Razrednica Dubravka Kos, prvašići matične škole i ravnatelj Stjepan Lučki
Pokloni su uvijek razlog za veselje. Zato je danas bilo veselo u razredima prvašića matične i područnih škola. Razveselili su ih pokloni Općine Sveti Petar Orehovec i Prigorskog radija koje im je uručio ravnatelj Stjepan Lučki.
U vrećici Prigorskog radija bile su bilježnica, raspored i olovka s logom radija, a u vrećici Općine bili su slatkiši, bojice, bilježnica, naljepnice i pernice. Razloga za veselje nedavno su imali i roditelji jer je Općina za sve učenike nabavila radne bilježnice, mape i ostale pomoćne materijale. /Tihana Miklečić, 6. b, foto: S. L./
Općina će o iznosu financijske potpore odlučiti nakon izrade troškovnika
Inicijativa Vijeća učenika da se ogradi školsko igralište kod matične škole u Svetom Petru Orehovcu, danas je u prostorima Općine Sveti Petar Orehovec predstavljena načelniku Franji Poljaku. Načelniku Poljaku, inicijativu su predstavili učenik Luka Harča, koji je problem nedostatka ograde iznio prošle školske godine na sjednici Vijeća učenika te ravnatelj Stjepan Lučki.
Najomiljeniju učeničku igru često ometa “bježanje” lopte u polje ispod igrališta. Otkako je sagrađena sportska dvorana asfaltiranom cestom češće prolaze automobili pa hvatanje lopte ugrožava i sigurnost učenika, obrazložio je učenik Harča, a ravnatelj Lučki iznio je mogućnosti uključivanja škole u vezi odrađivanja zemljanih i drugih potrebnih radova oko postavljanja stupova i žice.
Načelnik Poljak pohvalio je učeničku inicijativu i najavio je da će Općina financijski pomoći kako bi se inicijativa učenika ostvarila. Preduvjet je da se što prije načini troškovnik. – Potom, Općini treba uputiti zamolbu za financijsku potporu kako bismo mogli donijeti odluku s kojim iznosom smo u mogućnosti pomoći – istaknuo je načelnik Poljak.
Dogovoreno je i da učenici daju svoj doprinos akciji odrađivanjem aktivnosti koje su primjerene njihovoj dobi. /Ema Pacur, 7.c; foto: S. L./
Ravnatelj Stjepan Lučki, novinarke Viktorija Ruganec i Ema Pacur, načelnik Franjo Poljak
Erasmus+ mobilnost u Grčkoj bila je još u studenom 2022., ali foto film je zbog različitih okolnosti završen tek danas. Film kronološki prati zbivanja u Kalamati i Ateni. /S. L./
Sudjelovale u snimanju horror filma “Dio koji nedostaje“
Ema Pacur i Viktorija Ruganec prvi puta u životu imale su prilike glumiti, montirati film, ali i osmišljavati filmske frizure. Bilo je to u Fužinama od 17. do 22. srpnja, na Filmskoj radionice za djecu i mlade Hrvatskog filmskog saveza. Tamo su boravile zahvaljujući prvoj nagradi stručnog žirija koju je naša filmska grupa lani dobila za film “Na gospodarstvu”. U nastavku pročitajte njihove dojmove.
Ema i Viktorija: Nas dvije sudjelovale smo na radionici za igrani film, a još su bile i radionice za dokumentarni, animirani i eksperimentalni film. Prvi dan na radionici dobili smo zadatak osmisliti ideju za film. Svatko je predložio svoju ideju i na kraju smo par najboljih sklopili u jednu. Dogovorili smo da ćemo snimati film o mladoj djevojci koja je poginula tijekom Drugog svjetskog rata. Troje prijatelja (Lorena, Nika i Dino) slučajno naiđu na sliku mlade djevojke i note koje izgledaju nedovršeno. Odluče otkriti tko je ta djevojka sa slike i što se s njom dogodilo. Od slučajnih prolaznika otkriju kako je ona poginula tijekom Drugog svjetskog rata svirajući klavir. Navodno, svake godine na isti dan čuje se melodija koju svira njezin duh. Ona je bila zarobljena u jednoj kući i nije mogla izaći iz nje sve dok ne bi odsvirala melodiju do kraja.
