koji drži svoju riječ;
Da ću voljeti našu domovinu
Socijalističku Federativnu Republika Jugoslaviju,
Da ću čuvati bratstvo i jedinstvo
Svi njenih naroda i narodnosti
I cijeniti sve ljude svijeta
Koji žele slobodu i mir. “
Život u bivšoj Jugoslaviji bio je vrlo jednostavan. Budući da nije bilo interneta, društveni život je bio vrlo aktivan. Djeca su se družila na ulici igrajući nogomet, skrivača, klikera, a ponekad i rata. Voljeli su ići na matineje (nedjeljne filmske predstave u 11 sati). Dana 25. svibnja obilježavao se Dan mladosti. Na taj dan svoj je rođendan slavio tadašnji predsjednik Josip Broz kojeg su svi zvali drug Tito. Mjesecima su škole i vrtići pripremali skupove koji su se održavali na Dan mladosti.
Na taj dan od sela do sela, od grada do grada mladi diljem Jugoslavije nosili su štafetu. Završna manifestacija održavala se u Beogradu. U glavnom gradu Jugoslavije održavao se najveći skup i jedan od izabranih mladih ljudi predavao je štafetu predsjedniku Titu. Godine 1987. naš mali Ćićevac imao je priliku ugostiti noćnu štafetu mladih. To je tada bila velika privilegija i čast.
Mladi su u vrijeme Jugoslavije išli na omladinske radne akcije. Organizirao ih je Savez socijalističke omladine Jugoslavije. Sudionici radnih akcija radili su na utvrđivanju obala rijeka, pošumljavanju, izgradnji cesta i sl. Na radnim akcijama često su sudjelovale brigade iz svih republika bivše Jugoslavije te se tako širilo bratstvo i jedinstvo. Tako je bilo u vrijeme Jugoslavije. Za tadašnje generacije bilo je to lijepo razdoblje života. /Saška Krkić, foto: iz privatnog arhiva S. K./
Izvorni članak objavljen je u školskom digitalnom listu Đačka iskra
