Josip Miklečić i Matej Šantić predstavljali školu u Vodicama
Na državnom LiDraNu u Vodicama, održanom od 24. do 26. travnja, Matej Šantić i ja predstavljali smo našu radijsku emisiju“NE BUDITE LIJENI”. Bio je to naš prvi susret s LiDraNom i nismo znali ni da postoji završna svečanost na kojoj se prikazuju literarni, scenski i novinarski radovi koji su dobili ponajbolje kritike od stručnjaka iz povjerenstva. Iznenadili smo se kad nam je mentorica Stojanka Lesički rekla da je naša radijska emisija izabrana za završnu svečanost. Bilo je pomalo stresno izići na pozornicu i pokloniti se pred prepunom dvoranom sudionika LiDraNa. No, bili smo ponosni što su svi oni čuli za našu školu i našu radijsku emisiju o žvakama.
Autori i mentori radijskih emisija s članovima povjerenstva
Iako smo gotovo cijeli drugi dan proveli u slušanju 10 emisija, koje su od ukupno 44 predložene izborile plasman na državni LiDraNo, bilo je to korisno potrošeno vrijeme. Naime, nakon slušanja svake emisije, slijedila je detaljna analiza emisije, a za svaku je povjerenstvo kazalo što je u njima dobro ili manje dobro napravljeno. Slušajući te analize puno se može naučiti. Nama su se osobito korisnim činili savjeti oko korištenja glazbe u emisiji te o nekim malim „tajnama“ kod snimanja kako bi zvuk bio što kvalitetniji.
Stresno je bilo i kad smo morali predstavljati emisiju kolegica iz Varaždina te kad nas je Ivana Sučić, novinarka Hrvatskog radija snimala za emisiju obrazovnog programa, ali smo zato opušteno uživali u gledanju pojedinačnih i grupnih scenskih radova. Posebno u nastupu našeg cimera bjelovarčanina Pavla Galića, koji je izvrsno glumio Munchassena. Šteta što LiDraNo ne traje dan duže jer smo imali prilike vidjeti samo nastupe na uvodnoj i završnoj svečanosti. No i taj mali broj nastupa koji smo pogledali naveo nas je da zaključimo da je i osnovna škola mjesto gdje oni koji to žele mogu razvijati svoje umjetničke sklonosti. /Josip Miklečić, 8. a; foto: S. L./
Zajednička fotografija sa svim predstavnicima naše Županije na LiDraNu – OŠ Molve, OŠ Ljudevita Modeca i OŠ “Đuro Ester”
VRIJEME ZA BRIGU O MENTALNOM ZDRAVLJU Provodite puno vremena uz digitalne uređaje, neprestano pogledavate na mobitel i ne osjećate se dobro? Ovaj je izazov za vas!
Možete li se zamisliti bez digitalnih uređaja? Bez neprestanog surfanja po društvenim mrežama, bez komentara, emotikona i stalne glazbe? Kako? Pokušajte mobitel malo ostaviti sa strane, pa ponoviti to nekoliko dana. Čini se teško? Ili je stvar navike? U svakom slučaju, isplati se isprobati nekoliko trikova koji su poznati kao digitalni detoks (digital detox). Zvuči komplicirano, ali recept je jednostavan. Već za tjedan dana ustrajnosti slijedi vrhunska nagrada – osjećajem smirenja, opuštanja i kvalitetnije ispunjenog vremena. A onda i bingo – veće zadovoljstvo!
Danas živimo s internetom i različitim digitalnim uređajima. Potrebni su nam za posao, školu, dogovore, slobodno vrijeme, ali kao društvo postajemo svjesni da ih koristimo previše. Često to činimo zbog straha od propuštanja nekog događaja, komentara, objave, posta, oznake, lajka… Ova je suvremena vrsta straha dobila svoj naziv – FOMO (Fear of missing out). On nas opterećuje i zamara, a opet tjera na stalno uzimanje digitalnih uređaja u ruke i pogledavanje u ekran. Pritom propuštamo one trenutke koji doista jesu važni za osjećaj životne sreće.
