Home Blog Page 51

Osmaši Koprivničko-križevačke županije piju više od prosjeka za tu dob na nacionalnoj razini

0
OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Na radionici o problemu alkoholizma djelatnica MUP-a Maja Gregurović podsjetila je i na zakonsku zabranu točenja i prodaje alkohola mlađima od 18 godina

Osmaši u našoj Županiji imali su više doticaja s alkoholom nego što je to nacionalni prosjek. Čak 30% osmaša u našoj Županiji u posljednjih godina dana u stanju teške opijenosti je nesigurno hodalo, povraćalo ili se čak ne sjećaju što se događalo nakon što su se opili. Na nacionalnom nivou take je posljedice imalo 20% osmaša.

Utvrđeno je to anketom koju je učenicima 7. i 8. a predstavila, djelatnica MUP-a Maja Gregurović na radionici “Zdrav za pet” održanoj 13. listopada.

Ostali pokazatelji također govore u prilog tome da osmaši u našoj Županiji više konzumiraju alkohol od nacionalnog prosjeka za učenike iste dobi. Gregurević je spomenula da je čak 91%  anketiranih osmaša iz naše Županije ustvrdilo da je jednom ili više puta konzumiralo alkohol, a na nacionalnom nivou to je učinilo 81% učenika. Da su se prekomjerno opijali u posljednjih mjesec dana ustvrdilo je 47% anketiranih učenika iz naše Županije, dok je hrvatski prosjek 40%.

Gregurević je na radionici učenicima iznijela posljedice uzrokovane konzumiranjem alkoholnih pića. Uz tučnjave, uništavanje imovine  i ostale vrste agresivnog ponašanja dolazi i do gubitka života. Ova najtragičnija posljedica uglavnom se dešava u prometnim nesreća. Stradavaju i mlađi od 18 godina,  kao putnici u vozilima opijenih osoba, ali i kao vozači.

Mladi vozači lani u alkoholiziranom stanju izazvali 647 prometnih nesreća

Gregurević je podsjetila i na zakonsku zabranu točenja i prodaje alkohola mlađima od 18 godina. Navela je da je zabranjeno opijanje na javnim mjestima, što baš mladi često znaju činiti po parkovima, igralištima i drugim okupljalištima mladih. Zanimljivo je da nitko od učenika nije znao da njihovi roditelji mogu biti kažnjeni ukoliko ih policija zatekne vani same nakon 23 sata.

-Ti odlučuješ hoćeš li konzumirati alkohol, ali valja znati da samo jedna nepromišljena odluka može dovesti do situacije koja može promijeniti tvoj život i tvoju budućnost – istaknula je Gregurević na kraju radionice.

A za kraj ovog članka mi smo na MUP-ovom biltenu o stanju sigurnosti u cestovnom prometu pronašli podatak da je se lani desilo 647 prometnih nesreća koje su počinili mladi vozači. U tim je nesrećama poginulo 25 ljudi, a ozlijeđene su 444 osobe. /Helena Črnek i Laura Ivšak, 8. a; foto: S.L./

Uz Dane kruha u 7.b častili se i šunkom i kobasicama

0
OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Isprobajte recepte za školjke i kokos kocke trećašice Lare Franjčević

Mnoštvo kruha, peciva i kolača naši  učenici donijeli su ovih dana u školu kako bi svi zajedno obilježili Dane kruha. Sve je po pekarskim proizvodima i kolačima u utorak (12. listopada) mirisalo i u trećem razredu razrednice Dubravke Kos.

Njeni učenici pohvalili su nam se da oni nisu samo donijeli kruh, peciva i kolače već su svojim majkama i bakama pomagale u izradi. Većina trećaša pomagala je mijesiti kruh ili kiflice od dizanog tijela, a neki su nam rekli da su mikserom miješali sastojke za kolače. Učenica Lara Franjčević u bilježnicu je zapisala i recepte za kolače koje je radila sa svojom mamom.

