Većina korisnika školske kuhinje dobiva još i novac za kupovinu hrane

By

-

10. December 2021

Obrok u školskoj kuhinji košta 6 kuna i nitko od učenika nije istaknuo da je od prehrane u kuhinji odustao zbog visoke cijene obroka

Bacanje hrane u našoj školi već je godinama tema koju pratimo u “Klinčeku”. Pisali smo, fotografirali, a i snimili film. Kako medijski istupi nisu dali rezultate, i prema procjenama ravnatelja i bivše kuharice u prosjeku se baca gotovo 50% hrane pripremljene u školskoj kuhinji, Vijeće učenika odlučilo je pokrenuti konkretniju akciju.

Prvi dio planirane akcije već je izvršen. Početkom ovog tjedna anketirali smo učenike da doznamo njihovo mišljenje o jelima iz ponude naše školske kuhinje, ali ovu smo anketu iskoristili i da bismo utvrdili još neke važne činjenice. Jedna od njih vezana je uz novac koji učenici svakodnevno dobivaju od roditelja za kupovinu hrane.

No, na početku nekoliko općenitih podataka o anketi i napomena da ćemo u idućem nastavku pisati o ocjenama jela. Anketa je bila namijenjena učenicima predmetne nastave jer je načinjena putem Google Formsa, a učenici razredne nastave još se ne snalaze toliko na računalima da bi mogli sudjelovati u ovakvom tipu anketiranja.

Najviše učenika više se ne hrani u školskoj kuhinji jer hrana nije bila ukusna

Od ukupno 167 učenika predmetne nastave, anketu je ispunilo 148 učenika, od kojih se 98 učenika hrani u školskoj kuhinji. Od 50 učenika, koji se ove školske godine ne hrane u školskoj kuhinji, doznali smo da se samo njih 7 (ili 14%), nikad nije hranilo u školskoj kuhinji. Najviše učenika, njih 22 (44%) odustalo je od prehrane u školskoj kuhinji jer im hrana nije bila ukusna, a sviđa 20 učenika (40%) jer im se nije svidjela ponuda jela.

Od učenika koji se ne hrane u školskoj kuhinji doznali smo i da najveći broj njih, 31 učenik (62%), kupuje hranu u trgovini. Manji dio učenika, njih 17 (34%), nosi hranu od kuće, a samo 2 učenika (4%) izjasnilo su se da ne jedu u školi, odnosno da jedu prije ili poslije škole.

Učenici koji se ne hrane u školskoj kuhinji najčešće kupuju sendviče. Sendviče kupuje čak 90,3% ili 28 učenika.

Iako se hrane u školskoj kuhinji, većina učenika dobiva 10-20 kuna za kupovinu hrane

No, novac za hranu dobiva i većina od 98 učenika koji su ustvrdili da se hrane u školskoj kuhinji. Anketa je pokazala da novac za kupovinu hrane ne dobiva samo njih 21 (21,4%). Ostali dobivaju povremeno 36 učenika (36,7) ili redovito 41 (41,8 %). Većina od učenika koji dobivaju novac za hranu dnevno dobiju 10-20 kuna. Taj iznos dobije 29 (37,7%), a 10 učenika (13%) dobiva dnevno i više od 20 kuna. I oni kao i učenici koji se ne hrane u školskoj kuhinji, najviše novca potroše na sendviče. Sendviče kupuje 45 učenika (58,4%), a ostali peciva, 14 učenika, sokove, 10 učenika te slatkiše 8 učenika.

Ravnatelj Stjepan Lučki u jednom od članaka posvećenom bacanju hrane, apelirao je na roditelje da razmisle treba li djeci davati džeparac za sendviče ako se hrane u školskoj kuhinji. Da bi to mogao biti jedan od uzroka bacanja hrane govori i fotografija ispod. Takvi prizori poput ovih česti su u našoj školi. I djeca u popodnevnoj smjeni često čim dođu u školu konzumiraju sendviče. O tom i drugim problemima vezanim uz bacanje hrane pripremljene u školskoj kuhinji članovi Vijeća učenika uskoro će razgovarati s članovima Vijeća roditelja.