Utjecaj ekrana na mentalno zdravlje
Cijelom je društvu jasno da prekomjerno korištenje ekrana negativno utječe na zdravlje, prije svega mentalno zdravlje – izaziva stres, smanjuje našu sposobnost koncentracije i organizacije, izaziva osjećaj umora, napetosti, tjeskobe, bezvoljnosti, nezainteresiranosti, manjak samopouzdanja, manjak brige za sebe i druge, a može dovesti i do depresije. „Mentalno zdravlje je sposobnost osobe da bude pozitivna, osjeća se dobro, brine o sebi, da ima samopouzdanja i samopoštovanja i da aktivno pridonosi zajednici“, ističe pedagoginja savjetnica Jasna Relja. Svjedoči kako je mentalno zdravlje ljudi narušeno prije svega zbog obiteljskog stila života u kojem se puno vremena provodi za ekranom mobitela, računala, televizora, a isključuje prijeko potrebno zajedničko druženje roditelja i djece, razgovori, igra, kretanje i aktivnosti na svježem zraku, razvijanje osjećaja zahvalnosti, poštovanja i moralnih vrijednosti. Pedagoginja naglašava da o vlastitom mentalnom zdravlju moramo brinuti jednako kao i o tjelesnom, a to znači da ćemo spavati osam sati dnevno, igrati se, kretati na svježem zraku, baviti se sportom ili drugom aktivnošću, družiti se u neposrednom kontaktu i provoditi vrijeme s drugima bez ekrana.
Što je digitalni detoks
U reklamama za mreže i uređaje često možemo čuti kako će nas oni zbližiti s prijateljima, obitelji i dragim osobama. Reklame ciljaju na osnovne ljudske potrebe i vrijednosti, kao što su socijalna druženja, obitelj, zajedništvo, samopouzdanje, sreća, zadovoljstvo. Ako nas uvjere da ćemo konzumiranjem baš toga proizvoda zadovoljiti svoju potrebu, dobili su nas. Možemo se zapitati u kojoj nas mjeri društvene mreže doista zbližavaju s prijateljima i zadovoljavaju našu potrebu za socijalnim kontaktima. Ako nas ne ispunjavaju u dovoljnoj mjeri, imat ćemo potrebu trošiti na njih sve više vremena, stoga ne čudi što ovisnost o mrežama tako brzo raste.
Digitalni detoks je određena količina vremena koju odlučimo provesti bez ikakvih digitalnih uređaja. Uz pomoć digitalnog detoksa vraćamo mozak u stvarni svijet.
Virtualna stvarnost često je jako brza, sve se odvija na dodir ili kratku naredbu, pa nam se pravi svijet čini spor i nezanimljiv. Kada gledanje u ekran mobitela preuzme veći dio dana, ovo je jedini način da se vratimo u pravi život. A kada nam zvukovi notifikacija postanu sve manje važni, na dobrom smo putu za uspješno odmicanje od ekrana.
Istraživanje na terenu – što kažu mladi
Kako bismo utvrdili jesu li mladi svjesni količine vremena za ekranom i potrebe da smanje to vrijeme, proveli smo ispitivanje u kojem je sudjelovalo 136 učenika u dobi od 11 do 14 godina. Prema rezultatima petina učenika provodi za ekranom više od 5 sati dnevno, a polovina učenika 3 – 4 sata. Čak i oni, osobito stariji, smatraju da je to nezdravo puno. Digitalnim uređajima najviše se koriste za komuniciranje putem društvenih mreža, videoigre, glazbu, filmove i serije, a u porastu je i korištenje uređaja za školske obaveze. Mlađi koriste svoje uređaje u više svrha, za razliku od starijih koji većinu vremena za ekranom provode na društvenim mrežama.
I stariji i mlađi učenici tvrde da stalno ili vrlo često pogledavaju na mobitel (63 %), dio njih to čini iz straha od propuštanja (35 %). Većina kaže da njihovi roditelji ne provode puno vremena za ekranima. Možemo zaključiti da prekomjerno provođenje vremena za digitalnim uređajima posebno pogađa generacije djece i mladih. Dio učenika svjedoči kako se teško koncentrira na satu, ne može dobro učiti i teže pamti podatke. Mnogi se osjećaju umorno i imaju potrebu za više sna. Zabrinjava podatak da se 12 % učenika stalno ili često osjeća nezainteresirano za vanjski svijet. Neki se osjećaju odvažnije na internetu, mogu reći bilo što sve dok su pod krinkom lažnog imena i profilne slike. S druge strane, mnogi izražavaju kako bi voljeli imati više samopouzdanja u realnoj stvarnosti i bolje odnose s drugima.
