Anketa
Kako se naši predškolci pripremaju za dolazak svetog Nikole i što bi željeli dobiti za poklon, to su pitanja koja smo jučer postavili našim mališanima. Anketiranje smo izvršili neposredno nakon što im je učiteljica Danijela Švagelj završila čitati priču o lavu Simbi. /Anketirale: Barbara Dvečko i Petra Šok 5. a; foto: Lucija Vukoić, 5. a/
Dvije pjesme i dva likovna rada uvrštena u zbirku 40. Smotre dječjega kajkavskog pjesništva “Dragutin Domjanić”
U našu školu početkom tjedna stigle su zbirke 40. Smotre dječjeg kajkavskog pjesništva “Dragutin Domjanić”. O tome pišemo jer smo ponosni što su u zbirci i dvije pjesma i dva likovna rada naših učenika.
Nakon provedenog natječaja organizator Smotre – Pučko učilište Sveti Ivan Zelina u zbirku je odlučio uvrstiti pjesme “Tam gdje je mene najljepše”, učenice Helene Mekovec iz 4 razreda PŠ Fodorovec i “Stara klet” učenika Frana Tukše iz 4. razreda PŠ Gregurovec. Njihove mentorice su Mateja Horvat i Emina Baričević.
S likovnim radovima našu školu predstavljaju Magdalena Valaško i Magdalena Ivšak. One su učenice 5. b, a mentorica im je učiteljica likovnog Tijana Mamić. Svi učenici čiji su radovi uvršteni u zbirku i njihove mentorice dobile su prigodna tiskana priznanja. No, nažalost odlazak na javnu izvedbu odabranih radova planiranu za 31. listopada, izostat će zbog pandemije. /Petra Šok, 5. a; foto: S. L./
Nikome nije drago kad mu netko upada u riječi ili kad netko mljacka i priča punim ustima pa ga se ništa ne razumije. Kad bi se svi ponašali kako to trenutno žele nastao bi nered i kaos kao na stubištu kad svatko hoda kako to želi. Da na stubištu ne nastane kaos treba se kretati desnom stranom u pravcu kretanja. To je samo jedno od brojnih pravila koja su preporučena bontonom, a riječ bonton znači ispravno/pravilno ponašanje.
Pravila pristojnog ponašanja pomažu ljudima i da se osjećaju ugodno. Na primjer vašoj susjedi bit će drago da je pozdravite ujutro kad je sretnete na ulici, a zasigurno joj ne bi bilo drago da samo prođete pored nje kao da je ne primjećujete. Roditeljima će biti drago kad vide da se znamo ispravno služiti nožem i vilicom, a našim učiteljima i prijateljima da ispunjavamo svoja obećanja.
O tim i brojnim drugim pravilima bontona razgovarali smo s našom knjižničarkom Stojankom Lesički, četiri školska sata u knjižnici tijekom aktivnosti „Bonton kroz književnost“. Osim što smo na našim druženjima razgovarali, slušali smo i kratke priče o različitim vrstama ponašanja. Nekima smo se baš nasmijali jer su na smiješan način objašnjavale neke vrste neprimjerenog ponašanja.
Na kraju posljednjeg četvrtog sata provjerili smo i što smo naučili o bontonu i to kroz Kahoot kviz. Najuspješnije igračice, bile su Barbara Dvečko, Karla Hlebić i Andrea Burdić. Kviz nam je bio zanimljiv i napet do samog kraja jer se poredak na vrhu stalno mijenjao. Razloga za smijeh bilo je i tijekom kviza i to zbog kreativnih nadimaka koje su neki učenici koristili prijavljujući se za igranje kviza. /Lucija Vukoić, 5. a; foto: S. L./
Ova me igrica uči da ne vjerujem svakom i da svi nisu onakvi kakvi se prikazuju – rekla nam je to Ema Pacur kad smo je pitali zašto joj se sviđa igrati trenutno vrlo popularnu igricu Among Us. Posljednjih tjedana ovu igricu igra ukupno 32 učenika viših razreda A smjene. Igra je i 12 učenika četvrtog razreda, a među njima je i Ema Pacur. Njoj su igricu pokazale njene sestre i sad je igraju sve četiri sestre u obitelji Pacur.