Vijeće učenika planira i razgovor s predstavnicima Županije i kreatorima menija za sve školske kuhinje u Županiji. /Petra Kušec, 8.b; foto: S.L./

Ravnatelj Lučki: U školi bacamo hranu jer djeca imaju loše prehrambene navike

**Naranče ostavljene danas ispred učionica 1 i 4 razreda** **– nitko ih nije želio pojesti**

Ove školske godine provodimo Erasmus+ projekt “Misli održivo” pa smo i našu glavnu temu posvetili održivosti. Naši novinari istraživali su održive i neodržive ljudske djelatnosti i ponašanja. Pišemo i o održivim aktivnostima koje provodimo u školi, a najviše smo se fokusirali na problem bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji.

Virtualna moda – Mary Ren vlasnica je virtualne haljine plaćene 9.500 dolara

By

klincek

-

9. December 2021

0

Pristalice digitalne mode tvrde da je ona prihvatljiva za okoliš – digitalna majica tijekom životnog ciklusa stvara samo 0,26 kg ugljičnog dioksida

**Dizajnerica** **Gala Vrbanić – izvor Diva.hr**

Ova odjeća zimi ne grije jer nije vunena, a ljeti ne hladi jer nije ni lanena. To je zato što ta odjeća nije prava, već virtualna. Oni koji igraju računalne igrice zasigurno su nekad kupili virtualnu odjeću za neke likove iz igrice, no tržište virtualne odjeće odnedavno nije namijenjeno samo likovima iz računalnih igara i avatarima već i stvarnim ljudima.

Zasad su kupci takve “odjeće” uglavnom influenceri i drugi korisnici društvenih mreža koji se u istoj odjeći ne žele fotografirati nekoliko puta. No, kako to kaže hrvatska dizajnerica Gala Vrbanić, “kolekcije virtualne odjeće nisu trenutačni hit, već smjer u kojem će se razvijati moda”. Tu je izjavu Vrbanić, vlasnica branda digitalne mode Tribute Brand, dala je za časopis gloria.hr. U tom Glorijinom članku spominje se da se cijene njene virtualne odjeće kreću od 39 do 699 dolara, a navode se i neki njeni slavni klijenti. Među njima je i stilist pjevačice Lady Gage.

**Virtualna jakna dizajnerice Gale Vrbanić – izvor New York Post**

Cijene virtualne odjeće naše dizajnerice Gale Vrbanić sitnica su u odnosu na iznos od 9,500 dolara za koji je prodana virtualna haljine modnog Brenda The Fabricant. Haljinu je svojoj supruzi Mary Ren, 2019. kupio poslovnih čovjek Richard Maa. On, kako to piše BBC.NEWS, smatra da je to dobro ulaganje i da će za 10 godina svi kupovati i virtualnu odjeću.

**Mary Ren u kreaciji branda The Fabricant – izvor BBC**

Guccijeve stvarne tenisice koštaju više od 1000 dolara, virtualne se mogu nabaviti za 12 dolara

Virtualnu modu počeli su stvarati i neki vrlo poznati brendovi poput Guccija i Moschina. Gucci kreira kostime za avatare u igri Pokemon Go, a odnedavno prodaju i svoje virtualne tenisice za 12 eura. Takve stvarne Guccijeve tenisice koštaju više od 1000 dolara. Brand Moschino kreira virtualnu odjeću za likove u Simsima. Prema predviđanjima Kerrya Murphya, vlasnika branda virtualne mode The Fabricant, za nekoliko godina ” svi modni brendovi imat će 3D odjeću jer će kupci odvagnuti koliko im predmeta treba u stvarnosti, a koliko u virtualnom svijetu društvenih mreža.”

Pristalice digitalne mode navode da je takva moda prihvatljivija za okoliš jer proizvodnja digitalne odjeće znatno manje zagađuje okoliš. Izračunato je da pamučna majica tijekom proizvodnje i svog “životnog ciklusa” stvara 7,8 kilograma ugljinčnog dioksida, a digitalna samo 0,26 kg.