Kako uspješno provesti digitalni detoks
Učenici potvrđuju da im se često, u školi i kod kuće, govori o opasnostima na internetu i lošem utjecaju prekomjernog korištenja ekrana na zdravlje. Ističu da roditelji povremeno prate njihove aktivnosti na internetu, što je prisutnije u mlađih generacija. Ohrabruje činjenica da polovina učenika često ili povremeno prati podatak kako je dugo ekran mobitela bio uključen te je svjesna količine vremena na mobitelu. Učenici sedmih i osmih razreda bolje su upoznati s pojmom digitalnog detoksa od mlađih te smatraju da bi im dobro došao. Čak su i sami iznijeli nekoliko prijedloga kako se lakše udaljiti od ekrana.
Učenici navode da ih je i ovo ispitivanje u određenoj mjeri potaknulo na manje korištenje ekrana i razmišljanje o načinu na koji provode slobodno vrijeme.
U današnje se vrijeme koristimo digitalnim uređajima svakodnevno, što je normalno s obzirom na to kako nas brzo i jednostavno mogu spojiti s drugim ljudima. Podsjećaju nas na ispite, znaju sve naše ocjene. No, primijetite li da se ne sjećate kako vam prolaze dani, što ste radili ili kada ste zadnji put proveli dan bez ekrana, možda je vrijeme da učinite nešto dobro za sebe – odgovorite na izazov odmicanja sebe od ekrana. Pobrinite se da na kraju dana odmorite svoj mozak od klikanja i tipkanja. Malim koracima do velikog čina za svoje zdravlje. /Mirta Jurić, 8.a; OŠ „Đuro Ester“ Koprivnica; mentor: Nikolina Sabolić, članak je pozvan na državni LiDraNo u kategoriji samostalni novinarski radovi/
TRIKOVI I SAVJETI ZA DIGITALNI DETOKS
probaj napisati zadaću, a da ni jednom ne pogledaš na mobitel
otiđi van na druženje bez mobitela
svakoga dana na određeno vrijeme isključi mobitel
odredi prostorije u kući u kojima se nećeš koristiti mobitelom
otiđi na spavanje bez mobitela
uvedi analogne uređaje – kalkulator, sat-budilicu, zidni kalendar
deinstaliraj aplikacije koje ne koristiš
isključi obavijesti aplikacija
predaj roditeljima mobitel na par sati
pronađi aktivnost ili hobi koji ne uključuje digitalne uređaje
Mediji nam služe i da bismo se zabavili, ali to nije njihova primarna funkcija. Oni imaju i informativnu te obrazovnu ulogu i objavljuju priloge o događanjima i pojavama i s ciljem ukazivanja na pozitivne i negativne pojave.
Neki medijski sadržaji dovode i do pozitivnih promjena u društvu. S takvom namjerom, snimljena je i podcast epizoda o bacanju voća u našoj školi. Na PODCASTU eTwinning projekta MISLI ODRŽIVOobjavili smo spomenutu epizodu ne da bi se istraživalo tko je to bacio banane u zahodsku školjku već da potaknemo na raspravu u cilju promjena neprimjerenog odnosa prema voću koje učenici besplatno dobivaju u školi.
S istim ciljem pokretanja rasprave u našim razredima, a nadamo se i u obiteljima naših učenika, snimljena je i epizoda o tome zašto je neodrživo bacati hranu. /Stojanka Lesički/
Bajka “Mali robot”, šestaša Mateja Filipana, proglašena je jučer za najbolju bajku na natječaju organiziranom u našoj školi u povodu “Noći knjige”, manifestacije kojom se širom Hrvatske obilježava Dan hrvatske knjige te Svjetski dan knjige i autorskih prava.
