Članovi Taekwondo kluba Radnik Križevci demonstrirali svoje vještine u OŠ Sveti Petar Orehovec
Dollyo chagi – kružni udarac i yop chagi – bočni udarac bili su samo neki od udaraca koje su nam danas u školskoj sportskoj dvorani demonstrirali članovi i predsjednik Taekwondo kluba Radnik Križevci, Damir Međeral. Ove udarce nisu pokazali kako bi djecu poticali na nasilje već kako bi ih potaknuli na bavljenje ovim olimpijskim sportom.
Na prezentaciji taekwondoa sudjelovalo je stotinjak naših učenika. Oni su između ostalog doznali daj je taekwondo korejska borilačka vještine nastala 40-tih godina dvadesetog stoljeća spajanjem više različitih vještina. Danas je to jedna o najpopularnijih borilačkih vještina koju odlikuju brzina i atraktivne nožne tehnike.
Križevački taekwondo klub djeluje već 25 godina i njegovi članovi postigli su brojne uspjehe, a trenutno imaju i državnog prvaka u kategoriji do 87 kilograma. Antonio Dragašević tu je titulu postigao o ožujku ove godine na seniorskom prvenstvu Hrvatske održanom u Karlovcu.
Na prezentaciji je rečeno da će se taekwondo treninzi organizirati i u našoj školskoj dvorani ukoliko bude dovoljno zainteresiranih. /Ines Martinek, 7. a; foto: I. M./
Ravnatelj Stjepan Lučki i nutricionistica Helena Tomić-Obrdalj
Sol se u školskim obrocima reducira radi zdravlja – u Hrvatskoj se u prosjeku konzumira 11 grama soli dnevno, a preporuča se do 5 grama
Problem bacanja velikih količina hrane pripremljene u školskoj kuhinji i kvalitetna prehrana učenika bili su povod zajedničkog roditeljskog sastanka, kojem je jučer u školskoj sportskoj dvorani prisustvovalo pedesetak roditelja. Na skupu je o školskim jelovnicima govorila Helena Tomić-Obrdalj, nutricionistica Podravke. Ona je i kreatorica jelovnika za sve škole kojima je osnivač Koprivničko-križevačka županija.
Naša Županija potrudila se osigurati potrebne uvjete za pripremu obroka u školi, a kako bi učenici dobivali kvalitetne obroke u skladu s njihovim nutritivnim potrebama još je 2018. pokrenut projekt Pametan obrok za pametnu djecu. – Planirajući obroke razmišljamo o tome da ti obroci budu ukusni, zdravstveno ispravni, da zadovolje dječje potrebe za bjelančevinama, mineralima, vitaminima i ostalim sastojcima potrebnim za pravilan razvoj djeteta – istaknula je nutricionistica Tomić-Obrdalj. Upravo zato na školskim jelovnicima ima puno različitih namirnica. Cilj je unaprijediti prehrambene navike jer one utječu na kvalitetu života.
Nutricionistica Helena Tomić-Obrdalj kreira jelovnika za škole kojima je osnivač Kopriviničko-križevačka županija
Kad se krene s cjelodnevnom nastavom učenici će imati 2 obroka u školi
Leća, hajdina kaša, slanutak, riba samo su neke od namirnica koja se često ne pripremaju u našim krajevima, a u školskim obrocima ih ima kako bi se djecu potaknulo da ih počnu konzumirati radi njihovih nutritivnih vrijednosti. – Istraživanjima je utvrđeno da čak 66 posto školske djece ne jede voće svaki dan, a čak 76 posto ne jede povrće – naglasila je Tomić-Obrdalj, pozvavši roditelje da se prisjete što se nekad jelo i kuhalo.
Na pitanje jedne majke o količini soli u školskim obrocima, nutricionistica Tomić-Obrdalj, pozvala je roditelje da i sami prilikom pripreme obroka kod kuće smanje količine soli pa djeci u školi neće biti čudno što je hrana manje slana. – U Hrvatskoj odrasli u prosjeku konzumiraju oko 11 grama soli na dan, djeca 9 grama, a preporučena količina soli je 5 grama dnevno – rekla je naša gošća, spomenuvši brojne bolesti povezane s velikim unosom soli u organizam.
