Upoznali smo 17 ciljeva iz programa “Promijeniti svijet: Program održivog razvoja do 2030.”

Svi, pa čak i mi djeca možemo dati doprinos boljem životu na našoj planeti Zemlji, a bolji život moguć je ukoliko se ponašamo održivo u odnosu na okoliš, gospodarstvo i društvo. Održivo ponašanje podrazumijeva i to da za zadovoljavanje potreba naše generacije ne smijemo  ugroziti mogućnosti budućih generacija. Naučili smo to jučer  na satu razredne zajednice razgovarajući  oprogramu „Promijeniti svijet: program održivog razvoja do 2030.“  Naša knjižničarka Stojanka Lesički, predstavila nam je svih 17 ciljeva ovog Programa kojeg su Ujedinjeni narodi usvojili 2015. godine.

Jedan od ciljeva odnosi se i na kvalitetno obrazovanje.  Tim ciljem predviđeno je i da  bi svi učenici do kraja 2030. trebali steći “znanja i vještine potrebne za unaprjeđenje održivog razvoja, putem edukacije za održivi razvoj i održive stilove života, ljudska prava, rodnu ravnopravnost, kao i za promoviranje kulture mira i nenasilja, pripadnosti globalnoj zajednici, poštivanja kulturne raznolikosti i doprinosa kulture održivom razvoju”.

Ovim satom organiziranim u sklopu Eurpskog tjedna održivosti i eTwinning projekta ” Let’s Think Sustainably” (“Razmišljajmo održivo”) mi osmaši započeli smo učiti o održivom razvoju. Knjižničarka nam je najavila da će kroz spomenuti eTwinning projekt biti organiziran natječaj za nabolje održive ideje. Sve škole sudionice u projektu birat će najbolje ideje zato je naš zadatak da osmislimo neke održive aktivnosti koje bismo mogli provoditi u školi.

Na početku sata gledali smo kratki film “Ruke” naše školske filmske grupe. Film  govori o bacanju hrane pripremljene u našoj školskoj kuhinji. Zaključili smo da je to situacija kojom se ne možemo ponositi i ne pridonosi održivom razvoju. Više informacija o svih 17 ciljeva održivog razvoja dostupno je u SWAY PREZENTACIJI. /Magdalena Ivšak, 8. a; foto: S. L./

Ove školske godine provodimo Erasmus+ projekt “Misli održivo” pa smo i našu glavnu temu posvetili održivosti. Naši novinari istraživali su održive i neodržive ljudske djelatnosti i ponašanja. Pišemo i o održivim aktivnostima koje provodimo u školi, a najviše smo se fokusirali na problem bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji.

U svibnju u Velikoj Britaniji samo u jednom tjednu petoro djece završilo u bolnici zbog ovog izazova

Prije dva dana medijima se proširila vijest o 9-godišnjem dječaku Jacku McGeochu iz Velike Britanije koji je umalo umro nakon što je progutao šest magneta. Prema pisanju portala INDEX, dječaku je život spašen zahvaljujući složenoj operaciji u kojoj mu je odstranjen dio tankog i debelog crijeva te crvuljak.  Magnete je Jack slučajno progutao pokušavajući izvesti TikTokov izazov. U tom izazovu  treba staviti metalne kuglice s obje strane jezika i praviti se da imate probušeni jezik.

O teškim posljedicama istog izazova probušenog jezika mediji su pisali i u svibnju. Tada se slično desilo 11-godišnjem Elissu Trippu. U članku o Elissovom slučaju portal VEČERNJI prenio je iz britanskih novina Daily Mail, da je “Eliss već peto dijete koje je u posljednjih tjedan dana hospitalizirano upravo zbog ovog izazova”.

Ovo su slučajevi u kojima su djeca ipak ostala živa, no mediji su tijekom ove godine zabilježili i nekoliko onih s najtragičnijom posljedicom, također vezane uz izove na TikToku. U siječnju su mediji izvijestili o smrti devetogodišnje djevojčice iz talijanskog grada Palerma. Ona je preminula sudjelujući u izazovu gušenja tzv. Blackoutu. U tom je izazovu cilj gušiti se dok se ne padne u nesvijest. Zbog istog izazova samo tri dana kasnije preminuo je desetogodišnji dječak u Beogradu. U travnju je zbog Blackouta preminuo 12-godišnji dječak iz američke država Colorado.

Lajkovi nisu vrijedni života

U 2020. godini puno opasnih ozljeda glave desilo su se djeci kao posljedica izazova Skull-Breaker Challenge, o čemu smo pisali i u našem KLINČEKU.

Ovom prigodom ne želimo tvrditi da je problem u TikToku. Ima opasnih izazova i na drugim društvenim mrežama, no TikTok u posljednje vrijeme među nama mladima je jedna od najpopularnijih društvenih mreža i ideje s nje izrazito brzo se šire među našim vršnjacima. Ima na TikToku i puno zanimljivih sadržaja koji nisu opasni i iz kojih se može nešto naučiti ili se uz njih zabaviti poput npr. plesnih izazova.

Pozivamo vas da birate sadržaje koje ćete pratiti, ne samo na TikToku nego i na drugim društvenim mrežama. Birajte ono što vas zanima i ne budite povodljivi, a najvažnije od svega ne okušavajte se u opasnim izazovima da bi se pravili važni pred vršnjacima i skupljali lajkove. Lajkovi nisu vrijedni života. /Karla Kos i Amadea Bošnjak, 7.a; naslovna fotografija: Facebook/

Zakonom su predviđene visoke kazne za influencere koji ne označe uređivane fotografije

Mnogo ljudi, a pogotovo tinejdžeri poput nas, osjeća se loše nakon uspoređivanja s fotografijama “savršenih” influnecerica.   O tome se sve više piše, a provode se i različita istraživanja.  

Rezultati jednog od istraživanja pod nazivom  “Lijepa kao slika: Direktni utjecaj manipuliranih fotografija na Instagramu na sliku o vlastitu tijelu kod tinejdžerica” potvrdili su, kako to piše portal MEDIJSKA PISMENOST,  da izloženost manipuliranim fotografijama svakako dovodi do manjeg zadovoljstva tinejdžerica vlastitim tijelom.

 “Savršene” djevojke i mladići na Instagramu i drugim mrežama koje pratimo mi mladi, utječu i na to kako se i sami predstavljamo na društvenim mrežama. Sve je više onih koji koriste filtere i druge mogućnosti različitih programa za uređivanje fotografija. Neke fotografije  znaju biti toliko retuširane (uređene) da osoba s fotografije ponekad uopće nema sličnosti sa stvarnom osobom.

Takva situacija, to neralno prikazivanje ljudi na društvenim mrežama, pokrenula je neke udruge i institucije na borbu protiv nerealnih standarda ljepote u cilju zaštite mentalnog zdravlja mladih. 

Najdalje je otišla država Norveška gdje stvar nije stala samo ne raspravama. Naime, kod njih je ove godine predložen zakon kojim se propisuje da influenceri i oglašivači moraju označiti fotografije na kojima su načinili neke intervencije. Npr. fotografije na kojima su povećane usne, sužen struk, naglašeni mišići…. Ukoliko influenceri ne označe da je na fotografiji izvršena intervencija morat će plaćati visoke kazne. Portal MIXER piše da će norveški kralj odlučiti kad će predloženi zakon stupiti na snagu.

Smatram, da bi se takav zakon trebao uvesti u našoj zemlji i u cijelom svijetu jer  sve te fotošopirane fotografije utječu na samopouzdanje,  a i mentalno zdravlje mladih. /Ivona Siladi, 8. b./