Čepove prikupljajte i dalje, nova akcija bit će u travnju 2022. – novac ćemo opet donirati za projekt “Škole za Afriku”
Naša akcija sakupljanja čepova i papira završena je za ovo polugodište. Prikupljeno je 80 kilograma čepova i 428 kilograma papira. Toj je količini dodano još 47 kilograma čepova prikupljenih prošle školske godine te ćemo tvrtki Drava International u Osijeku poslati ukupno 128 kilograma čepova.
U skupljanju čepova najviše se iskazala PŠ Bočkovec. Njihovih 14 učenika prikupilo je čak 12 kg čepova. Najviše čepova, 9,5 kg, u MŠ prikupili su učenici četvrtog razreda, a njih je u razredu samo 9. U prethodnom članku već smo spomenuli da je četvrtaš Leo Dvečko sam doprinio akciji s čak 1720 čepova.
Što se papira tiče u matičnoj školi najviše papira prikupili su učenici 5. b razreda. Oni su u školu donijeli čak 73 kilograma papira. Od PŠ najviše papira prikupili su učenici iz PŠ Gregurovec. Oni su našoj akciji pridonijeli s 34 kilograma papira.
Podsjećamo da je ovu akciju potaknulo Vijeće učenika s ciljem osvještavanja održivosti, a održivost je glavna tema našeg Erasmus+ projekta “Let’s Think Sustainably” (“Misli održivo”). Novac dobiven od prodaje papira i čepova bit će doniran za projekt “Škole za Afriku”. To je UNICEF-ov projekt kojim se pomaže obrazovanje siromašne djece u Africi.
Matej Šantić, član Vijeća učenika zadužen za provođenje akcije skupljanja papira i čepovaUčenici četvrtog razreda prikupili su 9,5 kg čepova
Uz zahvalu svima koji su doprinijeli akciji najavljujemo i novu akciju prikupljanja čepova u travnju. Do tada u svojim domaćinstvima marljivo prikupljajte čepove. Detaljni podatci o količinama prikupljenim u svakom razredu i PŠ nalaze se u priloženim tabelama. /Petra Šok, 6. a; foto: S.L./
PRIKUPLJENI ČEPOVI
Razred
Količinau kg
Prvi razred
1
Drugi razred
5
Treći razred
6,5
Četvrti razred
9,5
5. a
2
5. b
4,5
5. c
8,5
6. a
1
6. b
4
7. a
3,5
7. b
4
8. a
0,5
8. b
2,20
Ukupno MŠ
52,20
PŠ Bočkovec
12
PŠ Gregurovec
2
PŠ Fodrovec
9,5
PŠ Miholec
4,5
Ukupno PŠ
28 kg
SVEUKUPNO
80, 20
PRIKUPLJENI PAPIR
Razred
Količina u kg
Prvi razred
11
Drugi razred
62
Treći razred
26
Četvrti razred
15
5. a
14
5. b
73
5. c
16
6. a
27
6. b
35
7. a
9,5
7. b
47
8. a
0
8. b
3
Ukupno MŠ
338,50
PŠ Bočkovec
32
PŠ Gregurovec
18
PŠ Fodrovec
34
PŠ Miholec
6
Ukupno PŠ
90
SVEUKUPNO
428,5 kg
Ove školske godine provodimo Erasmus+ projekt “Misli održivo” pa smo i našu glavnu temu posvetili održivosti. Naši novinari istraživali su održive i neodržive ljudske djelatnosti i ponašanja. Pišemo i o održivim aktivnostima koje provodimo u školi, a najviše smo se fokusirali na problem bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji.
U Necenzuriranoj knjižnici nalaze se članci iz zemalja u kojima ne postoji potpuna sloboda tiska
Lani na Svjetski dan borbe protiv cenzure na internetu (12. ožujka) svi zainteresirani mogli su po prvi puta pristupiti Necenzuriranoj knjižnici. Ta knjižnica omogućuje pristup informacijama kroz igricuMinecraft. Stvorena je za arhiviranje novinskih članaka iz zemalja u kojima ne postoji potpuna sloboda tiska. Igrica Minecraft odabrana je stoga jer nije blokirana u tim zemljama. Projekt su pokrenuli nevladina organizacija Reporteri bez granica i BlockWorks, kolektiv umjetnika i dizajnera.