Sedmaši razrednice Sofije Vukalović, uz kruh i kolače počastili su se i nečim konkretnijim. Šunka, špek i kobasice vrlo su brzo nestale iz prigodne drvene tace u obliku svinje. Nju je  zajedno s ukusnim suhomesnatim sdržajem donio učenik Marko Benčak. /Ines Martinek, 5. a; foto: S.L./

Recepti Lare Franjčević

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Školjke

3 šalice oštrog brašna

4 žlice šećera

1 jaje

prstohvat soli

 1 prašak za pecivo

1 žlica vrhnja

100 grama maslaca

mlijeka po potrebi

Nadjev: po želji  linolada, nutela ili džem

Kokos kocke

Tijesto:

4 jaja

12 žlica šećera

1 dcl ulja

1 dcl mlijeka

12 žlica brašna

1 prašak z apecivo

2 žlice kaka

Krema:

5 dcl mlijeka

3 žlice brašna

10 dkg kokosovog brašna

10 žlica šećera

Debatirati su nas učile članice Hrvatskog debatnog društva Darija Jeger i Gabrijela Martić

0
OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Poslušajte radijski prilog o radionici debate

Članice Hrvatskog debatnog društva Darija Jeger i Gabrijela Martić u našoj školi su (11. i 12. listopada) održale radionicu o debatiranju. Jeger je vodila radionicu na kojoj su sudjelovali članovi debatne skupine: Nika Šantić, Amadea Bošnjak, Antonela Koretić, Karla Kos, Sonja Plavec, Karla Ledinski, Lucija Srbljinović, Barbara Dvečko, Josipa Jelak, Lorena Poljak, Tea Hendelja i Elizabeta Truščec.

Martić je vodila radionicu za učitelje. Na toj su radionici sudjelovale voditeljica debatne skupine Ivana Svrtan, voditeljica čitalačkog kluba Brankica Bukal i voditeljica novinarske skupine Stojanka Lesički.

Debatna grupa, čitalački klub i radijska sekcija nove su aktivnosti u našoj školi, a pokrenute su u sklopu našeg novog Erasmus+ projekta KA121 “Let’s think sustainably”.

O radionici debate radijski prilog u trajanju od 6 minuta pripremile su članice radijske sekcije naše novinarske grupe,  sedmašice Amadea Bošnjak i Karla Kos te šestašica  Nika Šantić. /Karla Kos, 7.a; foto: S.L./

Darija Jeger iz Hrvatskog debatnog kluba održala je radionicu za članove debatnog kluba OŠ Sveti Petar Orehovec

Poslušajte naše novinare u emisiji “Pet za pet” Hrvatskog radija

0
OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Nakon završetka  radionice o radiju, održane u našoj školi u četvrtak 7. 10., voditeljica radionice Sandra Maričić, urednica u Obrazovnom programu Hrvatskog radija,  snimila je sudionike radionice.

Što su naši novinari ispričali o novinarskoj i filmskoj grupi te o drugim  aktivnostima u školi, poslušajte u emisiji “Pet za pet” koja je emitirana danas u 13. 45 na  Prvom programu Hrvatskog radija. /Uredništvo/

https://soundcloud.com/stojanka-lesi-ki/hrt-hr-1-os-sveti-petar-orehovec

Trušček, Pacur i Zelić najbolje u poznavanju  bontona

0
OLYMPUS DIGITAL CAMERA

U Godini čitanja o pristojnom ponašanju učili smo kroz aktivnost „Bonton kroz književnost“

Natalia Zelić osvojila je treće mjesto u poznavanju bontona, Ema Pacur drugo, a Iva Trušček prvo. Kahoot kviz o bontonu učenici 5. c razreda igrali su 7. listopada nakon završetka aktivnosti „Bonton kroz književnost“. To je jedna od aktivnosti koje se u našoj školi provode u sklopu Godine čitanja.

