Glavata želva - foto: Ukanda - preuzeto s Wikipecije
Preživi samo jedna od 1000 izleglih kornjača
Neobično ime glavata želva ustvari je naziv za morsku kornjaču, gmaza velike glave, po čemu je i dobila ime. Ima i velike udove koji joj služe kao peraje, a može biti velika oko 90 cm i teška 135 kg. Portal PRIRODA HRVATSKE piše da su nađeni i primjerci veliki čak 3 metra i teški čak 450 kilograma.
Njen zaštitni znak je čvrsti oklop pa joj je kad odraste opasan neprijatelj samo morski pas. Dok se izlegnu iz jajeta velike su svega 5 centimetara i vrebaju ih razni grabežljivci, zato preživi tek jedna od 1000 kornjača. No, ona koja ima sreće može poživjeti do 80 godina.
Glavate želve – izvor: Istina.hr
Najveće gnjezdilište glavatih želvi u Europi nalazi se plažama Kiparisijskog zaljeva u Grčkoj. Iako ih ljudi love zbog jaja, oklopa i mesa ipak, u posljednje vrijeme sve više kornjača stradava zbog toga što se zapetljaju u ribolovne mreže. MORSKI.HR piše da je i otpad česti uzročnik stradavanja morskih kornjača. One se zapetljaju u otpad te se zatim utope. Problem su i otrovni sastojci u plastici koja dospije u more te izljevi nafte. Svjetlosna onečišćenja su također opasna za kornjače, pogotovo novorođene jer ih svjetlo dezorijentira pa umjesto prema moru idu prema kopnu.
Zbog svega navedenog morskih je kornjača sve manje pa su uvrštene na Crveni popis ugroženih vrsta IUCN-a, „Međunarodnog saveza za očuvanje prirode“. GLAS ISTRE piše da su kritično ugrožene u Tihom i Indijskom oceanu, a na Sredozemlju je situacija nešto bolja i to zbog mjera za njihovu zaštitu. U nekim zemljama postoji i nešto poput bolnica za kornjače. Jedan takvo oporavilište za kornjače djeluje i u Puli. Zove se Centar za oporavak morskih kornjača i tijekom 15 godina rada izliječili su i u more vratili više od stotinu kornjača. /Lucija Srbljinović, 5. a; fotografije preuzete s interneta/
Vraćanje u more nakon oporavka – izvor: Večernji list foto: Duško Marušić
Miroljubivi ako ih se ne dira, ali ako su ugroženi postaju vrlo agresivni i ubadaju. Iako su minijaturni i narastu svega do 8 milimetara, njihov ubod navodno je jako opasan i može ubiti i kravu. Zato panda mrave još nazivaju i ubojicama krava. Doduše za to nema znanstvenih dokaza već se, kako to piše INDEX.HR, tvrdnje da njihov otrov može usmrtiti kravu temelji na legendama.
Zanimljivo je i da ovi mali kukci koje nazivamo panda mravima zbog njihovih crno bijelih pjega, uopće nisu mravi već ose. Po građi tijela liče na mrave, ali ustvari su ose koje su zbog nekih mutacije ostale bez krila. No, bez krila ostale su samo ženke, muške jedinke imaju krila i znatno su veće od ženki. Muške jedinke razlikuju se od ženki i po nekim navikama. Iako se hrane nektarom, muške jedinke u potragu za hranom izlaze noću, a ženske danju. Pronašli smo i podatak da su ovi kukci jako vjerni svojim partnerima. Kako piše 24 SATA JUNIOR, mužjak i ženka zajedno provedu cijeli život. U njihovom slučaju to je najduže dvije godine jer najviše toliko može potrajati njihov život.
Ova vrsta ose otkrivena je 1938. u Čileu, a ima ih u i Meksiku, Argentini i jugozapadnim državama SAD-a. Najveći neprijatelji panda mravima su mravojedi. /Barbara Dvečko, 5.a; fotografija preuzete s interneta/
Učitelj informatike Darko Višak upozorava da tablete treba redovito čistiti jer se na njima skuplja mnoštvo bakterija
Po završetku prošle školske godine, učenici su morali vratiti tablete. Većina njih vraćena je u dobrom stanju, no jedan je vraćen pljesniv. To nas je potaknulo na razgovor s Darkom Višakom, našim učiteljem informatike, koji nam je dao i nekoliko savjeta o primjerenom postupanju s tabletima.