Kad je prošle godine knjižnica “otvorena”, igračima Minecrafta bilo je omogućeno čitati necenzurirane članke iz Saudijske Arabije, Meksika, Rusije i Vijetnama. Ove godine dodani su i članci iz Bjelorusije i Brazila, zemalja u kojima je pristup besplatnim vijestima i informacijama vrlo ograničen.
Knjižnica je projekt golemih razmjera i izgrađen je u neoklasičnom stilu. Izgrađena s više od 12,5 milijuna blokova Minecrafta. Svaka država predstavljena u knjižnici, ima svoje krilo u kojem su dostupni članci na engleskom i na izvornom jeziku na kojem je članak objavljen. Članci su untar igre ugrađeni u knjige unutar i može im se pristupiti preko polica. Nekoliko igrača može čitati članke u isto vrijeme. Teme objavljenih članaka najčešće su cenzura, kritike vlasti i kazne koje su pretrpjeli autori nepoželjnih članaka.
Interna arhitektura prostora svake od zemalja simbolizira situaciju u toj zemlji i izazove s kojima se tamošnji novinari susreću. Na primjer, u prostoru namijenjenom Meksiku, knjige okružuju malo groblje. Spomenici na tom groblju predstavljaju neovisne novinare ubijene zbog pisanja osjetljivih političkih priča ili istrage organiziranog kriminala u kartelima.
Osim toga, knjižnica ima glavnu prostoriju u kojoj se nalazi Indeks članaka i procjena trenutnog stanje slobode govora za svaku zemlju čiji su članci navedeni u Indeksu. Knjižnica ima preko 200 različitih knjiga koje sadrže mnogo članaka. /Autor: G. Azmanov (9-1)
Fotografije: internet/
Originalni članak objavljen je u digitalnom školskom listu L.A. IN-formator
Četvrtaš Leo Dvečko, junak je naše humanitarne akcije prikupljanje čepova. On je sam prikupio gotovo 5 kilograma čepova, a kod kuće je sve čepove i prebrojio te je prilikom predaje rekao da ih je točno 1720.
Leo Dvečko, četvrtaš koji je za projekt “Škole za Afriku” prikupio 1720 čepova
Za brojanje čepova trebalo mu je više od 2 sata, a osim iz svog domaćinstva dio čepova dobio je od bake. – Bilo mi je zanimljivo brojiti i skupljati čepove. Na akciju me motiviralo to što ću na ovaj način barem malo pomoći školovanju djeci u Africi – rekao nam je Dvečko nakon što je za svoj doprinos akciji nagrađen majicom s natpisom Eko-faca.
Ukupni rezultati ove i akcije skupljanja papira bit će poznati sutra jer još nisu dovezene sve prikupljene količine iz područnih škola. /Petra Šok, 6. a; foto: S.L./
Podravkin tim jelovnike u školama kreirao na načelima zdrave prehrane
Značajne količine hrane (gotovo 50 posto) koja se svakodnevno bacaju u našoj školi potaknule su na akciju Vijeće učenika. Nakon nedavne ankete provedene u razredima predmetne nastave, akcija je nastavljena razgovorom o problemu bacanja hrane s kreatorima jelovnika za sve škole kojima je Županija osnivač.
Od naše sugovornica Davorke Gajari, voditeljice službe za nutricionizam u Podravki, doznali smo kojom se idejom Podravkin tim vodio prilikom kreiranja jelovnika za škole. U intervju pročitajte i koje aktivnosti Gajari preporuča u školama kako bi se učenike potaknulo da ne bacaju hranu i da osvijeste važnost pravilne prehrane.
O čemu je sve Podravkin tim vodio brigu prilikom kreiranja jelovnika za škole u našoj Županiji?