Na kraju treba spomenuti da kupac digitalne odjeće za kupnju takve odjeće treba poslati svoju fotografiju u uskoj odjeći. Na tu fotografiju dizajner aplicira virtualnu kreaciju. Pranje odjeće i tuširanje prije izlaska nije potrebno. /Amadea Bošnjak, 7. a; fotografije preuzete s interneta/

**Modeli Tribute Branda dizajnerice Gale Vrbanić – izvor Super1**

Trećaši PŠ Fodrovec u Godini čitanja posebnu pažnju posvetili romanu Čudnovate zgode šegrta Hlapića

By

klincek

-

7. December 2021

0

U Godini čitanja u našem 3 razredu PŠ Fodrovec posebnu pažnju posvetili smo romanu „Čudnovate zgode šegrta Hlapića“. Naša učiteljica Mirjana Mekovec, dala nam je upute kako čitati taj roman. Dogovorili smo i koliko dnevno treba pročitati i cijeli smo roman uspjeli pročitati u 10 dana.

Napravili smo plakat i pisali provjeru pročitanog. Vesela završnica bio je današnji Kahoot kviz o knjizi koji je organizirala knjižničarka Stojanka Lesički.

**Kahoot kviz u PŠ Fodrovec – 7. 11. 2021.**

Za svaki točan odgovor naglas smo se veselili. Većinu odgovora smo znali, a kroz kviz smo i naučili značenje nekih pojmova. Na primjer naučili smo da je vranac konj crne dlake, da je šilo alat kojim se služi postolar za bušenje rupa na koži ….

Tri najbolje plasirana učenika, od nas šest u razredu, bili su: Karlo Tinodi, Tea Kušec, Marko Borjan Kešer. /Tea Kušec, foto: S. L./

Vjetroelektrane – energija vjetra za čišći okoliš

By

klincek

-

7. December 2021

0

Inspirirana projektom iz kemije, odlučila sam pisati o temi važnoj za budućnost. Jeste li čuli za pojam “vjetroelektrana”?

Pa, vjetroelektranu čini skupina vjetroturbina koje se nalaze na istom mjestu i koriste za proizvodnju električne energije. Vjetroelektrane se razlikuju po veličini. Ima onih s malim brojem turbina do onih s čak nekoliko stotina koje pokrivaju veliko područje. Vjetroelektrana može raditi slično kao vjetrenjača. Energija vjetra se od početka čovječanstva koristila kao sredstvo za pogon čamaca i brodova. Moderne vjetroturbine pretvaraju energiju vjetra u električnu energiju, proizvodeći između 50-60 KW po propeleru promjera jedan metar. Većina ih može proizvesti između 500 – 1500 500-1500 KW.

Zemlje s najvećim instaliranim kapacitetom vjetroelektrana su Danska, Kina, SAD, Njemačka, Portugal, Velika Britanija i Španjolska. U Rumunjskoj je najveći udio instaliranih turbina u Dobrudži u jugoistočno Rumunjskoj. Možda se pitate zašto koristiti vjetroelektrane ili koje su prednosti korištenja energije vjetra za nas? Hajdemo malo analizirati… Ima i prednosti i mana.

Prednosti:

nulta emisija onečišćujućih tvari i stakleničkih plinova;
nema spaljenih goriva
ne stvarju otpad
manji troškovi po jedinici proizvedene energije;
smanjeni troškovi razgradnje

Posljednje, ali ne i najmanje važno:

savršen način za brigu o našem planetu.

Nedostaci:

visoka cijena za proizvodnju turbina, iako se, prema riječima stručnjaka, isplati uložiti u turbine s obzirom na to da se moramo brinuti za planet
neugodan vizualni izgled
onečišćenje bukom
varijacije u brzini vjetra – mnoga mjesta na zemlji ne mogu proizvesti dovoljno električne energije koristeći snagu vjetra.

U južnom dijelu Rumunjske, s obzirom na klimu, imamo prednost što možemo iskoristiti snagu energije vjetra. Energija vjetra je dobra alternativa električnoj energiji jer hvata kinetičko gibanje vjetra i ne zagađuje okoliš. Razmatrajući prednosti i mane, više je prednosti i preporučljivo je koristiti energiju vjetra. Ne samo zato što su smanjeni troškovi gradnje vjetroelektrana, već i zato što korištenje energije vjetra ne zagađuje planet.

Što kad bi svi automobili koristili zelenu energiju (sunčevu, vjetar itd.), čak i uz rizik da ne mogu postići brzinu o kojoj ljubitelji adrenalina sanjaju tijekom vožnje? PS: Zajedno možemo spasiti planet! /Sorana Cioaca,7A/

Izvorni članak objavljen je u školskim digitalnom listu “MEDIA GENER@TION”.