Jedan od vraćenih tableta
U kakvom su stanju bili tableti koje su učenici vratili na kraju prošle školske godine?
Većina vraćenih tableta bila je uredu. Osim jednog koji je vraćen u doista užasnom stanju.
Kako je izgledao taj tablet?
Izvana je bio bez oštećenja. Međutim kad sam ga otvorio uslijedio je šok. Čitav ekran, a naročito korice bile su pune plijesni. Te su se kulture na njemu uzgajale od početka lipnja kad je vraćen. Vjerojatno su u pitanju bili nekakvi ostaci hrane kad se tolika količina plijesni uspjela razviti na staklu ekrana.
Što je sad s tim tabletom, funkcionira li?
Uspio sam ga očistiti i dezinficirati sa sredstvima koje imamo u školi. Obzirom da je bio tehnički ispravan, sad je dalje u upotrebi.
Možete li preporučiti učenicima kako treba brinuti o zaduženim tabletima?
Najbolje je u trgovini kupiti specijalno sredstvo za čišćenje računala, pošpricati ga te krpicom prebrisati površine uređaja. Alkohol nikako ne bi trebalo koristiti jer je agresivan i može oštetiti zaštitni sloj uređaja. Poslužit će i krpica malo navlažena vodom i to je bolje nego uopće ga ne čistiti. Naravno, moram napomenuti da prilikom čišćenja uređaj uvijek treba isključiti. Uređaj bi doista trebalo redovito čistiti jer neka su istraživanja pokazala da na poklopcu zahodske školjke ima manje bakterija nego na tipkovnicama naših računala. To se odnosi i na tablete i smartfone. Bakterije na smartfonima još su veći problem jer smartfon prinosimo licu. To onda može štetiti koži. Dešava se da učenici ne peru ruke, a nakon korištenja mobitela uzimaju hranu. Na taj način u usta unose bakterije s mobitela, a to također može izazvati neželjene posljedice.
Darko Višak – učitelji informatike
Kvare li se tableti često i koji su najčešći kvarovi?
Mogu reći da sam ugodno iznenađen jer je malo uređaja s kojima je bilo problema. Do mene je došlo svega nekoliko uređaja s nekim problemima. Najčešći je problem bio zamrzavanje ekrana, ali to učenici i sami mogu riješiti resetiranjem. Sve što sami ne mogu riješiti trebaju donijeti meni. Ukoliko ja kao administrator tableta ne uspijem riješiti problem, tablet vraćam na tvorničke postavke. Zasad je bio samo jedan kojeg nisam mogao oporaviti niti vraćanjem na tvorničke postavke te smo ga morali poslati na servis. Moram napomenuti da učenici nekad prijave kvar, a tablet samo nisu napunili. Na prošlom modelu neki su učenici pokušavali izvaditi iz maske. To se ne smije raditi jer se tako mogu oštetiti gumbići za pokretanje tableta ili pojačavanje i smanjivanje zvuka. Bilo je problema i s USB portom kad su ih nepažljivo vadili. Također podsjećam da se za punjenje mora koristiti originalni punjač jer ukoliko se koristi neki drugi, različite snage, uređaj se može oštetiti. Naravno najopasnije je ukoliko uređaj padne i dođe do fizičkog oštećenja. Za takva oštećenja nema garancije i učenik snosi štetu. Ukoliko učenik ne plati štetu ne dobiva novi tablet. Kod novih modela treba paziti na konektore koji su prilično osjetljivi.
Koliko učenika naše škole sad ima tablete?
Sad ih ima preko dvjesto. Učenici predmetne nastave imaju ih kod kuće, dok ih učenici nižih razreda imaju u učionicama. Na 4 učenika dodijeljen je po 1 tablet.
Imate li informaciju koliko se tableti koriste u školi i na kojim predmetima najviše?