Roditelje je zanimalo postoji li mogućnost da djeca u prijepodnevnoj smjeni dobivaju mliječne obroke, a u popodnevnoj smjeni variva i slična jela koja se sada nalaze na jelovniku. – Kad se uvede cjelodnevna škola djeca će dobivati doručak i ručak, za sada je zbog organizacijskih razloga dogovoreno da četiri puta puta tjedno na jelovniku budu kuhana jela. Trebamo voditi računa o tome da je za neku djecu to jedini kuhani obrok u danu – istaknula je Tomić-Obrdalj.
Veliki broj učenika ne dođe u školsku kuhinju kad čuju što je na jelovniku
Naša gošća i ravnatelj Stjepan Lučki pozvali su roditelje da razmisle o tome treba li djeci svakodnevno davati novac za kupovinu hrane obzirom da je u školi organizirana prehrana. – Roditelji bi trebali i voditi brigu o tome na što učenici troše novac. Baš sam prije neki dan razgovarao s učenicom koja je imala Colu i grickalice – rekao je ravnatelj. Dodao je kako učestalo viđa da neki učenici odmah po dolasku u popodnevnu smjenu jedu sendviče, ali i da dosta djece baca cijeli obrok pripremljen u školskoj kuhinji, a da ga nisu ni probali.
Prehrana u kojoj ima puno slatkiša, zaslađenih pića te masti uzrokuje pretilost koja pospješuje brojne bolesti. – Treći smo u Europi po konzumiranji bezalkoholnih slatkih pića, a jedna čaša Cole sadrži 25 grama šećera. Popije li se dvije čaše to je 50 grama, a djeca bi trebala konzumirati maksimalno 45 grama šećera u danu – rekla je Tomić-Obrdalj. Dometnula je da je pretilost sve veći problem u Europi i da jedno od troje djece ima problema s prekomjernom težinom.
Spomenula je i da se na okuse hrane treba naviknuti i da je djeci potrebno u prosjeku 8 puta probati neku hranu da se naviknu na njen okus. No, zato si treba dati priliku i kušati hranu, a problem je u tome što znatan broj učenika niti ne dođu u kuhinju kad čuju što je na jelovniku.
Upravo zato važno je da roditelji s djecom razgovaraju o važnosti pravilne prehrane. Na to su na kraju skupa upozorili i ravnatelj Lučki i nutricionistica Tomić-Obrdalj pozvavši roditelje da sa djecom razgovaraju i o neodrživosti bacanja hrane i podrže školske jelovnike. /S. L.; foto: S. L./
Učenici bace čak 83 posto hladno kuhanog povrća
Analize stručnjaka pokazale su da u školskom obroku učenici najviše bacaju povrće. Hladno kuhano povrće prednjači s 83 posto, baci se i 66 posto priloga od povrće te 44 posto sirovog povrća.
Gošća sastanka bit će Helena Tomić-Obrdalj, nutricionistica i kreatorica jelovnika za sve škole kojima je osnivač naša Županija
Možda su učenici i roditelji naših učenika uočili ove plakate po školi, a možda i nisu. Ukoliko su samo prošli pored njih i nisu ih pogledali želimo i ovdje napomenuti da su ovi plakati tu kako bi upozorili na problem bacanja hrane u našoj školi.
O tom smo problemu više puta pisali u našem školskom digitalnom listu. Problem bacanje hrane bio je i tema našeg Erasmus+ projekta “Let’s Think Sustainably” (“Misli održivo”) i prošlogodišnjeg eTwinning projekta u sklopu kojeg smo i pripremili spomenute plakate.
Ipak, još uvijek se baca dosta hrane pripremljene u školskoj kuhinji. Zato je u školi dogovoreno da se o tom problemu razgovara na zajedničkom roditeljskom sastanku. Taj će sastanak biti sutra 26. 9. 2023. u 17 sati u školskoj sportskoj dvorani. Gost na sastanku bit će Helena Tomić-Obrdalj, nutricionistica Podravke i kreatorica jelovnika za sve škole kojima je osnivač naša Županija.
Bez značajnog utjecaja roditelja problem bacanja hrane teško je rješiv. Zato se u školi nadaju da će se roditelji odazvati ovom sastanku i tako dokazati da im je stalo da se počne rješavati ova neodrživa situacija zbog koje u otpadu završava na tisuće eura godišnje. /Lucija Vukoić, 8. a/
Autorica plakata – Barbara DvečkoAutorica plakata – Barbara Dvečko
Učenici 6.b, 2020. sami su organizirali pješačenje na Kalnik
Uz Europski tjedan kretanja pišemo o važnosti hodanja
Današnjim Europskim danom bez automobila završava obilježavanje Europskog tjedna kretanja, a tim povodom mi želimo naše čitatelje upozoriti na dobrobit koju donosi hodanje.