Aktivnost „Bonton kroz književnost“ trajala ukupno četiri školska sata, a provodili smo je s knjižničarkom Stojankom Lesički tijekom rujna i listopada, za vrijeme satova razredne zajednice. Ona nam je čitala uglavnom smiješne kratke pripovijetke. Pripovijetke su bile o neprimjerenom ponašanju, a potaknutim tim pričama razgovarali smo o tome kako se treba pristojno ophoditi prema starijima, drugačijima i prema društvenoj imovini. Naučili smo i  da treba ispunjavati dana obećanja, a i to kako treba pristojno navijati. Razgovarali smo i kako se treba ponašati prilikom jela i prema prirodi. Čitali smo i pravilima odijevanja u školi i odijevanja općenito, o ponašanju u gostima, o čarobnim riječima …

Aktivnost “Bonton kroz književnost” u 5. c

Na ovim smo  satovima čitanje doživjeli kao aktivnosti koja je zabavna i poučna. Rezultati kviza bili su potvrda jer većina nas je ostvarila vrlo dobre rezultate. Nadamo se da će tako biti i u 5. a i 5.b razredu kod kojih će se, kako smo doznali,  ova aktivnosti provoditi tijekom ovog i narednog mjeseca. /Ema Pacur, 5. c; foto: S. L. /

Sandra Maričić urednica s Hrvatskog radija održala nam radionicu o radijskom govoru

0

Naučeno ćemo uskoro primjenjivati prilikom snimanja radijskih priloga za naš novi Erasmus+ projekt „Let’s Think Sustainably“

Valerija Puškar i Sandra Maričić, urednica i voditeljica u Obrazovnom i dječjem programu Hrvatskog radija

-Kad intervjuirate sugovornika potrebno ga je pažljivo slušati i postavljati mu pitanja sve dok ne dobijete konkretne odgovore – . To nam je rekla  Sandra Maričić, voditeljica i urednica Obrazovnog i dječjeg programu Hrvatskog radija na radionici o radiju i radijskom govoru. Urednica Maričić posjetila je našu školu  7. listopada, a na radionici su sudjelovali članovi novinarske skupine zainteresirani i za radijski izraz.

Kroz vrlo dinamičan nastup urednica Maričić pokazala nam je kako treba čitati tekst za radio da publiku zainteresiramo za sadržaj. Pokazala nam je i zanimljive vježbe pričanja kroz stisnute zube i vježbe zgovjetnog šaptanja. Svatko od nas također je trebao pročitati neki tekst, a onda nam je Maričić govorila gdje smo i što pogriješili, pa smo ponavljali dok naše čitanje nije bilo bolje.

Imali smo priliku vježbati i intervjuiranje, a pitanja smo trebali postavljati voditeljici radionice. Najhrabrija je bila naša kolegica Valerija Puškar, koja se prilično dobro snašla u tom zadatku. Na kraju radionice urednica Maričić  intervjuirala je sve nas za svoju emisiju „Pet za pet“. Ta je emisija posvećena medijskoj pismenosti. Zato smo mi uglavnom pričali o radu naše filmske skupine, o školskom digitalnom listu „Klinček“ te o našim Erasmus+ projektima posvećenim medijskoj pismenosti.

Ines Martinek, Sandra Maričić i Lorena Tremski

Radionica je trajala oko dva i pol sata, ali svaka minuta i sekunda je vrijedila jer smo učili na praktičan i zanimljiv način. Naučeno ćemo uskoro početi i primjenjivati jer planiramo snimati kratke priloge o održivim aktivnostima u zajednici, za naš novi Erasmus+ projekt „Let’s Think Sustainably“./Amadea Bošnjak, 7. a; foto: S. L./

Krivolovci mame ptice električnim vabilicama i masovno ih ubijaju

0

Najviše stradaju prepelice koje se u talijanskim restoranima prodaju  po 50 eura

Danas, druge subote u listopadu, obilježava se Svjetski dan ptica selica. To je možda jedini Svjetski dan koji se obilježava dva puta godišnje. Naime, obilježava se i druge subote u svibnju. Razlog je činjenica da se selidba ptica događa dva puta godišnje, ali i to što se veliki broj organizacija uključuje u obilježavanje ovih dana.

Da ima potrebe usmjeriti pažnju javnosti na ptice selice govori i podatak da se samo u Sredozemlju godišnje ilegalno ubije ili uhvati najmanje 23 milijuna ptica, a možda čak i dvostruko više. Procjena je to organizacije Bird Life International (Život ptica – međunarodne udruge za zaštitu ptica). Portal GLAS SLAVONIJE na kojem smo pronašli taj podatak, piše i da je kroz projekt “”LIFE Against Bird Crime”, (ŽIVOT protiv kriminala nad pticama) procijenjeno da u Hrvatskoj strada pola milijuna ptica godišnje. Najčešći uzrok je krivolov, nešto manje trovanje i lov na ptice pjevice.