Koliko vidim sve više se koriste. Jučer su ih učenici donijeli na nastavu engleskog jezika i radili su na njima. To ide prilično dobro, svi se znaju služiti s njima. Koliko znam koriste ih i na vjeronauku. Trebali su ih donijeti i na informatiku jer smo isprobavali sustav Google Meet kako bi za slučaj potrebe savladali sve što je potrebno za uključivanje u online nastavu.
Učenica Anastazija Blagaj i učitelj Darko Višak
Jesu li tableti korisniji učenicima kod kuće ili u školi?
To bi trebalo pitati i učenika. Moje je mišljenje da ih kod kuće rijetko koriste oni koji imaju stolno računalo ili laptop jer je na tim uređajima ugodnije i lakše raditi. Rekao sam im da je tablet nužno zlo, naročito što se tiče nastava informatike. Nikad nije bilo zamišljeno da se informatika radi na tabletu. Mi informatiku radimo u sustavu Windows. Tom sustavu su prilagođeni i udžbenici, a tableti su na sustavu Android. Tableti samo djelomično mogu pokriti radnje koje mi radimo na informatici. Međutim za ostale predmete su u redu.
Što bi još mogli poručiti učenicima u vezi njihovih tableta?
Važno je napomenuti da zapišu lozinke jer ukoliko izgube lozinku uređaj se mora vratiti na tvorničke postavke, a time gube i sve svoje podatke. Podsjećam i da uređaj nakon osmog razreda trebaju vratiti u kompletu. To znači kutiju, kabel, punjač i tablet. Naravno treba ih i očistiti kako se ne bi desilo da izgledaju poput tableta o kojem smo razgovarali. /Anastazija Blagaj, 7.b; foto: S. L./
Naš učenik Martin Bračun osvojio je drugo mjesto na državnom natjecanju iz fizike. Drugo mjesto dijeli s još troje učenika, Tomislavom Barićem iz OŠ Kustošije iz Zagreba, učenicom Lorenom Dobranić iz OŠ Petrijanec iz Petrijanca i učenikom Valom Karanom iz OŠ Ljudevita Gaja iz Zaprešića jer su svi osvojili 70 bodova. Našem učeniku Bračunu i preostalim drugoplasiranim kolegama prvo mjesto je izmaknulo za samo 1 bod. Naime, prvoplasirana Ivona Kurtoić iz OŠ Vladimira Nazora iz Budinščine imala je 71 bod. Zbog male bodovne razlike svih petoro učenika dijeli prvu nagradu, kako to piše u jučer objavljenoj tabeli poretka na web stranici NATJECANJA IZ FIZIKE.
Učitelj Ratislav Matić i Martin Bračun
Bračunov mentor Ratislav Matić, rekao nam je da je nakon usporedbe Martinovog testa s rješenjima zadataka računao na dobar plasman, ali ovakav rezultat nije očekivao pogotovo zato jer je Martin godinu dana mlađi od većine natjecatelja. Naime, Bračun se kao učenik sedmog razreda prošle školske godine uključio u natjecanje s omašima. – Na neki način pomoglo nam je što je termin natjecanje zbog pandemije pomaknut s ožujka na jesen jer smo imali puno više vremena za pripremu i učenje unaprijed. Tijekom ljeta savladavali smo gradivo osmog razreda – kazao je učitelj Matić.
Bračunovo drugo mjesto najveći je uspjeh naših učenika na natjecanjima iz znanja u posljednjih 17 godina
– Preko ljetnih praznika smo dodatnu imali 10 puta, a od početka školske godine gotovo svaku subotu. No, nije mi žao svih tih sati jer volim fiziku i zabavno mi je raditi s učiteljem Matićem. On uvijek sve dobro objasni. Sve ga se može pitati i nikad se ne ljuti ako pogriješim već to okrene na šalu – istaknuo je Bračun. Dometnuo je da dodatna iz fizike svaki puta traje 2 sata, i to ne dva školska sata, već dva puna sata. – Ukupno smo odradili oko 50 sati, što je, kad se preračuna u školske sate, satnica fizike za gotovo cijelu školsku godinu – istaknuo je učitelj Matić.