Elena nam je ispričala i da su glavni likovi u ovoj igri tzv. crewmate (članovi posade) i imposteri – uljezi koji ubijaju članove posade. Rekla nam je i da je cilj igre je ostati živ i riješiti zadatke da bi popravili brod. Neki od tih zadataka su spajanja žica da bi imali struje i mogli pokrenuti zadatke, čišćenje ventilacije da član posade može imati zraka, paljenje svjetla da može vidjeti…. Igrica se odvija unutar svemirskog broda, a glavni likovi se mogu uređivati. Mogu se mijenjati boje likova te im mijenjati odjeću, ali tko se odluči na promjenu odjeće mora je kupiti.
Imposteri obmanjuju, lažu i skrivaju se kako bi ubili što više članova posade. Najzanimljiviji dio igre po Eleninom mišljenju su sastanci sa suigračima. Njih se poziva da bi zajedno pokušali otkriti tko je ubojica i izbaciti ga iz igre. – Ukoliko igram s nekim tko nije iz naše zemlje, sporazumijevamo se na engleskom – kaže Elena. Dometnula je da nekad igricu igra s prijateljima iz škole kad međusobno razmjene kodove za ulaz u igru. S igračima iz stranih zemalja može se igrati kad se uđe direktno u videostream. Igricu može uživo igrati do 10 igrača, najviše 3 mogu biti imposteri, a ostali su članovi posade.
Zanimljivo je da je ova igra predstavljena još 2018., a postala je popularna tek od kolovoza ove godine. Napravila ju je mala tvrtka InnerSloth iz SAD-a. Pročitali smo to na portalu MIXER, gdje piše da su za popularizaciju igrice zaslužni neki popularni YouTuberi. Pogotovo Pewediepie i Jacksepticeve. /Lucija Vukoić, Barbara Dvečko, Petra Šok 5. a, foto: L. V./
Slijepi i slabovidni učenici Centra rado glume u dramskim predstavama za koje pišu i scenarije
Učenici 3. razreda usmjerenja za poslovne tajnike Centra za odgoj i obrazovanje Vinko Bek, pohvalili su danas našu aduiodeskripciju za film “Novac”. Rekli su da su zahvaljujući dodatnim komentarima izrečenim u audiodeskripciji uspjeli razumjeti film. Susret s učenicima Centra Vinko Bek održali smo putem aplikacije Cisco Webex, a prisustvovali su mu svi učenici usmjerenja za poslovne tajnike, njih 8, te njihov razrednik Mirko Jerković.
Film “Novac” i projekt “Senzibilizacijom do integracije” koji smo tijekom prošle školske godine provodili u suradnji s Udrugom za promicanje stvaralaštva i jednakih mogućnosti Alternator, učenicima Centra Vinko Bek predstavila je osmašica Lea Harča. Od učenika prisutnih na druženju doznali smo da oni rijetko koriste film u nastavi jer ima malo filmova s audiodeskripcijama.
Naše druženje iskoristili smo i da saznamo kakvim se aktivnostima bave učenici Centra. Doznali smo da oni rado sudjeluju u dramskoj skupini. Učenica Katja rekla nam je da je ona u posljednjoj njihovoj predstavi “Put snova” glumila glavnu ulogu, a uloga je zahtijevala i da pjeva. Za tu svoju predstavu učenici su sami napisali i scenarij. Rekli su nam i da jedva čekaju da prođe pandemija da ponovo mogu imati dramsku skupinu. Završetak pandemije jedva čekaju i jer se njihov život jako promijenio, pogotovo onima koji tijekom tjedna stanuju u domu u sklopu Centra. – Zbog pandemije se puno manje družimo, ne možemo izlaziti iz doma i stalno moramo nositi maske – kazala nam je Katja.
No, usprkos pandemiji oni marljivo uče, a čak 6 učenika izjavilo je da već razmišlja i o nastavku školovanja. Katja razmišlja o studiju novinarstva, Emil se planira školovati za svećenika, Karla želi studirati logopediju, a Marko povijest. Danijel, za kojeg njegov razrednik Mirko Jerković kaže da ima sve odlične ocjene, još ne zna koji bi studij upisao, ali bi svakako želio nastaviti školovanje.
Na kraju našeg susreta poželjeli smo im da ostvare sve svoje planove i najavili da ćemo i za neki od naših narednih filmova napraviti audiodeskripcije. /Lea Harča, 8.b; foto: S.L./
Teona Treneska, iz 8-5 razreda, jedna je od učenica naše škole i sudionica natjecanja koja su se održavala unatoč pandemiji Covid-19 i to putem interneta. Ona je sudjelovala na natjecanju iz biologije i osvojila 1. mjesto na regionalnom i državnom natjecanju.