Zadane teme bili su roboti i problem bacanja hrane. Izbor najbolje bajke održan je u školskoj knjižnici, a glasali su učenici trećih i četvrtih razreda. U konkurenciji je bilo 6 bajki, a druga po broju glasova bila je bajka najmlađe autorice, trećašice Eleonore Črnek.
Priliku za maštanje i osmišljavanje bajke, točnije rečeno raspleta bajke, imali su svi sudionici događanja u knjižnici. Naime, susret je započeo čitanjem bajke “Tri elektroviteza” iz knjige “Bajke o robotima” Stanislava Lema, a zadatak učenika bio je osmisliti kraj te bajke. Bilo je zanimljivih prijedloga, ali svi su bili drugačiji od završetka Lemove bajke koji poručuje da pohlepa nije vrlina, ali mudrost jest. /Ines Martinek, 6. a; foto: S. L./
U nastavku su bajke koje su učenici pripremili u programu Storyjumper.
Najviše me oduševilo to što su svi pažljivo i s uvažavanjem slušali druge sugovornike
Godišnji sastanak Mreže mladih savjetnika (MMS) pravobraniteljice za djecu održan je 31. 3. i 1. 4. u Termama Jezerčica u Donjoj Stubici. Članica MMS-a sam od rujna 2021., ali dosad sam se u rad ovog savjetodavnog tijela pravobraniteljice za djecu uključivala samo putem našeg online foruma.
Moj prvi susret uživo s ostalim članovima MMS-a bio je izvrsno iskustvo, a ponajviše sam bila oduševljenja time što je svima sudionicima bilo važno čuti mišljenja drugih. Na našem skupu svi su pažljivo i s uvažavanjem slušali govornike i nije bilo upadanja u riječ. Pažljivim slušanjem sugovornika i razmjenom mišljenja došli smo do dobrih prijedloga i ideja o tome kako proširiti svijest o pravu djece na participaciju. Upravo pravo na na participaciju djece i njihovo uključivanje u odlučivanje o pitanjima koja ih se tiču bila je jedna od važnih tema našeg godišnjeg sastanka.
Meni se osobito svidio prijedlog da se putem popularnih platformi poput TikToka i Instagrama nastoji doprijeti do djece i upoznati ih s dječjim pravima i mogućnostima participacije.
Naša tema bile su i institucije za zaštitu dječjih prava. U sklopu te teme razgovarali smo o ulozi ureda pravobraniteljice te o ulogama policije i centara za socijalnu u zaštiti dječjih prava.
Radeći u grupama osmišljavali smo ideje kako da mi članovi MMS-a efikasnije promoviramo dječja prava. Promocija dječjih prava bit će i tema skupa koji će se ove godine u srpnju održati na Malti. Taj se skup održava u organizaciji ENYA-e – savjetodavnog tijela mladih Europske mreže pravobranitelja za djecu (ENOC). Za skup na Malti izabrali smo dvije naše predstavnice. Marijeta Škoro i Karla Lea Čerkuć predstavljat će nas na Malti gdje će iznijeti ideje MMS-a na promoviranju dječjih prava. /Lara Trušček, 8. b; foto: MMS/
Još jedna godina u MMS-u
Lara Trušček bit će članica MMS-a još iduće godine jer mandat članova MMS-a traje 3 godine. U ovom savjetodavnom tijelu pravobraniteljice za djecu mogu sudjelovati djeca od 12 do 16 godina, a izbor se vrši putem natječaja. MMS-a ima 25 članova, a na prethodni natječaj 2021. stiglo je ukupno 105 prijedloga.
Svetski dan energetske učinkovitosti obilježava se 5. ožujka. Ovaj datum je izabran jer je tada prvi puta postavljeno pitanje energetske krize. Rasprava o energetskoj krizi održana 5. ožujka 1998. godine na međunarodnoj konferenciji u Welsu, u Austriji.
Veoma je važno znati da ušteda energije i energetska učinkovitost nisu isto. Pojam uštede energije obuhvća sve mjere koje poduzimamo kako bi smanjili potrošnju energije. Koraci uštede energije mogu se usvojiti kao tip svakodnevnog ponašanja. Osnovne navike poput gašenja svjetla prilikom izlaska iz prostora i odlaganja otpada u kante za reciklažu nam mogu pomoći i uvelike smanjiti račune. Energetska efikasnost podrazumijeva korištenje tehnologije za čiji rad je potrebno manje energije. Primer su led sijalice koje troše manje energije od običnih, a proizvode istu količinu svjetlosti.