Na početku valja spomenuti da je projekt razvoja školskih jelovnika započeo još 2011. Tada je bio usmjeren samo na škole grada Koprivnice. Na zahtjev nadležnih u Županiji 2018. počelo se s dogovorima i za razvijanje jelovnika u školama kojima je osnivač Županija. S provođenjem tog projekta započeli smo 2019.
Kreirajući jelovnike vodili smo računa da zadovoljimo kriterije zdrave prehrane te da obroci budu što raznovrsniji i da djecu upoznamo sa što više namirnica. Taj školski obrok zamišljen je kao nešto između jer on nije doručak, a nije ni užina. Vodili smo brigu da tijekom tjedna kombiniramo mesna jela, uključujući tu junetinu, piletinu i svinjetinu, da se u tjednu kombiniraju krumpir, tjestenina ili neke druge žitarice. Također da se jednom tjednom pripremi mliječni obrok te riba ili neki obrok koji nije mesni jer meso nije nužno jesti svaki dan.
Kao stručnjak za prehranu, možete li nam reći koja su osnovna načela zdrave prehrane?
Piramida zdrave prehrane – izvor – Petica igrom do zdravlja
Da bi se moglo govoriti o zdravoj prehrani ključne riječi su uravnoteženost i raznovrsnost. Dakle, važno je konzumirati sve grupe namirnica u skladu s piramidom pravilne prehrane. Baza bi trebali biti ugljikohidrati (različite žitarice i proizvodi od žitarica te povrće i voće) zatim proteinske namirnice (mlijeko i mliječni proizvodi, meso, riba, mahunarke, jaja, orašasti plodovi). Slatko se nalazi na vrhu piramide i treba nam najmanje. Kad se uravnoteženo hranimo nema potrebe unositi u organizam nikakve dodatne nutrijente (vitamine, minerale…)
Ukoliko govorimo u postocima trebalo bi konzumirati do 50 posto ugljikohidrata, do 30 posto namirnica koje sadrže i masti. Njih nikako ne treba izbjegavati jer su za naš organizam važne i masti. Ostatak do 100 posto namijenjen je bjelančevinama. Možda je teško poštivati takva pravila za svaki obrok, ali trebalo bi nastojati da se ova pravila zadovolje u toku dana, a naročito u toku tjedna. Treba napomenuti da se prehrana djece vaše dobi (djece u dobi od 7-15 godine) ne bi trebala razlikovati od prehrane odraslih. Vi možete jesti sve kao i odrasle osobe. Važno je reći i da bi kod kuće djeca trebala doručkovati i da je to važan obrok kojeg ne treba izbjegavati.
Jesu li do tima koji je kreiralo jelovnik došli neki prigovori iz škola?
Povremeno dolaze neki prigovori, ali moram napomenuti da se na njih nikad nismo oglušili. Uvažavali smo sugestije i u skladu s njima dorađivali jelovnik.
Škole trebaju educirati djecu u zdravim prehrambenim navikamai kulturi zahvalnosti za ponuđeno jelo
Je li po Vašem mišljenju škola mjesto u kojemu se učenike mora poučiti i o prehrambenim navikama?
Govori se da zbog opsežnog programa kojeg treba provesti u školama za to nema vremena. No, moje je mišljenje da u školama treba naći vremena i za to. Možda u razrednoj nastavi učitelji mogu naći vremena i s učenicima povremeno porazgovarati o jelovniku, o namirnicama koje sadrži neko jelo i o tome zašto je važno konzumirati određene namirnice. Čini mi se i da je važno učiti djecu i kulturi zahvalnosti za ponuđeno za jelo. Zahvalnosti prema osobi koja je za vas to jelo pripremala nekoliko sati. Ne bi se smjelo događati da netko hranu baci, a da je uopće ne proba.
Kreiranjem ovakvog jelovnika mi smo željeli pomoći educirati djecu o zdravim prehrambenim navikama. Ovaj jelovnik pripremljen je upravo s takvim ciljem. Zato smo uveli neke nove namirnice u školske obroke. No, ne ide sve preko noći. Prema nekim istraživanjima potrebno je 8-10 puta ponoviti neko jelo da bi ga djeca prihvatila. To je naravno problem jer se do desetog puta baci znatna količina tog jela.