Učitelj Ratislav Matić i drugoplasirani na državnom natjecanju iz fizike Martin Bračun
Ovogodišnje natjecanje odvijalo se zbog pandemije u posve drugačijim okolnostima. Naime, i županijsko i državno natjecanje pisalo se u školi. – Pisao sam test u učionici glazbenog. Bilo je pet pismenih zadataka i dva pokusa. Test je potom skeniran i poslan na pregled – rekao nam je Bračun.
Ovaj izvrstan uspjeh našeg učenika Bračuna najveći je uspjeh naše škole na natjecanjima iz znanja od 2001. i 2003., kad su prva mjesta iz povijesti osvojile seste Đurđica i Nadica Tinodi pod mentorstvom sadašnjeg ravnatelja Stjepana Lučkog. /Uredništvo/
Zovu ga plavi zmaj, modri anđeo ili morska lasta, a ova krasna životinjica ustvari je mali morski puž. Naraste do veličine od 3 centimetra i živi u umjerenim i tropskim vodama širom svijeta. No, ljudi ga u moru rijetko primjećuju zahvaljujući njegovoj plavoj boji. Ustvari leđa su mu srebrna, a prednjica plava, ali većinu vremena u moru provede na leđima pa je teško uočljiv u vodi.
Iako živi u oceanima, ponekad se može desiti da ga struje izbace na obalu pa ga se može pronaći i na plažama. Takav slučaj je prema pisanju JUTARNJEG LISTA zabilježen je i 2015. na australskoj Zlatnoj obali na zapadu Australije.
Izvor – Impuls portal
Ovo krasno malo morsko stvorenje, nije bezopasno za ljude i to zbog svojih prehrambenih navika. Naime, plavi zmaj hrani se otrovnim meduzama, najčešće vrstom zvana portugalska krstarica ili fizalija. Na web portalu PIXELIZAM.COM, pročitali smo da plavom zmaju taj otrov ne šteti, već ga on pohranjuje u specijalne vrećice u svom tijelu i kasnije ga koristi za vlastitu samoobranu. Plavi zmaj kreće se po moru plutajući, a to mu omogućava mala vrećica plina u njegovom trbuhu.
Još jedna zanimljivost o ovoj životinjici je da je ona hermafrodit. To znači da ima i ženske i muške reproduktivne organe i da oba mogu proizvoditi jajašca. /Lucija Vukoić, 5.a; fotografije preuzete s inerenta/
Naslov nam daje informacije o sadržaju članka. Važno je da naslovi ne budu predugački. Takvi naslovi neće privući pažnju čitatelja jer čitanje dugačkog naslova oduzima previše vremena. Podnaslov nam daje šire informacije o sadržaju teksta. Može se sastojati i od nekoliko rečenica.
Naslov sadrži opće informacije o tekstu, ovisno o vrsti. Naslov ne smije biti predug, može se sastojati od jedne rečenice. Postoje dvije vrste naslova. Clickbait naslovi nam svakodnevno privlače pažnju putem društvenih mreža. Njihov je cilj da nas privuku da kliknemo kako bismo vidjeli njihov sadržaj. To su obično naslovi koji nemaju nikakve veze s sadržajem tekst, a tekstovi iza njih često su dosadni i bezvrijedni. Clickbait naslovi pokušavaju proizvesti emociju čitatelja i privući više ljudi da pročitaju članak.
Cilj je informativnih naslova potaknuti zanimanje čitatelja i ukratko opisati sadržaj članka. Informativni naslovi prenose stvarne informacije o tekstu. To može biti zanimljiva rečenica iz teksta, misao, a uvijek je podebljana ili naglašena na neki drugi način (boja itd.)
Kako možemo uočiti razliku između informativnih naslova i naslova klik-mamaca?
Primjer clickbait naslova: “Morate ovo pročitati: nećete vjerovati što se dogodilo!”
Primjer informativnog naslova: “Hram Svetog Save jedan je od najvećih hramova u Europi.”
Clickbait naslovi su kraći, dok su informativni naslovi duži i na bolji način objašnjavaju o čemu je riječ u tekstu.
Novinarka: Sanja Ivanović
Foto: Markus Spiske na Unsplash-u
Izvorni članak objavljen je u školskom digitalnom časopisu ĐAČKA ISKRA.