U poslednjih par godina sve je veći broj gradova koji fosilno gorivo zamjenjuju obnovljivim izvorima energije. Broj gradova koji koriste čistu energiju udvostručio se u odnosu na 2015. godinu. Reykjavik, glavni grad Islanda, energiju dobija iz hidro i geometralnih elektrana. Procjenjuje se da će do 2040. godine prestati upotreba fosilnog goriva u gradskom i javnom prevozu.
Cilj Svjetskog dana energetske učinkovitosi je podizanje svijesti o važnosti očuvanja energije. Također se tog dana želi upozoriti i na važnost istraživanja mogućnosti korištenja alternativnih izvora energije. Štednjom i pravilnom upotrebom energije takođe možemo pomoći i očuvanju ove naše “Plave planete”.
Svoj doprinos obilježavaju Svjetskog dana energetske učinkovitosti naša je škola dala izradom plakata i prezentacija. /Milan Todorović/
Originalni članak objavljen je u digitalnom školskom listu Đačka iskra
SLUŠANJE JE NOVO ČITANJE – Zvučne knjige postaju sve popularniji i dostupniji način „čitanja“. Oni koji vole čitati, a imaju malo slobodnog vremena, zvučne knjige mogu slušati preko aplikacije Book&Zvook dok putuju u školu ili na posao, kuhaju ili glačaju.
Jan Lipovšek, autor članka, učenik OŠ Marije Jurić Zagorke iz Zagreba
Tema o aplikaciji Book@Zvook dugo je bila u podsjetniku Klinčeka, ali je na kraju nismo realizirali. Zato smo odlučili objaviti članak učenika Jana Lipovšeka iz OŠ Marije Jurić Zagorke iz Zagreba. Njegov članak pozvan je na državni LiDraNo u kategoriji samostalnih novinarskih radova osnovnih škola. Janova mentorica je profesorica Melita Horvatek Forjan.
Nagrađivana novinarka i urednica Ljubica Letinić, dobitnica godišnje nagrade Marija Jurić Zagorka za radijsko novinarstvo, pokrenula je prije četiri godine Book & Zvook – prvu mobilnu aplikaciju za slušanje knjiga na hrvatskom jeziku. Zanimalo nas je što je bio poticaj za stvaranja digitalne biblioteke.
Knjiga ne smije odbiti čitatelja, treba ga privući čitanju
„Moj sin Nikša potaknuo me na pokretanje aplikacije. Rasplakao se dok je čitao Regoča u četvrtom razredu osnovne škole jer nije razumio neke riječi. Shvatila sam da je djetetu lakše slušati bajke Ivane Brlić-Mažuranić nego ih samostalno čitati. Na stranim internetskim servisima nije bilo zvučnih knjiga na hrvatskom jeziku pa smo kolegica Lana Deban, radijska ton-majstorica, i ja s programerima dogovorile da nam stvore kod za aplikaciju. Tako je nastao Book & Zvook, današnja slušaonica i trgovina za distribuciju zvučnih knjiga“, objasnila je urednica Letinić.
Aplikacija Book & Zvook odlično je prihvaćena na tržištu i ima 20.000 registriranih korisnika, 60 objavljenih knjiga i 200 sati zvučnih zapisa. Prema dostupnoj statistici zvučne knjige slušaju korisnici na svim kontinentima, od Norveške, Finske preko Čilea do Japana, na Filipinima, Jukatanu i u Južnoafričkoj Republici. Aplikacija je popularna i u susjednoj Sloveniji, Bosni, Srbiji, ali i u Austriji, Slovačkoj. Najviše je posjeta, naravno, u Hrvatskoj. Dodir s domaćom riječi ljudima je vrlo je bitan, naročito ako žive izvan domovine. Slušajući zvučne knjige na materinskom jeziku osjećaju se odlično, kao da su kod kuće. Mogli bismo reći da je Book & Zvook svjetska aplikacija jer je globalno dostupna. Aplikacija pamti mjesto (sate i minute) do kuda je slušatelj stigao s „čitanjem“ i u bilo kojem trenutku može se vraćati i ponovno slušati zanimljiva poglavlja.