Prehrambene navike unutar obitelji također imaju utjecaj na bacanje hrane u školskim kuhinjama
Anastazija Blagaj i Petra Kušec prilikom razgovora s Davorkom Gajari – voditeljicom službe za nutricionizam u tvrtki Podravka – 15. 12. 2021.
Smatrate li da su i prehrambene navike unutar obitelji jedan od značajnijih razloga što se baca toliko hrane u školskim kuhinjama?
Da, prehrambene navike unutar obitelji definitivno imaju utjecaja. Na početku kad je projekt uveden vrlo često sam išla u škole i gledala kako se djeca ponašaju. Ima djece koja jedu sve, naučeni su da jedu ono što im je ponuđeno. No, ima i djece koja čim vide da je varivo ili samo vide naziv hrane ne žele je uzeti. Kao što sam već napomenula dešava se da djeca bace hranu, a da je uopće ne probaju. Značajnu ulogu u takvom ponašanju ima i vršnjački pritisak. Posebno u periodu adolescencije kad veliku ulogu igra društvo. Ukoliko u tom periodu života vaš prijatelj ili prijateljica kaže da neće jesti neku hranu, velika je vjerojatnost da to nećete ni vi.
Kako utjecati na to da učenici ne bacaju toliko hrane pripremljene u školskim kuhinjama?Imate li kakve preporuke?
Postoje dva načina. Jedan je da se promijeni jelovnik i da se djeci da ono što oni žele jesti. U tom se slučaju vraćamo na staro. Sve bi se svelo na par jela poput pizze, hot doga, bolonjeza…
Bilo bi idealno i produžiti vrijeme obroka, no koliko znam to je u dvosmjenskoj nastavi nemoguće. Nekad djeca ostave dosta hrane i zbog kratkoće vremena za obrok jer pod odmorom žele obaviti i neke druge aktivnosti.
No, ono što se može učiniti je pričati o hrani. Unutar škola bi trebalo osmisliti nekakav program i razgovarati o hrani ukoliko se želi osvijestiti što to znači pravilno se hraniti i zašto je to važno. Treba razgovarati i s učenicima i roditeljima i o tome koje su posljedice bacanja hrane. Bilo bi dobro voditi evidenciju o količini pripremljene i bačene hrane i te podatke putem plakata ili na neki drugi način barem povremeno predočiti učenicima i roditeljima. Možda se mogu prirediti i neke mini degustacije kad se u jelovnik uvrsti neka nova namirnica. Također i kroz prezentacije učenike upoznati s novim namirnicama i tome zašto su korisne u prehrani.
Možda je i moguće organizirati da se neki dodaci serviraju posebno. Primjerice u sendviče se mogu staviti bazični sastojci, a ostali (ajvar, krastavci….) mogu biti ponuđeni da ih uzme tko želi. /Petra Kušec, 8. b; foto: S. L./
Ove školske godine provodimo Erasmus+ projekt “Misli održivo” pa smo i našu glavnu temu posvetili održivosti. Naši novinari istraživali su održive i neodržive ljudske djelatnosti i ponašanja. Pišemo i o održivim aktivnostima koje provodimo u školi, a najviše smo se fokusirali na problem bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji.
Anketa je pokazala da učenici ne vole variva, ali često bacaju i sendviče koje su svrstali na treće mjesto na listi poželjnih jela
Analizu problema bacanje hrane pripremljene u školskoj kuhinji nastavljamo interpretacijom ankete u kojoj su sudjelovali naši učenici predmetne nastave, njih 148 od ukupno 167 učenika. U prethodnom članku interpretirali smo zašto su neki odustali od prehrane u školskoj kuhinji. Prenijeli smo i tvrdnje anketiranih da im roditelji daju novac za hranu iako se hrane u školskoj kuhinji. Anketiranjem smo utvrdili i da većina učenika koji se hrane u školskoj kuhinji dobivaju još između 10-20 kuna dnevno za kupovinu hrane.