Viktorija: Djevojčicu Lorenu glumila sam ja. To je bilo moje je prvo glumačko iskustvo i baš mi je drago što sam dobila takvu priliku. Puno su mi pomogli savjeti našeg stručnog tima na čelu s voditeljicom Sandrom Bastašić.
Ema: Voditeljica Sandra uvijek nas je poticala na rad i trud. Bilo nam je zabavno i ugodno raditi s njom. Kada bi nam bilo prenaporno raditi, dopustila bi nam da se odmorimo i opustimo.
Viktorija: Da, puno smo radile, a dva dana smo snimali i nakon večernjih filmskih projekcija. Snimanje je potrajalo čak do iza ponoći. No, osim glume zanimljiv mi je bio i zadatak da pronađemo nekoliko starijih ljudi iz Fužina koji su trebali odglumiti neke manje uloge. Jednog gospodina, nakon što sam mu objasnila o čemu se radi, uspjela sam i ja nagovoriti. On je glumio je zaposlenika tvornice rakije.
Ema: S još nekoliko kolegica ja sam bila je u sektoru šminke i frizure. Naš zadatak bio je osmisliti i napraviti frizuru karakterističnu za 1940-e. Kasnije sam imala zadatke na snimanjima i montiranjima tzv. behind the scenes.
Ema i Viktorija: Naš film traje oko 8 minuta. Vrijedi ga pogledati, a svidjeli su nam se i ostali filmovi. Cijela ekipa nam se svidjela. Iako smo naporno radili, uspjeli smo se zabaviti i šaliti. Svakako bismo preporučile i ostalima da se prijave na ovaj kamp sljedeće godine. /Ema
Učenici koji su svih 8. razreda prošli s odličnim uspjehom. Ema Blagaj, Tia Kušec, Antonio Fintić, Karla Ledinski, Amadea Bošnjak i Elizabeta Truščec. Na fotografiji nedostaje Josip Miklečić
Sedam osmaša prošlo sve razrede s odličnim uspjehom
Knjigom “Sakralni objekti i sakralna baština na području Općine Sveti Petar Orehovec” danas su na prigodnoj svečanosti u školskom dvorištu nagrađeni odlični učenici predmetne nastave. Nagradu za odličan uspjeh učenicima je uručio Franjo Poljak, načelnik Općine Sveti Petar Orehovec. On i ravnatelj Stjepan Lučki, učenicima su poželjeli sretne praznike, a osmašima da budu uspješni učenici u srednjim školama.
S odličnim uspjehom prošlo je 49 učenika od petog do osmog razreda. Kako je predmetnu nastavu ove godine pohađao 171 učenik, ispada da je s odličnim uspjehom prošlo 28 posto učenika. Posebno su pohvaljeni učenici koji su svih 8 razreda prošli s odličnim uspjehom. Njih je u ovoj generaciji bilo 7. To su: Ema Blagaj, Amadea Bošnjak, Antonio Fintić, Tia Kušec, Karla Ledinski, Josip Miklečić i Elizabeta Truščec. Oni su nagrađeni knjigom “Blaga Hrvatske”.
U nastavku su fotografije i popis nagrađenih učenika./Ema Pacur, 6. c; foto: S. L./
Odlični učenici – 5. a
Ena Dubrava, Nikola Đuran, Luka Hubina, Manuela Kralj, Matea Majerić, Marko Miklečić, Ante Paček, Petra Paček, Petar Šamuga
Odlični učenici – 5. b
Viktorija Marija Blagaj, Mislav Matojić, Gabrijela Mekovec, Tihana Miklečić, Stjepan Smoljanec Jug
Odlični učenici – 6. a
Dora Babić, Lorena Črenek, Elena Hubina, Ana Skrba, Zara Slavi, Fran Tukša
Odlični učenici – 6. b
Jakov Benčak, Bran Bukal, Lea Kušec, Ana Šatvar, Ana Valaško
Odlični učenici – 6. c
Dora Birt, Marta Dvečko, Matej Filipan, Barbara Miklečić, Ema Pacur, VeronikaTruščec, Iva Trušček
Odlične učenice – 7. a
Karla Hlebić, Nika Šantić
Odlične učenice – 7. b
Iva Beloša, Saša Biljan, Vanesa Fiket, Lana Harča, Helena Mekovec, Magdalena Valaško
Odlični učenici – 8. a
Amadea Bošnjak, Mihael Đuran, Antonio Fintić, Karla Ledinski, Josip Miklečić (nedostaje na fotografiji), Elizabeta Truščec
Škola nije samo mjesto gdje bismo trebali naučiti matematičke formule, povijesne događaje, gramatiku… Učitelji nam često govore da je škola i odgojna institucija da bismo kroz naše školovanje trebali oblikovati naše ponašanje i učiti kako biti dobri i odgovorni ljudi.