Glumac uranja u svijet zvuka
Ljubica Letinić približila nam je proces nastanka zvučne knjige: „Na početku je bitno odrediti tko će knjigu čitati. Glas interpretatora treba biti ugodan, ne smije afektirati. Isprva smo birali hrvatske glumačke zvijezde da privučemo pažnju korisnika. U proteklih nekoliko godina knjige su ozvučili: Goran Bogdan, Sven Medvešek, Zoran Čubrilo, Mustafa Nadarević, Momčilo Otašević i Lana Barić. Ti glumci odlično su se povezali s tekstom i uživjeli u lik koji su interpretirali.“
Saznali smo da je snimanje zvučne knjige vrlo spor proces zbog grešaka koje glumci rade pri čitanju, čestih napadaja kašlja ili preglumljavanja, preuživljenosti u tekst. Sirova snimka dvostruko je duža od stvarnog trajanja knjige. Glumci mogu snimati tri ili četiri sata dnevno uz stanke jer moraju biti skoncentrirani na čitanje.
Rekorder po broju pročitanih stranica mladi je glumac ZKM-a Adrian Pezdirc koji je snimio roman Zločin i kazna. To će biti najduža zvučna knjiga u aplikaciji Book & Zvook i trajat će 25 sati. Knjiga je u postprodukciji, a urednice ispravljaju netočne intonacije rečenica ili pogrešno pročitane riječi. Knjigama se u montaži dodaje glazbena podloga te ambijentalni zvukovi i šumovi koji slušatelja još dublje uvlače u svijet knjige jer zvuk dopire gdje pogled ne može.
Knjige koje dobro zvuče
Book & Zvook u svojoj digitalnoj biblioteci nudi i lektirne naslove za osnovnoškolce i srednjoškolce. Rado su slušani sljedeći naslovi: Mali princ, Nevidljiva Iva, Ružno pače, Ježeva kućica, Životinjska farma, Hotel Zagorje i Sjećanje šume.
Naša sugovornica otkrila je da za snimanje uređuje novu izuzetno popularnu publicističku knjigu Sapiens: kratka povijest čovječanstva izraelskog povjesničara Hararija koja daje novi pogled na razvoj čovjeka. Homo sapiens je nadvladao druge sapiense, preuzeo vlast nad prirodom i izazvao negativne promjene.
Zvučne knjige nisu konkurencija klasičnim knjigama
„Čovjek puno duže živi nego što čita, duže se oslanja na uho i oko, nego na tekst. Do izuma pisma čovjek je znanje prenosio govorom i slušanjem što je drevni način da dođemo do informacije. Neurolozi su došli do zaključka da je slušanje knjige jednako vrijedno kao i njezino čitanje. Ali, knjiga neće nestati, ona je naš civilizacijski doseg“, zaključuje idejna začetnica Booka & Zvooka.
Ako nemate vremena za čitanje klasičnih knjiga, pokušajte odvojiti barem jedan sat za „čitanje“ zvučnih knjiga zatvorenih očiju. Možda vam se svidi. /Jan Lipovšek, OŠ Marije Jurić Zagorke/
Našu radijsku emisiju “Ne budite lijeni” o problemu kojeg u našoj školi imamo sa žvakama, snimili smo još u siječnju. No, zbog pravila LiDraNa nismo je smjeli objaviti. Sada to napokon možemo jer je proces izbora radijskih emisija završen.
Naša je emisija jedna od ukupno 10 radijskih emisija pozvanih na državni LiDraNo u kategoriji osnovnih škola. Državni Lidrano održava se od 24. do 26. travnja u Vodicama. U realizaciji emisije svojim izjavama sudjelovali su mnogi učenici, a novinarski i voditeljski doprinos dali su Josip Miklečić, EmaPacur, Lucija Peklić i Nika Šantić. Mentorica radijske sekcije je Stojanka Lesički. Emisiju možete poslušati na platformi SOUNDCLOUD.