Prepelica – izvor:Wikipedia

Hrvatska treća u Europi po krivolovu na lisku

Pronašli smo i podatak da je Hrvatska na trećem mjestu u Europi po krivolovu na pticu lisku. Kod nas u krivolovu često stradavaju i češljugari, zelendura, čižka, zimovka, a najviše prepelice. One su omiljena  delicija, posebno u Italiji. Za nju gurmani u restoranu plaćaju  50 eura. Talijanski lovci pak u našim krajevima plaćaju i po 8.000 kuna za jedan vikend proveden u lovu u našoj zemlji.

Prepelica – izvor: Udruga Biom

U nezakonitim odstrijelima ptica krivolovci se služe i nedozvoljenim sredstvima kao što su električne vabilice za ptice. Korištenjem takvih vabilica umjesto nekoliko ptica u jednom krivolovu odstrijeli se i po pedesetak ptica. Prema procjenama hrvatske udruge BIOM minimalno 50 tisuća prepelica godišnje strada u krivolovu pomoću umjetnih vabilica. Takve vabilice zakonom su zabranjenje i oni koji ih koriste mogu biti kažnjeni kaznom zatvora do tri godine.

Krivolov ne samo ptica nego i svih drugih životinja narušava biološku ravnotežu i zato ekološke udruge poput udruge BIOM, nastoje razvijati svijest kod mladih o potrebi zaštite prirode i ptica. Mlade, i sve ostale građane, udruge pozivaju i da krivolovace prijave policiji ukoliko ih uoče u akciji.

Vjerojatno uprvo zbog savjesnih ljubitelja prirode, prije mjesec dana u šumi Medinci u okolici Slatine, policija je u krivolovu zatekla trojicu muškaraca  koji su se u lovu služili nedozvoljenim električnim vabilicama. Na portalu INFORMATIVNI CENTAR VIROVITICA, gdje smo pročitali tu vijest, piše i da je svaki krivolovac kažnjen kaznom od 6.000 kuna. /Fran Tukša, 5.a; naslovna fotografija: Tportal /

London – grad koji osvaja različitošću i pristojnošću njegovih stanovnika

0

Naša sedmašica Lara Trušček piše o svom posjetu Londonu 

Iva, Ankica i Lara Trušček u Londonu

Pristojnost je nešto što me najviše impresioniralo na ulicama Londona. Prolaznici na ulici, ljudi u trgovinama, u restoranima puno češće nego kod nas govore oprostite, ispričavam se, izvolite, hvala i molim.

U Londonu sam bila od 23. do 25. srpnja sa svojom sestrom Ivom, bakom Ankicom i tatom Ivicom. Ideja za put je bila tatina, on je sve organizirao i iznenadio nas i baku koja je u tom periodu slavila rođendan. 

Šećući ulicama ovog gotovo devet milijunskog grada, svako malo susretala sam ljude različitih rasa, religija i čula doista brojne jezike. Naime, u ovom velikom gradu živi čak 40 posto ljudi koji pripadaju nekoj nacionalnoj manjini. Pročitala sam u Wikipediji da je među njima je najviše Indijaca, oko 6,5 posto. Vjerojatno sam zato na ulicama Londona često primjećivala i karakterističnu odjeću Indijaca. Žene u dugim haljinama i tunikama živopisnih boja, a muškarce u širokim pamučnim hlačama i tunikama svijetlih boja. No, naravno neki se ne oblače tako već onako kako to diktira trenutna moda.

Razgledavajući ovaj ogromni grad imala sam priliku vidjeti njihove čuvene crvene autobuse na dva kata kojima se turisti voze gradom. Nisam se imala priliku voziti u tim crvenim autobusima, već nekoliko puta u taksijima, ali ne u oni crnim karakterističnim za London.