No, na početku nekoliko podataka koji nam kao naciji baš nisu na ponos. Znate li da smo, kako to piše portal Index.hr, najdeblji narod u Europi te da čak 65 posto odraslih i 35 posto djece ima prekomjernu tjelesnu težinu. Isti portal piše da su istraživanja pokazala da su djeca u našoj državi po konzumaciji voća i povrća pri dnu europskih ljestvica.
O problemu prehrane u utorak 26. 9. u 17 sati razgovarat će se i na zajedničkom roditeljskom sastanku u školskoj sportskoj dvorani, a u ovom članku donosimo nekoliko podataka zašto je hodanje važno za fizičku i psihičku dobrobit djece.
Lea Hrandek, Lara Trušček, Marta Ban, Valerija Puškar i Fran Košutić – prizor s hodanja prema Kalniku iz 2020.
Naravno, dobro je baviti se i različitim sportovima, ali hodati se može kad to poželimo i besplatno je. Stručnjaci smatraju da je hodanje idealna tjelesna aktivnost za ljudski organizam jer je naše tijelo “dizajnirano” za hodanje. Ana Puljak, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja, Službe za javno zdravstvo Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, piše da ” britansko istraživanje provedeno na 800 000 ispitanika pokazuje da dugotrajno sjedenje povećava rizik nastanka dijabetesa za 112%, a kardiovaskularnih oboljenja za 150%”.
Liječnica Puljak u istom članku ističe da su djeca koja se više kreću, u starosti puno zdravija i manje obolijevaju od kroničnih bolesti. Danas sve više djece ima mentalnih problema, a i tu šetnja može biti korisna jer kod hodanja se u mozgu stvaraju kemijski spojevi koji donose osjećaj sreće i zadovoljstva.
I na kraju još malo statistike. Preporuča se dnevno napraviti 10.000 koraka, a u prosjeku ih načinimo 4000 – 5000 dnevno. /Barbara Dvečko, 8.a: foto: Fran Košutić, Lea Hrandek/
Kako hodati?
Liječnica Puljak preporučila je i kako hodati te ističe da kod hodanja ramena trebaju biti opuštena i u položaju prema nazad. Trbušni i leđni mišići trebaju biti aktivni, a ruke uz tijelo savijene pod kutom od 90 stupnjeva. Kod hodanja potrebno je usredotočiti se na stopala, prvo ići petom, a zatim prstima. Potrebno je držati se uspravno s pogledom prema naprijed.
Upoznali su i vatrogasnu opremu, a djelatnici Crvenog križa pokazivali su im postupke spašavanja ljudskih života
U našoj školi danas su bili vatrogasci i Crveni križ, ali ne radi neke nezgode. Oni su nas posjetili zajedno s predstavnicima Udruge Preventivni program o sigurnosti u cestovnom prometu. – Cilj našeg posjeta je poučiti učenike razredne nastave kako se sigurno ponašati u prometu. Za njih najprije održavamo jedan školski sat teorije, a nakon toga je radionica na poligonu. Na poligonu mijenjamo uloge, djeca su vozači, a mi odrasli pješaci – rekao nam je to Alan Alagić, voditelj “Programa prometne kulture za najmlađe”.
Alan Alagić, voditelj “Programa prometne kulture za najmlađe” i naši učenici
Na poligonu je bilo vrlo živahno jer su suradnici Udruge, tvrtka Jumicar Hrvatska, dovezli male električne automobile. Naši su učenici bili oduševljeni što su na školskom igralištu mogli voziti automobile, a neki su rekli da se osjećaju kao da su na Križevačkom velikom spravišču.