Kataerina Ivanova, osvajačica trećeg mjesta na regionalnom i državnom natjecanju iz biologije također je učenica naše škole “Lazo Angelovski. Ona je učenica 8-6 razreda.
Regionalno natjecanje održano je 26. kolovoza, a državno 28. rujna. S našim kolegicama razgovarali smo o njihovim iskustvima sudjelovanja u natjecanjima održanim putem interneta.
Kako ste se osjećali prije i tijekom internetskog natjecanja iz biologije?
K.I .: Bila sam jako uplašena jer se sve događalo prvi put i nisam imalo iskustva s natjecanjima putem interneta.
T.T .: Bila sam pomalo uzbuđena jer je internetsko natjecanje bilo malo drugačije.
Jesu li vam draža uobičajena ili natjecanja putem interneta i kada osjećate veće uzbuđenje?
K.I .: Uzbuđenija sam kad idem na natjecanja na kojima su natjecatelji fizički prisutni. Takva su mi natjecanje i draža jer s njima imam više iskustva. Jedan od razloga zašto su mi draža natjecanja na kojima smo fizički prisutni je i to što smatram da na internetskim natjecanjima postoje šanse za različite vrste prevara.
T.T.: Obje vrste natjecanja su zanimljive, ali draža su mi natjecanja na kojima sam fizički prisutna. Na natjecanja na kojima smo fizički prisutni ima više vremena za odgovaranje na pitanja. Na internetskim natjecanjima pitanja su kraća, ali ima manje vremena.
Jesu li vas učitelji pripremali prije natjecanja?
K.I .: Učitelji su nam samo slali materijale iz kojih smo učili.
T.T .: Da, učiteljica mi je pitanja slala e-mailom.
Od koliko se pitanja sastojao test na regionalnom natjecanja, a koliko ih je bilo na državnom natjecanju i koliko su trajala testiranja?
K.I. i T.T .: Regionalno natjecanje sastojalo se od 50 pitanja, dok je na državnom natjecanju bilo 47 pitanja. Natjecanje je trajalo 50 minuta, a još 15 minuta imali smo za prijavu i pitanja prije natjecanja.
Nakon koliko vremena ste dobili rezultate natjecanja i kakvi su bili vaši rezultati?
K.I .: Rezultate regionalnog natjecanja dobila sam istog dana, a rezultati državnog stigli su za dva dana. Na regionalnom sam imala 32 boda, a na državnom 34 i na oba natjecanja osvojila sam treće mjesto.
T.T .: Rezultate sam dobila e-poštom dan nakon natjecanja. Osvojila sam prvo mjesto na obje razine natjecanja.
Kakva su pitanja bila natjecanjima na kojima ste sudjelovali?
K.I .: Većina pitanja bila su iz udžbenika šestog, sedmog i osmog razreda.
T.T .: Pitanja na natjecanjima bila su uglavnom pitanja s više ponuđenih odgovora, a neka je pitanja trebalo dopuniti riječima. Među zadatcima bilo je i onih u kojima je važan bio samo konačni rezultat.
Je li na natjecanju bio prisutan koji učitelj iz naše škole “Lazo Angelovski”?
K.I .: Na natjecanju nije bilo prisutnih učitelja iz naše škole, ali bilo je nastavnika s nekoliko sveučilišta te učitelja iz Makedonskog biološkog društva.
T.T .: Mislim da natjecanju nije bilo prisutnih učitelja iz naše škole.
Putem koje aplikacije se održavalo natjecanje?
K.I. i T.T .: Natjecanje se održavalo putem Zoom-a. Imali smo kamere i mikrofone, a testovi su bili na aplikaciji Classmarker.
Kakva su bila pravila natjecanja?
KA: Pravila su bila slijedeća: pitanja su se postavljala neposredno pred početak natjecanja, mikrofon i kamera morali su biti stalno uključeni, a u učionici nije smjeo biti nitko drugi osim učenika .
T.T .: Zabranjeno je bilo prekidanje veze sa Zoomom dulje od 2 minute. Prekidanjem veze pitanja su zatvarana. Ispit je mogao započeti najkasnije 5 minuta nakon što je prenesen u ClassMaker. Vrijeme za odgovaranje na pitanja istjecalo je pojedinačno za svakog učenika. Još je važno napomenuti da se nismo smjeli vraćati na prethodna pitanja.