U ovom članku donosimo podatke o tome kako su učenici ocijenili jela koja se nude u školskoj kuhinji. U anketi su mogli ocjenjivati 28 jela koja se češće ponavljaju u jelovniku. Među ponuđenim jelima bila je i pizza koju su učenici ocijenili s najviše petica. Čak 84 anketiranih učenika (87,5%) pizzi je dalo odličnu ocjenu. Drugo mjestu po broju dobivenih petica dobio je hot dog. Njemu je 76 (79,2%) anketiranih učenika dalo odličnu ocjenu. Na trećem mjestu je sendvič kojem je peticu dalo 75 učenika (78,1%).
Na četvrtom mjestu po broju petica nalazi se čokolino. Njemu je 68 učenika (70,8%) učenika dalo peticu, a piletina s mlincima je peto najomiljenije jelo. Tom je tradicionalnom jelu peticu dalo 67 učenika (69,8%) učenika.
No, unatoč dobrim ocjenama tim jelima, u kantama pred kuhinjom često se može vidjeti i prilično pune kante nepojedenih sendviča, mlinaca i piletine, čokolina…
Od šest variva koje su ocjenjivali učenici najviše petica dobili su grah sa špekom i grašak s piletinom. Njima je po 20 učenika (20,8%) dalo odličnu ocjenu, a najviše je jedinica dobilo varivo od poriluka. To je jelo jedinicom ocijenilo 14 učenika (14,6%). Ni ostala variva poput graha s kašom, variva od leće ili variva od kelja nisu baš omiljena kod naših učenika. Nisu baš niti obožavatelji svinjetine sa satarašem i rižom. To je jelo dobilo najaviše trojki.
Prema ocjenama učenika može se zaključiti da oni još nešto radije jedu knedle s mlijekom, griz s čokoladom i müsle s mlijekom.
Uvjerljivo najviše jedinica dobila je tjestenina s makom. Čak 25 učenika (26,%) dalo joj je tjestenini s makom jedinicu, a peticu samo 11 učenika(11,5%). Drugo najlošije ocjenjeno jelo je tjestenina s čokoladom. Njoj je 18 učenika (18,8%) dalo jedinicu.
Rezultate ove ankete predočit ćemo Županiji, ali i učenicima i Vijeću roditelja. Roditelje ćemo pitati kakve su prehrambene navike njihove djece kod kuće, a na satovima razrednih zajednica to ćemo pitanje postaviti i učenicima. Možda nam uspoređivanje prehrambenih navika kod kuće i onog što se dešava u školi pomogne u pronalaženju rješenja problema bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji. /Petra Kušec, 8.b; foto: S.L./
Ove školske godine provodimo Erasmus+ projekt “Misli održivo” pa smo i našu glavnu temu posvetili održivosti. Naši novinari istraživali su održive i neodržive ljudske djelatnosti i ponašanja. Pišemo i o održivim aktivnostima koje provodimo u školi, a najviše smo se fokusirali na problem bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji.
Rumunji diljem svijeta 1. prosinca obilježavaju Dan državnosti, najvažniji trenutak u povijesti naše zemlje. Prije 103 godine, 1918., u Alba Iuliji, održana je Velika skupština na kojoj je izglasano ujedinjenje Transilvanije s Rumunjskom. Tako je nastala današnja Rumunjska koju zovemo i Velika Rumunjska.
U Aleksandriji je Dan državnosti obilježen je 1. prosinca svečanošću održanom ispred spomenika herojima. Događaj je započeo pjevanjem državne himne, u nazočnosti dužnosnika županije Teleorman, predstavnika Mjesnog vijeća Aleksandrije i Županijskog vijeća Teleorman. Prisutni su bili i predstavnici Aleksandrijske vojske, ratnih veterana, ali i građana Aleksandrije. Svečanost je završila polaganjem vijenaca na spomenik herojima Prvog svjetskog rata.