Svidio im se i program prve pomoći koji se odvijao u organizaciji Gradskog društva Crvenog Križa Križevci. – Danas imamo prilike prikazati neke od postupke spašavanja života, poput reanimacije, zamatanja ozlijeđenih osoba i druge. Već nekoliko godina surađujemo s Udrugom Preventivni program, ali prvi puta smo u vašoj školi kako bi promovirali prvu pomoć – kazala nam je Đurđica Trbus, predsjednica Crvenog križa Koprivničko-križevačke županije. Uz volontere i zaposlenike Crvenog križa ovom je događanju prisustvovala i Đurđica Trakoštanec, naša bivša učiteljica hrvatskog jezika i sadašnja potpredsjednica Odbora Gradskog društva Crvenog križa Križevci.
Đurđica Trakoštanec, naša bivša učiteljica, podpredsjednica Odbora GDCK KriževciAktivnosti s našim učenicima organiziralo je Gradsko društvo Crvenog križa Križevci
Naši mališani iz matične i svih područnih škola sa zanimanjem su slušali što su im pričali članovi DVD-a Sveti Petar Orehovec. Učenici su imali prilike razgledati vatrogasni kamion i vidjeti jaki mlaz iz vatrogasnog šmrka. Član DVD-a Kristijan Vlah nam je rekao da su ponosni što orehovečka djeca rado sudjeluju u aktivnostima DVD-a. Ove godine ima ih tridesetak i redovito sudjeluju i na natjecanjima vatrogasnog podmlatka.
Članovi DVD-a Sveti Petar Orehovec učenicima su pokazivali vatrogasnu opremu
Udruga Preventivni program o sigurnosti u cestovnom prometu diljem Hrvatske organizira edukacije u cilju sigurnijeg ponašanja djece u prometu. Voditelj Programa spomenuo je da je u Programu od 2014. sudjelovalo preko 200 škola te da će ovu jesen premašiti brojku od 115.000 sudionika Alagić je i pohvalio naše učenike rekavši da su bili poslušni i aktivni i da su već imali neka predznanja o sigurnosti u prometu.
Više o „Programu prometne kulture za najmlađe“ dostupno je OVDJE /Lucija Srbljinović, 8. a; foto: L. S., 8. a/
Eleonora Črnek, dobila zlatnu medalju na Olimpijadi čitanja
Preko ljeta pročitala 59 knjiga
Naša četvrtašica Eleonora Črnek, uvijek se isticala kao dobra čitačica, a danas nam je njena učiteljica Marina Golec javila da je Eleonora osvojila i važnu nagradu za čitanja. To je bio povod za kratak razgovor s Eleonorom od koje smo doznali detaljne podatke o nagradi koju je osvojila. Više o natjecanju na kojem je sudjelovala može se doznati OVDJE. Iduće ljeto možete se prijaviti i vi.
Kako se zove natjecanje na kojem si sudjelovala?
Sudjelovala sam na Olimpijadi čitanja. Natjecanje je organizirala Gradska knjižnica “Franjo Marković” Križevci.
Otkad je trajalo natjecanje i koliko čitača sudjelovalo?
Natjecanje je započelo 26. 6. a trajalo je do jučer 18. 9. kad je bilo završna svečanost na kojoj su dodijeljene nagrade najuspješnijim čitačima. Sudjelovalo nas je ukupno 45., a pročitali smo ukupno 1181 knjigu. To je bilo natjecanje samo za učenike nižih razreda, tako da iduće ljeto mogu sudjelovati posljednji puta. Iz naše škole ja sam bila jedina. Sudjelovalo je još dvoje učenika s Kalnika i jedan iz Gornje Rijeke. Svi ostali bili su iz Križevaca. Skoro svaki dan ovo ljeto sam išla u Križevce u knjižnicu radi posuđivanja i vraćanja knjiga.
Jesi li sudjelovala i lani?
Da, ali nisam bila tako uspješna kao ovo ljeto.
Kakvu si nagradu dobila?
Dobila sam diplomu, zlatnu medalju i čokoladu.
Koliko si knjiga pročitala za vrijeme tog natjecanja?
Pročitala sam 59 knjiga. Čitala sam i na moru, ali tamo sam uspjela pročitati samo 3 knjige.
Za koliko se pročitanih knjiga dobivala zlatna medalja?
Medalju su dobili svi oni koji su pročitali 40 knjiga. Mene je nadmašila samo jedna djevojčica koja je pročitala 66 knjiga.
Kakve knjige najradije čitaš i koja ti se knjiga od ponuđenih najviše svidjela?