Autor: D. Božik (8-6)
Izvorni članak objavljen je u školskom digitalnom listu L.A. IN-formator.
Pravobraniteljica Pirnat Dragičević napomenula je da se kroz učenička vijeća može utjecati na pitanja važna za učenike
Na Međunarodni dan prava djeteta bili smo jedna od tri škole u Hrvatskoj čiji su učenici imali prilike razgovarati s pravobraniteljicom za djecu Helencom Pirnat Dragičević. Uz našu školu u organiziranim razgovorima preko platforme Zoom sudjelovali su još učenici OŠ Nikole Tesle u Rijeci i OŠ Trilj. Osim nas osnovnoškolaca na taj za djecu važan dan, s pravobraniteljicom su razgovarala još i djeca iz SOS dječjeg sela Ladimirevac. Našem druženju prisustvovale su i savjetnice pravobraniteljice Davorka Osmak Franjić i Maja Flego.
Pravobraniteljica Pirnat Dragičević na početku nas je pitala kako nam se sviđa kalendar posvećen dječjem pravu participacije. Istaknula je da su kalendar posvetili upravo tom pravu jer je njihovo istraživanje pokazalo da baš to pravo treba više približiti djeci i odraslima. Istaknula je i da je učenici u školama o pitanjima važnim za učenike imaju mogućnost utjecati kroz učenička vijeća. Njena savjetnica Osmak Franjić napomenula je da je formiranje učeničkih vijeća obaveza propisana Zakonom o odgoju o obrazovanju. Pravobraniteljica nas je pitala i kako u našoj školi funkcionira učeničko vijeće. Na to joj pitanje nismo mogli odgovoriti jer u našem razredu nismo informirani da u školi djeluje učeničko vijeće.
Razgovarali smo i o tome kako provodimo slobodno vrijeme i kako smo se osjećali u vrijeme lockdowna. Pravobraniteljicu je zanimalo imamo li organiziranu prehranu u školi, imamo li tablete i kad smo ih dobili te kako je organizirana nastava za učenike u izolaciji. Pitala nas je i za mišljenje na koje dječje pravo bi trebalo obratiti više pažnje. Napomenula nam je da je to zanima jer želi biti glasnogovornica djece i prenositi mišljenja i ideje mladih te rekla da joj se možemo obratiti putem e-maila info@dijete.hr .
Savjetnica Osmak Franjić napomenula je da će u ožujku iduće godine biti raspisan novi natječaj za članove Mreže mladih savjetnika za djecu. Pozvala nas da se javimo ukoliko smo zainteresirani da se bavimo promocijom dječjih prava.
Na ovom susretu naučili smo puno o dječjim pravima i otvorili smo neke teme o kojima bi se trebalo više govoriti. Bili smo počašćeni što je pravobraniteljica izabrala baš našu školu i nadamo se da će biti još ovakvih suradnji. /Petra Kušec, 7.b; foto: S. L./
Iskrcavanje u Normandiji 1944., naziv je za jednu od najpoznatijih bitaka u Drugom svjetskom ratu. To je bila kombinirana morska, zračna i kopnena operacija koja je omogućila ulazak velike skupine vojnika, oružja i tenkova u nacističku Francusku i otvorila je nova faza u ratu. Ta je faza završila osvajanjem zapadnog dijela Njemačke od strane američkih, britanskih i francuskih vojnika.
Planiranje iskrcavanja u Normandiji pripremljeno je po uzoru na iskrcavanje vojnih snaga u Alhucmasu. Prije iskrcavanja u Normandiji bilo je to jedino iskrcavanje u dvadesetom stoljeću. Iskrcavanje u Alhucemasu dogodilo se 8. rujna 1925. na plažama Ixdain i La Cebadilla na sjevernoj obali sadašnjeg Maroka. U to je vrijeme novoosnovana država poznata kao Riffianska Republika zauzela dio sjevernog Maroka i proglasila neovisnost od Marokanskog sultanata. Sultanat su tada zaštitile španjolska i francuska vojska – na temelju sporazuma o protektoratu. Slijedom toga, rifijski su se vojnici digli protiv ove dvije europske vojske i ubili velik broj njihovih vojnika.