Eko Ćićevac je neformalna skupina petero mladih ljudi: Milene Blagojević, Aleksandra Simića, Ivane Petrović, Nikole Blagojevića i Stefana Maksimovića. Stvorena je radi podizanje svijesti mladih o ekologiji i očuvanju prirode.
Stefan Maksimović, idejni tvorac projekta, rekao nam je više o ideji koja stoji iza projekta:
“Ideja o sadnji drveća postoji već dugo. Dulje vrijeme moje kolege i ja razmišljamo o načinima kako potaknuti ljude u Ćićevcu da prošire svijest i očuvaju svoj okoliš. Na svim javnim zelenim površinama sade se različite vrste sadnica, ali se o njima ne brine i s vremenom uvenu. Bio sam svjedok kada su u više od nekoliko navrata mladi prosipali piće na sadnice ili bacali različite vrste smeća, lomili grane i tada se pojavila ideja da se nešto treba promijeniti. Ovaj je projekt bio svojevrsno zeleno svjetlo za promjene. Koncipiranje projekta nije oduzimalo previše vremena, jer smo već imali ideju i znali smo što želimo raditi i koje aktivnosti želimo provesti. Kad imate dobru ideju, sjajan tim, želite nešto promijeniti, a dobijete i potrebnu podršku, sve to postaje ugodno, a vrijeme nije važan čimbenik. “
Ekološka svijest ljudi u Ćićevcu nije jako visoka i to je glavni razlog pokretanja ovog projekta. Jedna od aktivnosti u projektu je postavljanje ekoloških poruka u blizini mjesta na kojima se okuplja puno ljudi. Na taj način se želi motivirati građane i učiniti da poruke odjekuju u glavama ljudi prije nego što pogriješe i prije nego što bude prekasno. Očekuje se da će projekt će imati pozitivan utjecaj na ljude. Mladi i djeca, kao i svi građani moraju biti svjesni okoliša i njegove važnosti za sve nas. Čovjek je zdrav koliko je i njegova okolina čista i zdrava.
Od 2000. godine do danas Europska unija donirala je Srbiji više od 3,6 milijardi eura.
Sredstva su korištena kao podrška razvoju, kvaliteti života i reformama u sljedećim sferama: civilna zaštita, obrana od poplava i pomoć poplavljenim regijama, obrazovanje, suradnja, zaštita okoliša, zaštita zdravlja, zaštita potrošača , kultura, vladavina zakona, lokalni razvoj, rast radnih mjesta i gospodarstva, javna uprava, migracije, upravljanje javnim fondovima, civilno društvo i mediji, socijalna uključenost, mladi i sport. Podrška EU provodi se kroz suradnju sa Vladom Srbije. EU je donirao više razvojnih sredstava od svih ostalih međunarodnih donatora zajedno.
Mi smo prihvatili izazov, što je s vama?
Željeli bismo da se naša poruka čuje, da motivira ljudi i uveća svijest ljudi u pogledu zaštite okoliša i izvan granica Ćićevca. Glavni cilj je da svi zajedno stvorimo čisto i zdravo mjesto za život, da slijedimo ove ideje i zajedno učimo.
Našu školu predstavljala je učenica 7.b razreda Petra Kušec
U srijedu 27. studenoga putem aplikacije Teams održan je izbor predstavnika u Nacionalno vijeće učenika. Na izborima su sudjelovali predstavnici učenika iz srednjih i osnovnih škola naše županije. Našu školu predstavljala je Petra Kušec, učenica 7.b razreda.
Na početku sastanka moderatorica Ana Mušlek, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, znanost, sport i nacionalne manjine, predložila je dnevni red. Nako toga su nam se obratili Darko Koren, župan Koprivničko-križevačke županije i njegov zamjenik Ratimir Ljubić. U svojim izlaganjima naglasili su da im je bitno da se naš glas, glas učenika čuje.
Uslijedilo je predstavljanje prisutnih učenika. Svatko od nas se ukratko predstavio, a potom su se neki sami odlučili kandidirati za predstavnika u Nacionalnom vijeću učenika. Kandidiralo se 7 učenika: Timon Fabijanec, Katarina Šabarić, Nika Šprem, Josip Rašan, Eva Petrović, Luka Kiš i Leonarda Pandur. Glasanje je održano putem upitnika Google obrasci. Najveći broj glasova dobio je srednjoškolac Timon Fabijanec iz Srednje škole Koprivnica. Nakon što je izabran Fabijanec je rekao da mu je jako drago što su ga izabrali i da je spreman saslušati naša mišljenja i ideje te se zalagati za nas učenike.