Najviše volim čitati knjige o životinjama, a na ovoj Olimpijadi mi se najviše svidjela knjiga Tom Gates. Tom je dječak koji stalno radi neke nepodopštine i onda se pokušava izvući iz problema. Uvijek želi biti najbolji u razredu, ali nikad ne uspije.
Je li bilo knjiga koje ti se nisu svidjele?
Samo jednoj knjizi dala sam jedinicu, jednoj trojku i jednoj četvorku, a sve ostale ocijenila sam s peticom.
Što si još morala napisati o knjizi?
Morala sam napisati je li mi se knjiga svidjela i zašto, bih li promijenila kraj, tko je autor i kako se knjiga zove. Mogli smo i nešto nacrtati.
Tko te zarazio čitanjem?
Dok sam bila mala mama mi je čitala svaki dan i to što sad toliko čitam najviše je njena zasluga. / Tihana Miklečić, 6. a; foto: Viktorija Marija Blagaj, 6. a/
Eleonora s ravnateljicom Knjižnice Marjanom Janeš Žulj i učiteljicom Marinom Golec
Gošće iz Poljske Magdalena Trosko, Dorota Gołąbek i ravnatelj Stjepan Lučki
O obrazovnom sustavu u Poljskoj razgovarali smo s našim gošćama koje su nas posjetile u sklopu pripremnog posjeta našeg novog Erasmus+ projekta “Čitaj da ne ostaneš bez riječi”
Tijekom našeg novog Erasmus+ “Čitaj da ne ostaneš bez riječi” ove školske godine ići ćemo u posjet jednoj španjolskoj školi i jednoj Poljskoj školi. Naša partnerska škola iz Poljske nalazi se u mjestu Pomieczyńskiej Hucie, udaljenom oko 40 km od Gdanska. Nove partnere iz Poljske, zajedno s partnerima iz Italije, Španjolske, Njemačke i Grčke, mi ćemo ugostiti krajem studenog, a njihov posjet našoj školi bio je tema pripremnog susreta održanog od 14. do 16. rujna.
Na pripremnom susretu bile su učiteljice Magdalena Trosko i Dorota Gołąbek, a za njihovog boravka u našoj školi učenica Nika Šantić intervjuirala je poljske učiteljice kako bi doznala nešto više o školi naših novih partnera.
Na pripremnom susretu knjižničarka je za naše goste održala radionicu o alatu Soundtrap Cilj radionice bio je poučiti ih kako uređivati zvuk obzirom da ćemo zajedno raditi podcast o čitanju
Koliko učenika i učitelja ima vaša škola?
Naša je škola mala. Imamo 81 učenika u osnovnoj školi. U sklopu škole nalazi se i dječji vrtić koji pohađa 61 dijete. U vrtiću i školi radi ukupno 22 učitelja.
Koliko traje osnovna škola i kad djeca u Poljskoj kreću u prvi razred?
Osnovna škola kao i kod vas u Hrvatskoj traje 8 godina, ali učenici su obavezni pohađati i tzv. nulti razred što je ustvari pripremni razred. U prvi razred se upisuju sa 7 godina.
Imate li građanski odgoj i vjeronauk?
Imamo oba predmeta, ali u okviru građanskog odgoja u završnom razredu taj je predmet podijeljen na dva predmeta. To su sigurnost i društvo. U sedmom i osmom razredu također imamo i predmet kojeg zovemo career counselling. To je predmet u kojem djeca uče o mogućnostima daljnjeg obrazovanja kako bi se lakše opredijelili za nastavak školovanja i izbor budućeg zanimanja.
Poljski sedmaši i osmaši nastavu imaju od 8 do 15.20
Dorota Gołąbek, Nika Šantić i Magdalena Trosko
Koliko predmeta imaju učenici sedmih i osmih razreda i koliko je satnica tih predmeta?
U sedmom i osmom razredu učenici imaju po 16 predmeta. S tim da osmaši nemaju likovni i glazbeni, ali zato imaju predmete sigurnost i društvo. Učenici sedmih i osmih razreda u školi su do 15.20. Gotovo svi učenici sedmog i oymog razreda pohađaju volonterski klub, a ta je aktivnost subotom.