U Londonu sam se prvi puta vozila podzemnom željeznicom i nisam sigurna da bih se sama snašla da moj tata nije cijelo vrijeme pratio nazive stanica. U našem kratkom boravku u Londonu uspjeli smo posjetiti tek neke od njegovih čuvenih znamenitosti. Tower Bridge je jedna od znamenitosti koju turisti ne propuštaju, a nismo ni mi.  Taj krasni most sagrađen između dva tornja visoka 65 metara,  dugačak je 234 metra.  Priča se da njime prođe dnevno više od 40.000 ljudi. Po potrebi se može dići kako bi ispod njega mogli proći visoki brodovi. Dizanje mosta nisam vidjela za svog boravka u Londonu, ali kažu da njegovo dizanje traje samo 5 minuta.

Lara, Ankica i Iva Trušček – u pozadini London Tower
London Eye – izvor: Unsplash
Iva, Ivica i Lara Trušček u kapsuli Lodnon Eyea

Razgledavajući London, gotovo 2 sata potrošili smo da bismo pronašli London Eye. Taj  ogromni panoramski kotač izgrađen je kako bi se obilježio ulazak u novo tisućljeće. Visok je 135 metara, a odjednom u njegove kapsule stane 800 ljudi. Vozeći se u jednoj od kapsula, nije mi bila mučnina jer ide polako. Kažu da je prosječna brzina 1 km/h. Puni krug se prođe za 30 minuta, a to vrijeme prilika je za razgledanje panorame Londona. Odozgo je prekrasn pogled osobito na Buckinghamsku palaču, dom kraljevske obitelji i Westminstersku palaču, sjedište britanskog parlamenta. Na zgradi parlamenta nalazi se još jedna čuvena londonska znamenitost. To je Big Ben, ogromni sat, kažu najveći četverostrani sat na svijetu koji zvoni.

Ovaj moj, nadam se ne i jedini posjet Londonu, zapamtit ću i po okusima Starbucks cappucina i Strawberry milkshakea. Prvi puta sam ih probala u jednom od brojnih londonskih  Starbucks caffea. Posjet Londonu pamtit ću i po čestim kišama koje su još jedna od karakteristika ovog ogromnog i užurbanog grada. Zato ukoliko budete u prilici posjetiti London, nikako ne zaboravite ponijeti kišobran. /Lara Trušček, 7. b; foto: I.T.; Unsplash/

Sedmašica Lara Trušček izabrana je za članicu Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu

0
OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Članica MMS-a Lara Trušček, 7. b – OŠ Sveti Petar Orehovec

Naša sedmašica Lara Trušček, bit će članica  Mreže mladih savjetnika (MMS-a). Obavijest da je izabrana pristigla je iz Ureda pravobraniteljice za djecu. U dopisu pravobraniteljice Helence Pirnat Dragičević piše da je izabrano 25 članova od ukupno 105 pristiglih prijava. Izbor je izvršen prvog i drugog rujna 2021., a nove članove birali su dosadašnji članovi MMS-a i stručni tim Ureda pravobraniteljice.

Naša kolegica Lara, trebala bi prvi sastanak u Uredu pravobraniteljice imati 9. listopada 2021. Na tom sastanku bit će riječi o načinu djelovanja MMS-a, komunikaciji putem e-foruma te o godišnjim sastancima MMS-a. /Lana Harča, 6.b/

Pratite 59. Reviju hrvatskog filmskog stvaralaštva – naša škola zastupljena s četiri filma

0

Od petka do nedelje najbolji filmovi učenika osnovnih škola dostupni su online

Na 59. Reviji hrvatskog filmskog stvaralaštva djece našu školu predstavljat će čak četiri filma. Selekcijska komisija uvrstila je slijedeće  filmove: „Bostonov poučak“ –  igrani, „Lažni život“ – animirani, „Ruke“ – eksperimentalni i  „Šefica“ – dokumentarni.  

Ukupno je na Reviju pozvano 78 filmova filmaša iz osnovnih škola i klubova iz cijele Hrvatske. Selektirani filmovi bit će prikazani u 7 revijskih projekcija od petka 1. listopada do subote 2. listopada.

Revija će se održati u Varaždinu od 30. 9. –  3. 10. Nažalost, zbog pandemije autori filmova nisu pozvani te će oni i svi ostali zainteresirani projekcije filmova moći pratiti online na sljedećoj poveznici. Programski raspored dostupan je na sljedećoj poveznici. /Barbara Dvečko, 6. a; foto: Hrvatski filmski savez/