I meni je bilo jako drago što sam imala priliku predstavljati našu školu i zahvalna sam učenicima koji su me izabrali. /Petra Kušec, 7.b/
Ravnatelj apelira na učenike da redovito mjere temperaturu, a roditeljima i učiteljima da ih podsjećaju na tu obavezu
Na jučerašnjoj radionici medijske pismenosti u 7. a razredu, učenici su predložili nekoliko zanimljivih tema o kojima bi željeli čitati u našem školskom digitalnom listu „Klinček“. Jedna od njih, za koju smo procijenili da je trenutno najaktuelnija, bila je tema o broju učenika i učitelja zaraženih virusom Covid-19. Zato smo danas za razgovor zamolili našeg ravnatelja Stjepana Lučkog. On nam je rekao zbirne podatkeo broju učenika i učitelja i drugih zaposlenika škole u izolaciji i samoizolaciji, a i neka svoja razmišljanja o situaciju vezanoj uz Covid-19.
Koliko je učenika od početka školske godine izostalo s nastave zbog problema s virusom Covid-19?
Valja razlikovati dva termina samoizolacija i izolacija. U izolaciji su oni kojima je potvrđena bolest Covid-19. U samoizolaciji su one osobe koje su bile u bliskom kontaktu s nekom osobom 2 dana prije nego što je toj osobi dijagnosticiran Covid-19 ili tijekom bolesti oboljelog.
Iz podataka koje dobivam od razrednika, i potom i unosim u aplikacije Ministarstva obrazovanja i u aplikaciju Županije, proizlazi da je 36 učenika bilo u samoizolaciji. U izolaciji je bilo samo tri učenika. Dakle kod samo tri učenika je bio potvrđen virus. Što se tiče učitelja, od početka ove školske godine tri je učitelja bilo u izolaciji, a dva u samoizolaciji. U izolaciji je bila i jedna naša spremačica.
Jeste li zadovoljni poštivanjem epidemioloških pravila od strane učitelja i učenika u našoj školi i što bi se moglo poboljšati?
S obzirom na uvjete u kojima radimo, velikim dijelom sam zadovoljan. Naime, teško je očekivati od učenika razredne nastave da uvijek razmišljaju o distanci. Znam da je to nemoguće s obzirom na njihovu dob. Naravno situacija bi mogla biti još bolja kad bi svi učenici mogli sjediti sami u klupi, no nažalost u nekim razredima nemamo takvih mogućnosti.
Kakvo je vaše mišljenje o najnovijim mjerama objavljenim jučer. Jeli trebalo donijeti i mjeru o obaveznom radu na daljinu u srednjim i osnovnim školama?
U principu se slažem s mišljenjem Ministarstva i smatram da škole nisu problem i da nisu izvor zaraze. U situaciji kakva je sad u našoj školi mislim da nema potrebe da se radi na daljinu.
Imate li povratne informacije od učenika kako su zadovoljni sudjelovanjem u nastavi na daljini putem aplikacije Teams?
Kad bude nekih problema obično se roditelji ili učenici žale. Zasad nemam pritužbi pa pretpostavljam da je sve uredu. No, bila je jedna žalba od strane učitelja. Rečeno mi je da se jedan učenik koji nije bio u samoizolaciji samovoljno priključio nastavi na daljinu jer mu se valjda nije dalo ići u školu. Dao sam nalog učitelju u slučaju ako bi se to ponovilo da učeniku kaže da se mora odjaviti jer nema opravdanje da ne sudjeluje u nastavi. U nastavi preko video veze može sudjelovati samo učenik koji je u izolaciji ili samoizolaciji.
Laura Ivšak, Filip Srbljinović i ravnatelj Stjepan Lučki
Što učitelji kažu o aktivnosti i izvršavanju obaveza učenika koji prate nastavu na daljinu?