Nakon što je velik broj francuskih i španjolskih vojnika poginuo u bitci 1921. godine trebalo je zaustaviti aktivnosti Rifijske republike. Španjolska i francuska vojska zato su se dogovorile iskrcavanje vojnika svojih armija 8. rujna 1925. na dvije plaže zaljeva Alhucemas. U taj zaljev tada se iskrcalo 13 000 španjolskih vojnika te zajednička flota koja se sastojala od 162 zrakoplova i 104 plovila.
Nakon iskrcavanja, španjolska je vojska osvojila sve granice zaljeva Alhucemas, a odatle je napredovala do glavnog grada Axdira. Vođa rifijskih pobunjenika Abd-El-Krim pobjegao je uoči osvajanja grada od strane španjolskih trupa i na kraju se 26. svibnja 1926. predao francuskoj vojsci
Time je završeno razdoblje pobunjeničke Riffianske Republike i cijeli je teritorij vraćen marokanskom sultanatu. Sultanat je nastavio djelovati u okviru protektorata Španjolske i Francuske. / Carmen Alicia López Ruiz / Izvorni članak objavljen je u školskom digitalnom listu CALATRAVATIMES.
Film „Vrba“ Milča Mančevskog U SLUŽBENOJ JE KONKURENCIJI za nagradu Europske filmske akademije (EFA), poznate i kao “Europski Oscar”. Ove godine u konkurenciji je 38 filmova, a preko 3800 članova Akademije izabrat će najbolje u slijedećih pet kategorija: najbolji film, redatelj, glumac, glumica i scenarij.
Nominacije će biti objavljene 7. studenoga na festivalu u Sevilli u Španjolskoj, a nagrade će biti dodijeljene 12. prosinca u Berlinu u Njemačkoj.
Film „Vrba“ je priča o tri majke. Glavne uloge tumače Sara Klimoska kao Donka, Natalija Teodosieva kao Rodna i Kamka Tocinovski kao Katerina. Film je režirao Milčo Mančevski, koji je ujedno i autor scenarija. Film je producir”Banana Film”, Producent filma je Jane Kortoshev iz produkcijske kuće „Banana film“, a direktor fotografije Tamash Dobosh. Kostime su kreirale Žaklina Krstevska i Gjergjija Sakača. Glazbu potpisuje Kiril Dzajkovski, a casting direktor je Milka Ančevska.
Nakon premijere u listopadu 2019., “Willow” je oborio rekord gledanosti u Makedoniji i regiji. Film „Vrba” je dobitnik nagrade “Manuel de Oliveira” na festivalu Fantasport u Portu, te nagrade za najbolji film na festivalu u Wellingtonu na Novom Zelandu. Film je prikazan na brojnim festivalima. Sudjelovao je na festivalima u Rimu, Pekingu, Sarajevu, Istanbulu, Beogradu, Bengaluru (Indija) i mnogim drugima.
“Vrba” nije prvi makedonski film koji je ušao u izbor za dodjelu Europskih filmskih nagrada. Godine 2011. godine Sjevernu Makedoniju predstavljao je film “Majke”, koji također režira Milčo Manchevski, a 2019. film „Zemlja meda“.
– Meni osobno nagrade ne znače apsolutno ništa, film je posao, ne radite ga za nagrade, nominacije, novac ili čak za publiku, ali svjestan sam da nagrade imaju veliko značenje za naš rad i kulturu – rekao je Milčo Mačevski u intervju za Televiziju 24.
Autor: M.Popovska (9-1)
Foto: internet
Originalni članak objavljen je u školskom digitalnom listu L.A. IN-formator.
Prva etapa dogradnje školske zgrade PŠ Miholec je završena. Sagrađena je nova učionica, garderoba, sanitarni čvor i spojni hodnik koji vodi u staru školsku zgradu. Vrijednost radova iznosila je oko 950.000 kuna, a financirala ih je Općina Sveti Petar Orehovec.
Novi dio škole obišli su u ponedjeljak (15.11.) načelnik Općine Franjo Poljak, ravnatelj Stjepan Lučki i župan Darko Koren sa suradnicima. Prilikom razgledanja najavili su da iduće godine slijedi nabava namještaja, uređenje okoliša škole te pročelja (bez završnog sloja) novog dijela škole.
Predviđa se da će se za te radove izdvojiti oko 700.000 kuna. Dio u iznosu od 400.000 kuna sufinancirat će Županija, a ostatak Općina. Prema riječima ravnatelja Lučkog, očekuje se da će stari dio škole biti obnovljen 2022. /Ivona Siladi, 7.b; foto: S.L./