Poljski
5 sati
Engleski
4
Kashubian*
3
Njemački
2
Matematika
4
Zemljopis
2
Biologija
2
Kemija
2
Fizika
2
Tjelesni
4
Vjeronauk
2
Sat razrednika
1
Karijerno savjetovanje- 1h
1
Glazbeni
1
Likovni
1 (*u 8. razredu nemaju likovni )
Informatika
1 (*u 8. razredu nemaju glazbeni)
Sigurnost
1 (* samo u 8. razredu)
Društvo
2 (* samo u 8. razredu)
Kako ocjenjujete učenike? Imate li možda opisne ocjene?
U Poljskoj su ocjene od 1 do 6. No, u našoj školi smo počeli mijenjati sistem ocjenjivanja i tijekom školske godine ocjenjujemo bodovima i postocima, ali u završnoj svjedodžbi i dalje su ocjene od 1 – 6.
U našem bodovnom sistemu ocjenjivanja svaki nastavnik određuje nekoliko glavnih kategorija koje se ocjenjuju bodovima od 1 – 100. Na taj način učenici točno znaju u čemu su dobri iz pojedinog predmeta i na kojim kategorijama moraju malo više raditi. Jedna neobvezna kategorija je i “predanost”, a tu se boduje angažman učenika. Učenike u razrednoj nastavi ocjenjujemo opisnim ocjenama.
Koliko traje jedan školski sat, a koliko odmori?
U obilasku škole – na satu engleskog jezika
Školski sat traje 45 minuta, a odmori su od 5 – 15 minuta. Najduži je onaj za vrijeme kojeg je ručak.
Dobivaju li vaš učenici udžbenike ili ih roditelji kupuju?
Udžbenici su besplatni, a njihovu nabavu financira država. Učenici besplatno dobivaju i radne bilježnice, a učitelji odlučuju koje udžbenike i druge radne materijale će se kupiti novcem dodijeljenim od države.
Koriste li učenici tiskane udžbenike ili i digitalne?
Uglavnom koriste tiskane udžbenike, ali svi udžbenici su dostupni i u digitalnoj verziji.
Smiju li učenici imati mobitele u školi?
Našim učenicima savjetujemo da ne nose mobitele u školu, ali stariji učenici (oni od 4 razreda pa nadalje) nose ih na vlastitu odgovornost. Znajući da učenici imaju mobitele učitelji ponekad organiziraju nastavu tako da učenici koriste mobitele u edukativnu svrhu. Inače ih ne smiju koristiti ni za vrijeme nastave, niti za vrijeme odmora. Školski izleti su izuzetak i tad im je dozvoljeno da koriste mobitele.
Imate li školsku kuhinju?
U našoj školi imamo malu kuhinju, ali nemamo kuharice te hranu za učenike naručujemo. Za naše učenike naručujemo kuhanu hranu iz restorna. Poslužujemo je u školskoj kantini, a obrok košta 2 eura.
Za doručak učenici od kuće donose sendviče. Ukoliko učenici žele ručati u školi, u našoj školi to plaćaju roditelji. U nekim mjestima ručak plaća Općina, a naša to čini samo za učenike u potrebi. Za mlađe učenike kroz nacionalni program osigurano je besplatno voće, povrće i mlijeko.
Koje sve izvannastavne aktivnosti imate u školi?
Učimo ih Kashubianski ples. To je tradicionalni ples naše regije. Imamo sportsku grupu i dramsku grupu te englesku grupu koju zovemo English club. Također imamao i matematičku grupu, volonterski klub i nešto što zovemo tutorial. To je ustvari vrijeme kad radimo s talentiranim učenicima. To je rad jedan na jedan, odnosno jedan učitelj na satu radi samo s jednim talentiranim učenikom.
Jesu li učenici obavezni čitati lektiru?
Da, svake školske godine obavezni su pročitati 7 knjiga. Na popisu su uglavnom poljski autori, ali ima i nešto stranih autora. Npr. u obaveznoj lektiri su Kronike iz Narnie, Charlie u tvornici čkolade, Mali Princ…
Otkad vaša škola sudjeluje u Erasmus+ programu i možete li nam nešto reći o vašim projektima?
U Erasmus+ programu smo tek od lani, otkako smo dobili akreditaciju. Prošle godine organizirali smo za naše učitelje boravak na tečajevima engleskog. Ove godine na mobilnosti vodimo i učenike. Stariji učenici ići će na mobilnosti u Španjolsku i Italiju te k vama u Hrvatsku, a nekoliko učitelja će sudjelovati na job shadowing mobilnostima. Iduće školske godine planiramo poslati nekoliko učitelja na tečajeve, a ogranizirat ćemo i učeničke razmjene na kojima bismo voljeli predstaviti naše tradicionalne plesove, nošnju i jezik naše Kashuibianske regije. /Nika Šantić, 8.a; foto: S. L./
*Kashubian je mješavina poljskog i njemačkog. Oko 108.000 ljudi uglavnom ga koristi kod kuće. U Poljskoj je od 2005. službeno priznat jezik etničke manjine.