O temama kao što su to pristojnost, odgovornost, suosjećajnost … najčešće razgovaramo na satovima razrednika. Ovih posljednjih dana nastave imali smo priliku još jednom promisliti što su to ljudske vrline. Naime, naše Vijeće učenika zamolilo nas je da tajnim glasanjem odaberemo učenike u razredu za koje smatramo da imaju najviše vrlina, učenike koji se ističu u našim razrednim zajednicama i čije vrline cijenimo.
U nastavku pogledajte tko su izabrani. /Ema Pacur, 6. c/
Ivan Širjan, 8. a
Fran Košutić, 8. b
Leon Višak, 7. a
Vanessa Fiket, 7. b
Dora Babić, 6. a
Fran Bukal, 6. b
Marko Srbljinović, 6. c
Ena Dubrava, 5. a
Mislav Matojić, 5. b
Tea Filipašić, 4. razred
Elena Benčak, 3. razred
Katja Štragelj, 2. razred
Ivano Siladi, 1. razred
Ana Petric, 4. razred PŠ Bočkovec, izabrana je za naj osobu u kombiniranom odjeljenju trećeg i četvrtog razreda PŠ Bočkovec
Lara Hubina, 2. razred PŠ Bočkovec, izabrana je za naj osobu u kombiniranom odjeljenju 1. i 2. razreda PŠ Bočkovec
Marta Babić, 3. razred PŠ Gregurovec, izabrana je u kombiniranom razrednom odjeljenju PŠ Gregurovec
Tea Kušec, 4. razred PŠ Fodrovec
Mia Kušec, 3. razred PŠ Fodrovec
Angelina Tinodi, 2. razred PŠ Fodrovec
Teo Dubravec, 1. razred PŠ Fodrovec
Mia Miklečić, 2. razred PŠ Miholec, izabrana je za naj osobu u kombiniranom razrednom odjeljenju 1. i 2. razreda PŠ Miholec
Posljednjeg dana nastave u sedmim razredima organizirana akcija čišćenja žvaki
-Nije bilo jednostavno. Neke su žvake još svježe pa se rastežu, a neke su stare i tvrde i čvrsto su zalijepljene za površinu klupe. No, bili smo uporni i očistili smo puno žvaki s klupa u učionici kemije. Bilo ih je gotovo na svakoj klupi, a na nekima i dvadesetak – rekao nam je to Gabrijel Kurpez, učenik 7. a, jedan od najmarljivijih učenika u današnjoj akciji čišćenja žvaki.
Slično mišljenje ima i Ivan Ivšak, koji je također vrlo marljivo čistio površine klupa. – Volio bih da učenici naše škole više ne lijepe žvake po klupama jer doista je to mukotrpan posao – rekao je Ivšak.
-Ovu smo akciju organizirali baš kako bi učenici shvatili da je čišćenje žvaki naporan posao. Sad sam se i sama imala prilike u to uvjeriti dok sam ih čistila – istaknula je Karla Hlebić, predsjednica Vijeća učenika i učenica 7.a. Dometnula je kako se nada da će iduće školske godine učenici promijeniti svoje navike oko odlaganja žvakaća i da ovakve akcije više neće biti potrebne.
Dio učenika 7. b čistio je učionice trećeg i četvrtog razreda, a pridružili su im se i četvrtaši. U njihovim učionicama nije bilo toliko nalijepljenih žvaki kao u kemiji.
Podsjetimo, akcije čišćenja organizirane su na poticaj Vijeća učenika, a članovi filmske skupine dokumentirali su prve dvije akcije čišćenja. Kratki dokumentarni film snimili su s ciljem da potaknu učenike da osvijeste svoje neprimjereno ponašanje i žvake ubuduće odlože u papirić te bace u kantu za otpatke. /Lucija Vukojić, 7.a; foto: S. L./
Ova je akcija primjer građanskog aktivizma, a narednu akciju čišćenja žvaki organizirat će sedmaši posljednjeg dana nastave
Lijepljenje žvakaćih guma na klupe u učionicama dugogodišnja je neprimjerena navika dijela učenika naše škole. Ove školske godine o tom se problemu raspravljalo na Vijeću učenika te je zaključeno da se pokuša djelovati na promjenu ponašanja učenika. Vijeće učenika zato je predložilo organiziranje akcije čišćenja zalijepljenih žvakaća. Međutim, prema prijedlogu učenika taj posao više ne bi kao dosad trebale raditi spremačice, već učenici.