U travnju nastavljamo s akcijom čišćenja žvaki po razredima. Ovu je akciju pokrenulo Vijeće učenika, a prva akcija čišćenja održana je u knjižnici. Žvake su čistili učenici 8. a razreda. Prema procjenama s klupa u knjižnici sastrugano je petnaestak dekagrama sasušenih žvaki. Bilo ih je gotovo ispod svake klupe. /Uredništvo/
Od ukupno nas 65 učenika četvrtih i petih razreda, koji smo od 27. 3. – 31. 3. sudjelovali u obuci plivanja na koprivničkim bazenima Cerine, većina nas usvojila je plivačke vještine 5 stupnja. To, između ostalog, znači da možemo preplivati 25 metara na prsima i 25 metara na leđima.
To smo dokazali i na natjecanjima. Natjecanja su bila organizirana po kategorijama za dječake i djevojčice. Nas dvadesetak djevojčica sudjelovalo je u prednatjecanjima, a u finalno natjecanje plasiralo se nas 8. U kategoriji dječaka pobijedio je učenik Petar Šamuga iz 5. a razreda, a ja sam pobijedila u finalu u kategoriji djevojčica.
Jako sam sretna zbog pobjede, ali i zato što sam kroz ovih pet dana usavršila svoje plivačke vještine. Plivala sam već i prije, ali ne tako dobro.
Zbog panedmije COVID-19 škole plivanja nije bilo od 2019. /Lara Franjčević; foto: Dubravka Kos i S. L./
Lara Franjčević, pobjednica u plivanju u kategoriji djevojčica
Sudjelovali smo na Las Fallasu, čuvenoj manifestaciji posvećenoj proljeću koju posjeti oko 2 milijuna ljudi
U Torrent, grad naših domaćina u S.O.S. Erasmus+ projektu, stigli smo 19. 3. na blagdan svetog Josipa kad se u njihovom kraju održava završni dio manifestacije Las Fallas. To je događanje posvećeno proljeću, a po njemu je najpoznatiji obližnji grad Valencija. Tamo Las Fallas traje od od 1. ožujka i s oko 2 milijuna posjetitelja najposjećeniji je događaj u Valenciji. Posljednje noći Las Fallasa, koju oni nazivaju La Cremà, na puno mjesta u gradu spaljuju se velike lutke od papira što simbolizira obnovu i rastanak sa svim starim. Lutke od papira visoke su i po 20 metara. Poput onih na našim karnevalima te su lutke gubitnici i imaju likove političara, zvijezda ili različitih bića iz mašte koje se zbog nekog razloga želi ismijati. Organiziraju se i natjecanja za najbolju fallu, a ona najbolja za tu godinu završava u muzeju El Museo Fallero.
Neki od članova našeg Erasmus+ tima promatrali su spaljivanje lutaka u Torrentu, u kvartu domaćina. Naši domaćini rekli su na da su i oni sudjelovali u izradi lutaka od papira u svom kvartu. To spaljivanje lutaka popraćeno je velikim vatrometom i pucanjem iz različitih pirotehničkih sredstava. Neke od nas domaćini su idući dan vodili u Valenciu kako bismo posjetili ogromni Muzej znanosti te vidjeli 14-metarsku skulpturu Presvete Djevice na trgu Plaza de la Virgen. Ta cvjetna skulptura također je dio festivala Las Fallas kao i brojne druge aktivnosti poput šetnji u tradicionalnim nošnjama, balova na kojima se biraju princeze i kraljica festivala te izbora najbolje palle.
Muzej znanosti u Valenciji
Na izlet u nacionalni park Albufera išli smo biciklima
Paella je njihovo nacionalno jelo od riže, a onu tipičnu za Valenciju s mesom kunića i piletine imali smo priliku probati nakon našeg izleta biciklima i čamcima u Nacionalni park Albufera. Upravo oko tog jezera uzgaja se riža od koje stanovništvo tog područja najradije spravlja paellu. Vozeći se čamcem po jezeru naš vodič upoznavao nas je s biljnim i životinjskim vrstama jezera. U jednom trenutku, osim fotografija jezerskih riba, imali smo priliku vidjeti i jednu pravu ribu. Ta je nekako uspjela uskočiti u čamac što je izazvalo pravu pomutnju. Pogotovo je burno reagirala učiteljica iz Rumunjske preko čijih leđa je riba pala u čamac.