Škola Podstawowa u Pomieczyńskiej Hucie
Država željela zatvoriti školu, ali roditelji se pobunili i preuzeli dio financiranja
Škola naših poljskih partnera nešto je između privatne i javne škole. Naime, kako su nam to rekle naše gošće zbog malog broja učenika država je namjeravala zatvoriti školu, no roditelji su se pobunili i oni sad upravljaju školom. To znači da roditelji sudjeluju u nekim troškovima. Npr. plaćaju prijevoz, ručak i ukoliko učenici sudjeluju u nekim dodatnim aktivnostima. No, to nisu veliki troškovi, npr. ukoliko učenici sudjeluju na dodatnim satovima engleskog za jedan sat engleskog roditelji plaćaju 1 euro.
Društvena imovina namijenjena je da služi svima nama, a ne da je se uništava
Nažalost škola će opet morati provoditi istragu o oštećivanju školske imovine. Ovaj puta netko se iživljavao na dvije klupe ispod garderobnih vješalica smještenih u hodniku na katu. – U ponedjeljak sam uočio da su oštećene sjedalice i noseći željezni dijelovi dviju klupa To se nije moglo desiti od sjedenja. Netko je zasigurno skakao po sjedištima kad je toliko oštećen i noseći željezni dio klupe – rekao nam je ravnatelj.
Po nalogu ravnatelja školski domar je zbog sigurnosnih razloga skinuo napuknute drvene sjedalice kako netko još ne bi pao i ozlijedio se kad sjedne na oštećenu klupu.
Onom ili onima koji su se iživljavali na tim klupama možda se ne čini da je to neka velika šteta, ali kao što kaže ravnatelj Lučki lako je potrgati, ali nije jednostavno popraviti. Mi bismo dodali i da svaki popravak i košta. Koliko će koštati ovaj popravak tek će se utvrditi, ali ravnatelj upozorava da je za školu svaki iznos uložen u popravak značajan jer se taj novac mogao uložiti u neku potrebnu opremu.
U međuvremenu dok se sjedalice ne poprave na njima se neće moći sjediti pa smo i svi mi u školi oštećeni. Zato poručujemo svim učenicima naše škole da je važno čuvati ne samo ono što je naše privatno, već i ono što je zajedničko kao što su to bile ove klupe. Društvenu imovinu financiraju svi koji privređuju i nije tu da bi se uništavala, već da se svi mi njome služimo. /Karla Hlebić, 8. a; foto: S. L./
Učenici 8. b - generacija 2019./2023. - takvih velikih razreda više nemamo
U gimnaziji je školovanje nastavilo samo dvoje učenika
Naši osmaši iz generacije 2019./2023. upisali su se u čak 16 različitih škola, a školovanje će nastaviti u 5 gradova. Tradicija je nastavljena pa se najviše osmaša, njih 27 školuje u Križevcima. Zagreb je za mjesto školovanja izabralo 7 učenika, Varaždin 6 učenika, Koprivnicu troje učenika, a Bjelovar samo jedan učenik.
U Bjelovaru će školovanje nastaviti naš Marko Benčak, koji je izabrao školovati se za zanimanje automehaničar. U Koprivnici će se za medicinsku sestru/tehničara školovati Fran Košutić i Tea Slavi, a Iva Futač za kuharicu. Varaždin su odabrale Valerija Puškar i Lara Trušček. One pohađaju smjer za hotelijersko-turističkog tehničara, a Alen Đurenec i Martin Tremski pohađaju smjer za građevinskog tehničara. Luka Tinodi izabrao je smjer za pekara, a Ivica Mekovec za automehaničara. Amadea Bošnjak u Zagrebu pohađa smjer za upravnog referenta, Lorena Poljak za tehničara geodezije i geoinformatike, a Lea Hrandek za medijskog tehničara. U Zagrebu se još školuju: Marta Ban za zanimanje frizer, Tia Kušec za graditeljskog tehničara i Ema Blagaj za arhitektonskog tehničara, a Mihaela Jelak za tehničara cestovnog prometa.