Policija i socijalna skrb dolaze u obitelji učenika koji vrijeđaju druge na društvenim mrežama

By

klincek

-

5. December 2021

0

Slučajevi koji su se desili u našoj školi trebali bi nam biti pouka da razmislimo prije nego što nešto objavimo na internetu

Nedavno su se digitalni grijesi iz mladosti osvetili i jednoj mladoj njemačkoj političarki u usponu. Ona se zove Sarah-Lee Heinrich i kako to piše mixer.hr prije dva mjeseca postala je glasnogovornica stranke Zelena mladež. Iako je neprimjerene twitove davno obrisala jer ih se sa sazrijevanjem posramila, nakon što je izabrana na poziciju glasnogovornice netko je u javnost lansirao njene twitove. Osim što je u pitanje došla njena funkcija, dobivala je i prijetnje smrću. Njezin slučaj još je jedan od primjera da na internetu ne treba objavljivati ništa zbog čega bismo kasnije mogli požaliti.

O ovom slučaju mlade Njemice neki naši učenici možda su čuli, a možda i ne. Međutim, sigurno su čuli za slučaj nedavnog neprimjerenog ponašanja nekih naših učenika na jednoj od aplikacija. Problemi koji nakon takvih ispada nastaju u odnosima u razredu pa i među roditeljima učenika nerijetko zahtijevaju pomoć stručnih službi u školi pa i pravobraniteljice za djecu, socijalne skrbi i policije.

**Autorice emisije “Biraj riječi, hejt spriječi**” **Jasmina Funtak i Mihaela Miklečić s psihologinja Ines Rezo**

Različite društvene mreže i aplikacije poput Messengera, Whatsappa i drugih genijalan su izum koji nam omogućava online komunikaciju s ljudima iz cijelog svijeta. No, ukoliko ih koristimo na neprimjeren način mogu nam zagorčati život. Mogu utjecati na naše živote, ali i živote naših obitelji.

I nama klincima u osnovnim školama društvene mreže su pojednostavile komunikaciju. Ipak unatoč svemu što u školi učimo o komuniciranju na društvenim mrežama problema i dalje ima. U školi smo čuli od učitelja, ali i čitali, da i samoubojstva nerijetko budu posljedice vrijeđanja na društvenim mrežama. Neki uvrede na internetu vrlo emocionalno doživljavaju jer te uvrede žive daleko duže nego one koje su se desile u stvarnom životu i za njih brzo sazna još mnoštvo nama poznatih i nepoznatih ljudi.

Zlostavljači i oni koji se na druge načine neprimjereno ponašaju na društvenim mrežama možda kasnije i požale kao što je to požalila i mlada njemačka političarka. Možda su, nakon što je pravobraniteljica za djecu i neke druge institucije doznale o njihovim neprimjerenim ispadima na društvenim mrežama, zažalili i neki naši učenici. No, sada je za to kasno. Međutim njihov primjer i posljedice koje će imati zbog onog što su učinili, trebale bi biti pouka nama ostalima. /Lara Trušček, 7.b; foto: arhiva “Klinčeka” iz 2015./

Na ovom linku dostupna je i naša radijska emisija “Biraj riječi, hejt spriječi”

**Nikolina Žugec i Veronika Tomak prilikom snimanja emisije “Biraj riječi, hejt spriječi” – 2015. godine**

Aplikacija bira idealni outfit iz tvog oramara

By

klincek

-

4. December 2021

0

Potrebno je samo fotografirati odjeću koju posjeduješ

Svi oni koji se ujutro dvoume što odjenuti više ne trebaju tražiti savjet od prijateljice ili ukućana već mogu to učiniti na suvremeni način. Za pomoć se mogu obratiti aplikaciji za slaganje odjevnih kombinacija. Danas ih već ima puno, a ideje za takva rješenja začetke su imale u filmskoj industriji 90-ih godina prošlog stoljeća.