Sudionici mobilnosti u Torrentu – zumba
No, riba je rumunjsku učiteljicu smočila daleko manje nego što smo se mi smočile utrkujući se s valovima na plaži u gradiću El Saler. Tamo smo boravili nakon naše biciklističke avanture kako bismo čistili plažu i igrali tenis i odbojku na plaži. Mi smo se radije odlučile za igru s valovima zato smo se pošteno smočile. Aktivnost u kojoj smo također imale priliku biti vrlo živahne, bila je zumba. Nju su naši domaćini organizirali posljednjeg dana mobilnosti. Pošteno smo se oznojile izvodeći plesne pokrete koje nam je pokazivao trener. Umorili smo se i tijekom igre traženja blaga. Cilj te igre bio je upoznati najvažnije znamenitosti Valencije. Igru smo započeli na čuvenom tornju Serrano, a završili ispred raskošne zgrade njihove glavne željezničke stanice.
Osim fizičkog umora bilo je i onog mentalnog i to ponajviše na našim radionicama. Jedna od mentalno najzahtjevnijih bila je Escape Room i to zato što je imala i neke matematičke zagonetke koje je osmislio španjolski koordinator José. Treba dodati i to da je on učitelj matematike. Igra koju je učitelj José osmislio uključivala je i zadatke poput pomaganja ugroženoj djevojčici. Tu je djevojčicu putem interneta vrebao stariji muškarac u cilju da je seksualno iskoristi. Takva pojava zove se grooming, a upravo grooming i sexting (slanje seksualno eksplicitnih poruka i fotografija) bile su glavne teme naše mobilnosti. Na mobilnosti smo pokazali video uratke o groomingu i sextingu koje smo pripremili u našim školama. U Torrentu smo snimali kratke video uratke na temu rodnih stereotipa nakon što smo prethodno na radionici učili što su to rodni stereotipi. Video uratke o rodnim stereotipima snimali smo u predivnom parku u kojem smo uočile puno papiga. Taj park nalazi se u neposrednoj blizini škole naših vrlo ljubaznih domaćina i oni ga mogu posjećivati i za vrijeme odmora.
Avantura na aerodromu – još jedan od uspješno savladanih izazova Erasmus+ programa
Svim našim video uradcima možemo pristupiti kad god želimo putem QR koda na privjesku kojeg smo sami kreirali na jednoj od radionica. Mi smo na računalima izradili nacrt privjeska, a naši domaćini posjeduju 3D printer te su ga kasnije isprintali i dodali mu QR kod. Taj privjesak je jedan od materijalnih rezultata našeg projekta, a oni nematerijalni, prijateljstva i iskustva koja smo stekli, još su važniji.
Mogućnost snalaženje u novim situacijama također je nešto što nam je pružila ova mobilnost. Od prvog pa do posljednjeg dana bilo je puno različitih situacijama u kojima smo međusobno upoznavali ponašanje i snalaženje drugih, ali smo upoznavali i sebe. Veliki test bilo je i otkazivanje našeg leta. Dok su neki od nas plakali, neki su to sasvim dobro prihvatili. Ti smireniji su se zafrkavali da smo dobili dva u jedan i uživali su spavanju u doista vrhunski uređenom hotelu. Taj se hotel nalazio u blizini aerodroma u Frankfurtu, od kuda smo u subotu u 20.20 trebali nastaviti let prema Zagrebu. Sve je dobro završilo i u nedjelju kada je zbog početka štrajka na aerodromu vladao veliki kaos. Te posljednje dvije situacije ustvari su nam korisno iskustvo za iduća putovanja i doprinijele su uspješnom svladavanju brojnih izazova koje sudionicima mobilnosti pruža sudjelovanje u Erasmus+ programu. /I.B., K.H., M. I., S. L., L.S, N.Š; foto: S. L. i N.Š./
P.S. Još mnogo fotografija dostupno u priloženom videu, a drugi članak o mobilnosti dostupan je na mrežnoj stranici Koprivničko-križevačke županije