Učenici 8. a generacija 2019./2023. i razrednica Andrea Martinčić
Građevinski tehničar – najpopularnije zanimanje
Preostalih 27 učenika opredijelilo se za školovanje u Križevcima. Samo dvoje učenika izabralo je Gimnaziju Ivana Zakmardija Dijankovečkog. U općem smjeru školuje se Elizabeta Truščec, a JosipMiklečić je u prirodoslovno matematičkom smjeru. Iako smo poljoprivredni kraj svega 5 učenika odabralo je poljoprivredna zanimanja i upisalo Srednju gospodarsku školu u Križevcima. Matej Šantić izabrao je smjer za agrotehničara, Antonela Koretić za agroturističkog tehničara, a Mihael Dubravec, Marko Ivšak te Lovro Tremski za mehaničare poljoprivredne mehanizacije.
U Srednjoj školi “Ivan Seljanec” školuje se najviše naših učenika, njih 20. Najviše ih je izabralo smjer za komercijaliste. To su: Karla Kos, Tea Hendelja, Josipa Jelak, Josipa Peklić i Sonja Plavec. Smjer za instalatera-montera izabrali su David Pavliček, David Posavec i Antonio Mikec. Mihael Biljan u Seljancuse školuje za konobara, a Lana Bedovec za kuharicu. Smjer za strojarske tehničare izabrali su Mihael Đuran, Josip Jelak, Harča Patrik i Antonio Fintić. Fintić je jedini odlučio nastaviti i glazbeno školovanje pa će paralelno pohađati i smjer za haromonikaša u križevačkoj Glazbenoj školi Alberta Štrige. Karla Ledinski odabrala je smjer za građevinskog tehničara kao i blizanke Ana i Marija Senko. Ivan Širjan, Ivan Marenčić i Josip Peklić izabrali su smjer za zanimanje strojobravar.
Najatraktivnije zanimanje u ovoj generaciji je građevinski tehničar. Za to se zanimanje opredijelilo 6 učenika. Na drugom mjestu po popularnosti je zanimanje komercijalista s 5 učenika, a na trećem strojarski tehničar s 4 učenika. Još valja napomenuti da se u trogodišnjim školama školuje više od trećine naših učenika i da je većina učenika dobro procijenila svoje šanse za upis u pojedini smjer. Većina naših bivših osmaša upisala se u školu koja je bila njihov prvi izbor. Samo jedan učenik upisao je smjer koji mu je bio 5 izbor, 6 učenika upisalo se u smjer drugog izbora, a 5 učenika u smjer trećeg izbora./Ines Martinek, 7. a.; foto: arhiv: Andree Martinčić i Sofije Vukalović/
Agroturistički smjer
Otkako pratimo gdje su upisuju naši učenici prvi puta se netko upisao u smjer agroturistički tehničar. To je jedno od novih zanimanja koje nude u križevačkoj Gospodarskoj školi.
-Agroturistički tehničar se bavi ekološkom proizvodnjom, pripremom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te ponudom hrane s vlastitoga poljoprivrednog gospodarstva. Može pružati i druge turističke usluge.-
U odnosu na 2001. imamo gotovo 40 posto učenika manje
Prošle godine imali smo 300 učenika, a ove školske godine našu školu računajući i učenike u sve četiri područne škole pohađa 287 učenika. U matičnoj školi imamo 206 učenika i samo 11 prvašića, a nikad nismo imali tako male pete razrede.
U 5. a imamo 14 učenika, a u 5. b je 15 učenika. Ukoliko se nitko ne doseli ili ne napusti naš kraj za 4 godine bismo također trebali imati svega 29 polaznika petih razreda jer je sada toliko prvašića, računajući one u matičnoj i područnim školama.
Što se matičnih škola tiče kao i prošle godine najmanje učenika ima PŠ Gregurovec, svega 8 učenika. U Bočkovcu imamo 14 učenika u Miholcu 23 učenika, a u Fodrovcu 36 učenika.
U odnosu na 2001. kad smo imali 468 učenika, izgubili smo gotovo 40 posto učenika. /Viktorija Marija Blagaj 6. b; foto: Tihana Miklečić,6. b; Ines Martinek, 6. a/