Uoči 1. prosinca, gradsko vijeće Aleksandrije darovalo je učenicima osnovnih škola 1000 rumunjskih trobojnica. To se dogodilo nekoliko dana prije Dana državnosti, jer je državni praznik i djeca na ovaj dan ne idu u školu. Trobojnice su im vjećnici darivali sa željom da Dan državnosti Rumunjske ne prođe nezapaženo među aleksandrijskim učenicima. Uz trobojnice od vijećnika su dobili i poruku “Djeco sretan vam dan državnosti”. /Roxana Maria Cobârlie, 6A/
Izvorni članak objavljen je u školskom digitalnom listuMEDIAGENER@TION
Upravi odbor Udruge roditelja (A.M.P.A) škole Maestre de Calatrava sastao se 29. listopada kako bi dogovorili nove projekte za ovu školsku godinu te izabrali novo vodstvo Udruge.
Dosadašnja predsjednica na sastanku je rekla da su zbog panedmije COVID imali problema u ostvarivanju prethodno planiranih projekta. No, unatoč poteškoćama, a zahvaljujući marljivom radu članova udruge, ipak su uspjeli provesti veći dio planiranih aktivnosti.
Na sastanku je prezentiran i financijski izvještaj udruge. Rečeno je da su sredstva Udruge utrošena na licence za digitalne udžbenike te za stipendiranje učenika u okviru projekta “Cerementa”. Također i na radionice projekta “Školski vrt” koji se provodio unutar Odjela za biologiju i prirodoslovlje.
Iz sredstava Udruge financirat će se i aktivnost pidžamaparty. Ta aktivnost održat će se povodom Dana dječjih prava. Cilj ove aktivnosti je ukazati na probleme djece koja borave u domovima za djecu. /Lucía Quiralte Tweddle, Ana Avón Bonal, Jimena Avón Bonal; foto: J. A./
Izvorni članak objavljen je u školskim digitalnim novinamaCALATRAVATIMES.
Učenici srednje škole Maestre de Calatrava iz španjolskog grada Ciudad Reala, sudjelovali su na novinarskim radionicama. Na radionicama su učili pisati osnovne novinske oblike. Radionice su se održavale od 3. do 10. studenog, a vodili su ih učitelji Odsjeka za španjolski jezik i književnost.
Radionice su započele izučavanjem osnovnog novinskog oblika – vijesti. Naučenu teoriju o vijestima učenici su zatim imali priliku provjeriti kroz praktičan rad pišući vijesti. Na radionicama su sudjelovali učenici 3 razreda obaveznog srednjoškolskog obrazovanja.
Ove radionice održane su kako bi se unaprijedila kvaliteta sadržaja našeg školskog digitalnog lista “Calatrava Times” . Naš školski list pripremamo u sklopu Erasmus+ projekta “Mali novinari danas, odgovorni digitalni građani sutra”. Naši partneri iz Hrvatske, Rumunjske, Sjeverne Makedonije i Srbije također uređuju svoje digitalne školske listove. Unutar partnerstva međusobno razmjenjujemo članke kako bismo se bolje upoznali, uvećali našu medijsku pismenost i poznavanje engleskog jezika. U skoroj budućnosti učenici iz partnerskih zemalja imat će priliku posjetiti našu zemlju, Španjolsku. /3ºB; foto: C.L.C./
Izvorni članak objavljen je u školskom digitalnom listuCALATRAVA TIMES.
Osmaši uče o EU kako bi se pripremili za posjet EU parlamentu u Bruxellesu
Najmanje četiri tjedna godišnjeg odmora sve članice EU moraju osigurati zaposlenima unutar svojih država. Sve zemlje EU moraju se pridržavati jedinstvenih propisa koji obuhvaćaju sve faze proizvodnje i distribucije hrane. Isto tako sve zemlje EU moraju se pridržavati EU Zelenog plana te npr. zato više niti u jednoj EU zemlji nema prodaje i proizvodnje čaša, tanjura i ostalog plastičnog pribora za jednokratnu upotrebu.