Npr. u filmu Clueless glavna glumica Cher imala je digitalni ormar koji joj je slagao odjevne kombinacije. Razvojem tehnologije ova filmska ideja u 21. stoljeću doista je postala moguća. Jedna od prvih aplikacija, namijenjena kombiniranju odjevnih kombinacija bila je Swivel. Portal fashion.hr piše da je Swivel aplikacija razvijena 2013. godine radi e-trgovine. Aplikacija funkcionira tako što kupci preko web-kamere mogu vidjeti vizualni primjer odjevnih predmeta na njima samima, bez ikakvog isprobavanja.

No, danas već postoje brojne aplikacije za kombiniranje stvari iz vlastitog ormara. U ovom članku mi ćemo izdvojiti nekoliko popularnih i besplatnih aplikacija. Također i mjesta s kojih se te aplikacije mogu preuzeti. Moguće je preuzeti aplikacije namijenjene za IPad i IPFone uređaje.

Smart Closet je vrlo jednostavna aplikacija. U nju treba unijeti fotografije odjeće iz svog ormara, a ostalo odrađuje aplikacija. U njenom opisu piše da je namijenjena i za muške ormare ta da automatski uklanja pozadinu fotografija. Samrt Closet aplikaciju moguće je preuzeti ovdje.

Purple Outfit Planner je aplikacija također namijenjena za ženske i muške ormare. Izbacuje nekoliko mogućih kombinacija, a kretanjem lijevo desno moguće je izabrati željenu od ponuđenih. Purple Outfit Planner aplikaciju moguće je preuzeti ovdje.

Cladwell na engleskom znači dobro odjeven i navodno baš to omogućava ova aplikacija. Ona omogućuje i izradu kombinacija na temelju vašeg ukusa, odnosno prilagodit će kombinacije vašem osobnom stilu. Omogućuje i povezivanje s prijateljima radi razmjena iskustva i savjeta o stilu odjevanja. Cladwell aplikaciju moguće je preuzeti ovdje. /Iva Beloša, 6. b; fotografije preuzete s interneta/

**Caldwell aplikacija – izvor Caldwell**

Ministar Radovan Fuchs obećao nam laptop za školski list “Klinček”

By

klincek

-

3. December 2021

0

Ministru su uručeni i zaključci okruglog stola „Medijske navike učenika osnovnih škola, a što je s digitalnim časopisima za djecu?“

Radovan Fuchs, ministar znanosti i obrazovanja posjetio je danas našu školu. U društvu župana Darka Korena i njegovih suradnika, ravnatelja škole Stjepana Lučkog i načelnika Općine Franje Poljaka, ministar je obišao gradilište naše sportske dvorane. Prilikom razgledanja gradilišta izrazio je zadovoljstvo što će nakon 57 godina učenici OŠ Sveti Petar Orehovec imati mogućnost tjelesni održavati u primjerenom prostoru, a ne više na hodniku.

Prilikom posjete ministru se u ime učenika obratila Petra Kušec, predsjednica Vijeća učenika. Nakon što je zahvalila ministru i svim drugima koji su doprinijeli u rješavanju dugogodišnjeg problema nedostatka sportske dvorane, obratila mu se i kao glavna urednica digitalnog školskog lista “Klinček” te je istaknula da u Hrvatskoj ne postoje digitalnih listovi odnosno platforme namijenjene djeci do 15 godina.

**Petra Kušec ministru Radovanu Fuchsu govorila je o potrebi organiziranja digitalnog lista odnosno portala za djecu**

Napomenula je da je u organizaciji naše škole i Erasmus+ projekta “Mali novinari danas, odgovorni digitalni građani sutra” o toj temi održan i okrugli stol. Istaknula je i da smo zaključke okruglog stola „Medijske navike učenika osnovnih škola, a što je s digitalnim časopisima za djecu?“ već prosljeđivali ministarstvu i za njih dobili pohvale.

-Dobili smo pohvale, ali mi bismo željeli da se o zaključcima okruglog stola ozbiljno porazgovara i da se nešto poduzme. Zato bismo, ukoliko se slažete, zaključke okruglog stola poslali i direktno na Vašu e-mail adresu, a imamo ih ovdje i u tiskanom obliku pa bih Vam ih sada uručila – rekla je Petra Kušec i potom uručila Ministru zaključke okruglog stola.

Saslušavši Petrinu zamolbu ministar je zahvalio i rekao da je ideja uredu te je obećao da će proučiti zaključke okruglog stola. Zatim je upitao treba li školskom listu kakva tehnika za rad te je obećao da da će uredništvo “Klinčeka” poslati laptop.