U prve dvije akcije žvake su čistili učenici 8. a i 8. b, a na poticaj VU ta je njihova akcija i dokumentirana te je tako nastao kratki dokumentarni film “Ne budite lijeni”. Da je osušene žvake vrlo zahtjevno čistiti, osvjedočili su se sudionici akcije. Sugovornici u filmu ispričali su kakve su probleme sa žvakama imali kad su im se zalijepile na odjeću ili u kosu, a istaknuli su da očekuju da će ova akcija motivirati učenike da promjene navike u pogledu postupanja sa žvakama. Na posljednjoj sjednici (12. 6. 2023.) članovi VU pogledali su snimljeni film, a nakon gledanja filma predloženo je da se posljednjeg dana organiziraju još dvije akcije čišćenja. Predloženo je da akcije organiziraju učenici sedmih razreda.
Članovi Vijeća učenika smatraju da su ove akcije primjer kako sami učenici mogu riješiti probleme u svojoj sredini, a ne samo čekati da ih netko drugi riješi. – Drugim riječima ova je akcija primjer građanskog aktivizma, a Vijeće učenika će i iduće školske godine analizirati probleme koji muče nas učenike i nastojati djelovati na njihovom rješavanju organiziranjem konkretnih aktivnosti – rekla je Karla Hlebić, predsjednica Vijeća učenika.
Pozivamo vas da pogledate film naših filmaša te i sami razmislite kako biste se vi osjećali kad bi vam žvaka završila na odjeći ili u kosi./Veronika Hendelja, 6.c; foto: S. L./
O svojim avanturama i dojmovima iz Galatija pišu sudionice posljednje mobilnosti S.O.S. projekta
Različite situacije koje možemo nazvati avanturističkim ili neuobičajenim sastavni su dio svake Erasmus+ mobilnosti, a takvih je bilo i na ovoj posljednjoj mobilnosti S.O.S. projekta održanoj u rumunjskom gradu Galatiju od 15. do 19. svibnja.
Što se ovih neuobičajenih situacija tiče, na ovoj mobilnosti najviše su se događale našoj Barbari. U adrenalinskom parku imala je problem sa spuštanjem ziplineom pa su joj zaposlenici parka morali doći u pomoć i sigurno je spustiti. U tom parku zaradila je i blagi udarac ljestvama u glavu, ali i to je prošlo dobro, samo s malom ogrebotinom.
Treća, ne baš uobičajena situacija nije se desila samo Barbari već i Luciji, a odigrala se na povratku s mobilnosti na aerodromu u Zagrebu. Nakon što su svi dobili prtljagu, njihovih kovčega nije bilo. Suze su već krenule i baš u trenutku započinjanja postupka prijave na šalteru za izgubljenu prtljagu, platforma s trakom na koju izlazi prtljaga ponovno se pokrenula i na njima su osvanuli i njihovi kovčezi.
Pred zgradom parlamenta u Bucharestu
Nedavno preuređena škola miriše po novom
Avanturistička situacija za nas sve bila je vožnja brodom po Delti Dunava. U gotovo trosatnoj vožnji kroz drugu najveću deltu u Europi povremeno smo se vozili i kroz vrlo uske kanale obrasle visokim trskom i drvećem tako da su grane drveća ponekad udarale u naš čamac. Vozeći se kroz te rukavce činilo nam se kako bismo se mogli izgubiti, no laknulo nam je kad je naš skiper rekao da je rođen u Delti i da je tu proveo djetinjstvo s roditeljima koji su se bave ribarstvom. Vozeći se Deltom imali smo prilike vidjeti jako puno bijelih i žutih lopoča, brojne vrste ptica, a u jednom trenutku i ribu koja je iskočila iz vode. To je zabilježeno i na videu jer je Valerija baš u tom trenutku snimala prolazak drugih čamaca s ostalim sudionicima mobilnosti.