Učenici 8. b uče o EU
O tim i drugim promjenama u svakodnevnom životu građana nakon priključenja EU učili smo na satu razredne zajednice 29. 11. Prije nego što nam je knjižničarka Stojanka Lesički iznijela podatke o promjenama, morali smo sami pogoditi na kojoj se razni donosi neka odluka. Ukoliko je naše mišljenje bilo da se neka odluka donosi na razini EU morali smo otići u jedan ugao učionice, a ukoliko smo mislili da se neka odluka donosi na razini država u drugi dio učionice. Bio je to dinamičan i zanimljiv način učenja.
O povijesti i funkcioniranju EU učimo kako bismo se pripremili za posjet Europskom parlamentu u Bruxellesu. U posjet EU parlamentu ići će 5 učenika iz naše škole zajedno s učenicima iz partnerske škole iz grada Sachsenheim iz Njemačke. Oni su ove školske godine naši partneri u Erasmus+ projektu “Let’s Think Sustainably”. Prema utvrđenom planu kod naših partnera trebali bismo boraviti tri dana krajem ožujka. Tamo će nam se pridružiti i naši eTwinning partneri iz iz Grčke, Italije i Španjolske i zatim ćemo svi zajedno na dvodnevni put u Belgiju gdje ćemo posjetiti EU parlament.
Do našeg puta još trebamo naučiti dosta toga o EU, ali i pripremiti radijske priloge o održivim aktivnostima koje smo već počeli provoditi u školi. Jedan od priloga bit će i o akciji prikupljanja čepova i papira koje provodimo ovaj tjedan. /Anastazija Blagaj, 8.b; foto: S. L./
Uz školu i roditelji su ti koji trebaju savjetovati i poučavati svoju djecu što je vrijedno njihove pažnje na internetu
Je li doista srpska Youtuberica Kristina Đukić, poznata pod nadimkom Kika, počinila samoubojstvo (8. 12.) zbog cyberbullyinga (nasilja na internetu) policija još istražuje. Također i to jesu li kontraverzni Youtber Baka Prase i njegovi mrzilački komentari upućeni Kiki utjecali na njeno samoubojstvo. Da bi utvrdila moguću vezu između Kikinog samoubojstva i uvreda Bake Praseta, srpska policija je utjecajnog Youtubera prije dva dana privela na ispitivanje.
Baku Praseta prati 1,98 milijuna pretplatnika na Youtubeu. Među njima je i mnogo mladih iz Hrvatske. Svi koji ga prate znaju da je preminuloj Youtuberici 2019. “posvetio” pjesmu “Jel te nije blam”. Tek nakon smrti mlade Youtuberice tu je pjesmo uklonio s Youtbea. Iako u spomenutoj pjesmi ne spominje njeno ime, da ismijava baš nju tvrdi se i u članku portala Index.hr. U tom članku piše i da je na hrvatskom Youtubu ta pjesma Bake Praseta bila najslušanija u listopadu 2019.
Nekadjeca su na mobitelima dok roditelji spavaju
Za ovaj tragični slučaj mlade srpske Youtuberice, i druge slične u svijetu te za hejterske pjesme poput spomenute, mnogi roditelji vjerojatno niti ne znaju. Možda ne znaju da i mnogo drugih Youtubera, pa i naših hrvatskih, svoje sadržaje temelje na izazivanju sukoba s drugim Youtuberima, vrijeđanjima, psovkama, neprimjerenim prenkovima i raznim bizarnostima. Zato i pišemo o ovom slučaju.
Dok djeca sama ne shvate da je praćenje takvih sadržaja samo gubljenje vremena koje na njih može štetno utjecati, i roditelji su ti koji trebaju savjetovati i poučavati svoju djecu što je vrijedno njihove pažnje, a što nije. Također i postavljati granice provođenja vremena na internetu.
Nažalost u školama, pa i našoj, brojna djeca govore da često do jutarnjih sati na svojim mobilnim uređajima igraju igrice ili prate neke druge sadržaju dostupne na internetu dok njihovi roditelji spavaju.
U školama koliko god se trudili bez pomoći roditelja ova se bitka ne može dobiti. /Stojanka Lesički, odgovorna urednica “Klinčeka”/