Zasad nema pritužbi, ali apeliram na učenike koji su u izolaciji ili samoizolaciji da redovito uče i izvršavaju obaveze kako ne bi bili u zaostatku.
Jeli bilo učenika koji su u školu došli s povišenom temperaturom?
Baš jučer smo imali jedan slučaj učenika koji se požalio da mu nije dobro. U razgovoru mi je priznao da nije ujutro mjerio temperaturu. Podsjećam da svi učenici imaju obavezu redovito mjeriti temperaturu i upisivati to u informativku. Također, molim razrednike da provjeravaju te zapise o temperaturi i podsjećaju učenike na redovito mjerenje temperature. Molim i roditelje da svoju djecu upozoravaju na tu obavezu i da se u slučaju da im dijete ima temperaturu obavezno jave liječniku. On će im odrediti što dalje činiti.
Jesu li se učenici žalili na uvedene epidemiološke mjere?
Učenici se nisu žalili. Bila je na početku pritužba od samo jednog roditelja, ali i on je kasnije rekao da su uvedene epidemiološke mjere u redu.
Što kao ravnatelj imate poručiti učenicima i djelatnicima škole u vezi ove situacije?
Svakako da nose maske i to na pravilan način, tako da im i nos bude pokriven. Tako štitimo sebe, ali i druge. Poručujem i da nastoje držati distancu što je više moguće jer nikad ne znate jeste li zarazni vi ili netko oko vas. Naravno i da ne zaborave na dezinfekciju ruku na ulazu u školu. Također i da maske treba nositi i u autobusu. Baš nekidan požalio mi se jedan od vozača. Rekao je da primjećuje da neki učenici u autobusu skidaju maske. Podsjećam da je u skladu s epidemiološkim mjerama obavezno nositi maske u autobusu te apeliram na učenike da to poštuju. Također apeliram na sve da svoje maske redovito peru i mijenjaju. /Laura Ivšak i Filip Srbljinović, 7.a; foto: S. L./
Ideja o osnivanju Vijeća potaknuta razgovorom s pravobraniteljicom za djecu Helencom Pirnat Dragičević
U utorak 24. 11. putem Teams aplikacije održan je pripremni sastanak u cilju osnivanja Vijeća učenika naše škole. Na sastanku sudjelovalo 7 učenika koji su pedstavljali 8 razrednih odjela iz matične škole te iz područnih škola Fodrovec i Gregurovec.
Na ovom kratkom sastanku naša knjižničarka Stojanka Lesički informirala je prisutne učenike da Zakon o odgoju o obrazovanju obavezuje škole da formiraju Vijeća učenika. Rekla je i da je Statutom škole propisano da Vijeće učenika ima mogućnost tijelima Škole (Učiteljskom vijeću, Vijeću roditelja, Školskom odboru) davati prijedloge važne za učenike, njihov rad i obrazovne rezultate.
Drugim riječima Vijeće bi trebalo ukazivati na probleme koji muče nas učenike. Također bismo imali mogućnost predlagati i aktivnosti koje bismo željeli da se organiziraju u cilju poboljšanja uvjeta rada u školi i naših boljih rezultata u učenju. Na sastanku smo informirani i o tome da je Statutom škole propisano da predstavnik Vijeća učenika treba biti pozvan na sjednice tijela Škole na kojima se odlučuje o pravima i obavezama učenika.
Učenica Petra Kušec informirala nas je da je ideja o osnivanju Vijeća učenika potekla iz nedavnog razgovora s pravobraniteljicom za djecom Helencom Pirnat Dragičević. Napomenula je da je učenike 7.b pravobraniteljica pitala kako funkcionira naše Vijeće učenika te da je ona u ime učenika odgovorila da nema informacije o radu Vijeća učenika u našoj školi. Prisutni učenici predložili su da učenica Petra Kušec bude kandidat za Nacionalno vijeće učenika.
Dogovoreno je i da se konstituirajući sastanak Vijeća učenika sazove čim svi predstavnici razrednih odjela nauče kako koristiti Teams aplikaciju obzirom da se sastanak ne može održati uživo. Prema Statutu škole konstituirajući sastanak sazvat će ravnatelj škole. /Nika Šantić/