Na kraju susreta s ministrom, naš sedmaš Fran Košutić ministru je poklonio je nekoliko uradaka naše kreativne skupine te knjigu križevčanina Josipa Petrlića Pjera “Vlakić i Ana putuju u Sveti Petar Orehovec”. /Uredništvo/

Zaključci okruglog stola – Medijske navike učenika osnovnih škola, a što je s digitalnim časopisima za djecu Download

Na portalu PRIGORSKI.HR dostupan je i video susreta s ministrom Radovanom Fuchsom.

**Fran Košutić i ministar Radovan Fuchs**

Šefica gradilišta Valentina Valent, ravnatelj Stjepan Lučki, župan Darko Koren, ministar Radovan Fuchs i načelnik Općine Franjo Poljak, prilikom razgledanja gradilišta sportske dvorane u Svetom Petru Orehovcu – 3. 12. 2021.

Tim Klinčeki 2 pobijedio u jednom od tri kola debatnog natjecanja

By

klincek

-

1. December 2021

0

Natjecali su se članovi školskih debatnih klubova iz cijele Hrvatske

Jedna, ali slatka pobjeda od tri moguće rezultat je prvog natjecanja u debati za tim Klinčeki 2. Natjecanje je održano online u subotu 28. 11. u organizaciji Hrvatskoga debatnog društva, a debatiralo se na temu “ Treba li zabraniti serije koje prikazuju kriminalce kao glavne likove”.

**Natjecanje u debati – tim Klinčeki 2 protiv Šestice**

Uzbuđenje je bilo na vrhuncu kad smo mi iz tima Klinčeki 2 saznale da smo pobijedile u prvom kolu debate u kojoj smo zastupale negaciju. Debatirale smo protiv tima Šestica 1. Nismo uspjele doznati iz koje su škole naše protivnice, ali znamo da su tim sačinjavale Leona, Marta i Lara. Sutkinja Iva Šimundić, istaknula je nakon naše pobjede da smo imale dobre argumente. Posebno nas je pohvalila za spomenute primjere nasilnih crtića.

Naš stav, da se ukidanjem serija s nasilnim sadržajem neće riješiti problem gledanja nasilnih sadržaja, afirmacijska ekipa nije uspjela pobiti te je sutkinja Iva Šimundić naš tim u sastavu Amadea Bošnjak, Karla Kos i Antonela Koretić proglasila pobjednicama tog prvog debatnog kola.

U narednom kolu zastupali smo afirmaciju i tu nismo bili tako uspješne kao ni u posljednjem trećem kolu kad smo ponovno kao negacijski tim za protivnike dobile puno iskusniji tim.

Za ovo naše prvo natjecanje u debati pripremale smo se dva tjedna. Na natjecanju su sudjelovali debatanti iz školskih klubova iz cijele Hrvatske, a većina njih su već iskusni debatanti. Mi kao početnice zadovoljne smo svojim prvim nastupom i iskustva koja smo stekle na ovom natjecanju iskoristit ćemo da se naredni puta još bolje pripremimo.

Tim Klinčeki 1 natjecao se u sastavu Lorena Poljak, Elizabeta Truščec i Karla Ledinski. Mentorica oba tima je voditeljica debatnog kluba, učiteljica hrvatskoga jezika Ivana Svrtan. /Amadea Bošnjak; foto: S. L./

**Debatni tim Klinčeki 2 – Karla Kos, Amadea Bošnjak i Antonela Koretić**

**Debatni timovi Klinčeki 1 i 2 s mentoricom Ivanom Svrtan**

**Debatni tim Klinčeki 1 – Elizabeta Truščec, Lorena Poljak i Karla Ledinski**

S članovima Udruge “Maslačak” šestaši izrađivali adventske vjenčiće

By

klincek

-

28. November 2021

0

Volontirali su: Barbara Dvečko, Gabrijel Kurpez, Nika Šantić i Lucija Vukoić

Dajana obožava igrati igru slagalice i pobijedila me nakon što smo zajedno izradile adventski vijenac. I u izradi adventskog vijenca je uživala i trudila se ispričati mi ponešto o sebi iako teško govori. Između ostalog rekla mi je da ima 28 godina i da voli dolaziti u Udrugu Maslačak gdje smo se družile u petak 26. 11.