Dobra atmosfera nakon vožnje brodom nastavila se i nakon ručka kad smo se svi pridružili plesu pred restoranom. Druga prilika za ples bila je u četvrtak navečer na druženju povodom dodjele certifikata. Većina nas baš se naplesala uz dobro izabrane skladbe našeg DJ, inače bivšeg učenika škole naših domaćina. Njihova škola zove se ” STEFAN CEL MARE” i sva je mirisala po novom jer nedavno je obnovljena i u njoj su sve klupe i sav ostali školski namještaj posve novi.
Njihova školska zgrada odudara od ostalih zgrada koje djeluju prilično oronulo. Većina ih izgleda kao da su građene 50-tih i 60-tih godina prošlog stoljeća. Čuli smo da je tada u Galatiju izgrađeno najviše zgrada zbog potrebe za smještajem radnika čeličane. Njihova je čeličana u to doba bila jedna od najvećih u Europi te je zapošljavala oko 50.000 radnika.
Osjećale smo se sigurno unatoč blizini Ukrajine
Avanturom bismo mogli nazvati i boravak u obiteljima naših domaćina, ali i te su avanture, u stanovima znatno manjim od kuća u kojima živimo, dobro završile. Uklopile smo se i imale dobar odnos s našim ljubaznim domaćinima, a oni su naše dobro ponašanje nagradili različitim poklonima i odlascima na šetnje i večere u grad. Valja napomenuti i da smo u Galatiju osjećali vrlo sigurno unatoč tome što je Ukrajina u kojoj se ratuje dosta blizu ovog dijela Rumunjske.
Uklopiti se u novo društvo vršnjaka bilo je pomalo stresno jer osim nas i Rumunja, na mobilnosti su sudjelovali i učenici iz Finske, Poljske, Portugala i Španjolske. Portugalci i Španjolci bili su najživahniji pa je uz njih uvijek bilo akcije i u trenutcima u školi, u autobusu pa čak i u muzejima koje smo posjetili u Galatiju i posljednjeg dana u Bucharestu.
Erasmus+ mobilnosti kombinacija su zabave, ali i učenja, a na ovoj mobilnosti ponavljali smo ono naučeno tijekom ovog projekta posvećenog sigurnosti na internetu. Zato smo u Galatiju izrađivali plakate o lažnim vijestima, sextingu i groomingu, privatnosti na internetu, zaštiti od štetnih sadržaja na internetu te ostalim temama kojima smo se bavili kroz tri godine trajanja ovog projekta. Ono najvažnije sažeto je u tiskani letak pod nazivom “Be safe online and you’ll be fine” te u višejezični rječnik pojmova vezanih uz internetsku sigurnost. Letak i višejezični rječnik prilažemo uz ovaj tekst u PDF verziji kako bismo i vas potaknuli da promislite o svojoj sigurnosti na internetu. Oba dokumenta su na engleskom, no u nastavku su preporuke iz letka na hrvatskom jeziku. /V.P.; B. D.; L. V.; L. T.; S. L./
Pazi na svoj digitalni otisak!
Ne potiči govor mržnje!
Pazi na sigurnost svojih podataka!
Ne otvaraj nepoznate poveznice!
Razgovaraj s odraslom osobom kad si u nevolji!
Ne šalji neprimjerene poruke!
Blokiraj i prijavi one koji objavljuju štetne sadržaje!
Ne dijeli stvari (sadržaje) zbog kojih bi kasnije mogao požaliti!
Provjeri izvor informacija!
Na internetu ne razgovaraj s ljudima koje ne poznaješ!
Nije jednostavno dobro zvučati na hrvatskom, a još je teže na stranom jeziku. No, mi se trudimo pripremati podcast na engleskom jeziku. Pripremamo ga s našim Erasmus+ partnerima iz Italije, Njemačke i Grčke u sklopu Erasmus+ projekta “Rights now!”. Mi smo najvrjedniji i snimili smo tri epizode na temu ljudskih prava i diskriminacije, a i naši partneri uskoro će učitati svoje epizode na platformu Podbean.
Pozivamo vas da na svoje mobilne telefone preuzmete Podbean aplikaciju te poslušate EPIZODE podcasta “Rights now!” i podržite naše nastojanje da kroz ovaj sve popularniji medij širimo naša promišljanja o ljudskim pravima.
Doznajte i zašto u najnovijoj epizodi spominjemo Lewisa Hamiltona, sedmerostrukog prvaka u Formuli 1. /Nika Šantić, 7. a; foto: S. L./