Cijelo vrijeme bila je nasmijana i raspoložena i imala sam osjećaj da uživa što je okružena novim društvom i može nešto zanimljivo raditi. Takav dojam ostavljali su i ostali članovi Maslačka prisutni na radionici izrade adventskih ukrasa, posebno Petra koja se stalno smijala i pitala nas kako se zovemo.

**Nika Šantić i Dajana- članica Udruge Maslačak**

**Tamara Premuš, predsjednica Udruge “Maslačak”**

Ovakve udruge jedino su mjesto druženja za osobe s intelektualnim poteškoćama

Na ovoj radionici sudjelovalo je petoro članova Udruge “Maslačak” koji dva puta tjedno dolaze na druženje u Udrugu. To im je uglavnom jedini izlazak u društvo jer oni su osobe s intelektualnim poteškoćama i nakon završetka osnovnog školovanja u školama za osobe s posebnim potrebama nisu imali mogućnost za daljnje školovanje ili zapošljavanje. Zato su udruge poput Maslačka njima jako važne jer su im jedino mjesto susreta i druženja.

Sa svojim prijateljima iz razreda, Barbarom Dvečko, Gabrijelom Kurpezom i Lucijom Vukoić, posjetila sam Udrugu “Maslačak” dan nakon što smo u knjižnici imali radionicu o volontiranju. Naše prvo volontersko iskustvo sastojalo se u izradi adventskih vjenčića s članovima “Maslačka”, ali ono još važnije od izrade vjenčića bilo je druženje s Dajanom, Ivanom, Petrom, Alenom i Josipom. Bilo nam je drago što smo s njima podijelili dio svog vremena vidjevši da se oni radosni što smo došli. I nama je bilo lijepo i zato smo Gabrijel i ja obećali da ćemo na proljeće, kad će biti moguće druženje vani, doći s instrumentima i odsvirati im nešto. Tome su se svi razveselili, a Tamara Premuš, predsjednica Udruge “Maslačak”, rekla nam je da će za tu prigodu pozvati više članova. S njom sam na kraju posjete napravila kratak intervju koji će biti naš prvi radijski prilog za Erasmus+ projekt “Let’s Think Sustainably”. /Nika Šantić, 6. a; foto: S. L./

**Lucija Vukojić , Alen i Petra, članovi Udruge “Malsačak”**

**Učenici OŠ Sveti Petar Orehovec i članovi Udruge Maslačak**

Ove školske godine provodimo Erasmus+ projekt “Misli održivo” pa smo i našu glavnu temu posvetili održivosti. Naši novinari istraživali su održive i neodržive ljudske djelatnosti i ponašanja. Pišemo i o održivim aktivnostima koje provodimo u školi, a najviše smo se fokusirali na problem bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji.

Akcija “Posadi drvo, posadi svoju budućnost”

By

klincek

-

27. November 2021

0

Učenici 8.a razreda organizirali su 20. listopada akciju sadnje drveća. Ova aktivnost bila je dio inicijative za poticanje građanskog aktivizma učenika u našoj školi.

Na satu građanskoj odgoja učenici 8. razreda razgovarali su o temi učeničkih inicijativa i svrsi takvih inicijativa. Dobili su zadatak da osmisle neke aktivnosti koje bi se mogle realizirati u našoj školi. Bilo je puno različitih prijedloga, ali nakon rasorave odlučeno je da prva aktivnost bude akcija sadnje drveća kako bi se podigla ekološka svijest učenika i lokalne zajednice

Nakon što su nabavljenje sadnice, uz pomoć školskog domara iskopali smo rupe i sadili drveće. Na drveće smo stavili i i različite poruke kojima smo ostale učenike željeli upozoriti na važnost zaštite okoliša.

Glavni cilj ove aktivnosti bio je potaknuti kod učenik osjećaj odgovornosti i osnažiti ih za pokretanje pozitivnih promjena u zajednici. /G. Azmanov (9-1); foto: web stranica škole/

OŠ SVETI PETAR OREHOVEC

NAJNOVIJE

ŠKOLSKI LISTOVI NAŠIH ERASMUS+ PARTNERA

POPULARNE RUBRIKE