Tvrtka Insektarij već je napravila pivo od cvrčaka, zove se Crna smrča
U tjestenini, keksima, prerađevinama od krumpira, kruhu, pecivima, grickalicama, umacima, juhama, pa čak i čokoladi i pivu proizvođači će od kraja ovog mjeseca moći koristiti brašno od insekta kućnog zrikavca. Naime, EU je 6. siječnja donijela odluku o mogućnosti uporabe u brašna od kućnog zrikavca i brašna od ličinki crva brašnara u prehrani ljudi.
Odluka je donijeta nakon znanstvenih istraživanja da takvo brašno nije štetno za ljudsko zdravlje i odobrenja Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA). Odlučivanje je trajalo više od dvije godine nakon što je zahtjev podnijela tvrtka Cricket One.
Tu smo tvrtku, odnosno njen blog, već spominjali u našem članku o eksperimentiranju korištenja insekata u ljudskoj prehrani. Od 2020. kada smo objavili taj članak, tvrtke i ekološki aktivisti bili su uspješni u lobiranju za korištenje insekata u ljudskoj prehrani. Lobisti, između ostalog, svoje zahtjeve opravdavaju i brigom za planet. Naime, kukci imaju znatno manji ugljični otisak od npr. krava koje proizvode velike količine metana što utječe na emisiju stakleničkih plinova.
Dok je nama neobično da ljudi jedu insekte, u nekim zemljama svijeta to je višestoljetna tradicija. Jutarnji list piše da više od 2 milijarde ljudi u svijetu koristi insekte u prehrani. No, kao što smo već pisali eksperimentirati s insektima u prehrani se započelo i kod nas u Hrvatskoj. U međuvremenu je Aleksandar Gavrilović, vlasnik “farme” za proizvodnju insekata, u suradnji s tvrtkom Winning Eleven Brewery, napravio i pivo od cvrčaka. Nazvao ga je Crna smrča. Na mrežnoj stranici Gavrilovićeve tvrtke Insektarij, piše i da je to prvo takvo pivo u Hrvatskoj i Europi. Međutim, prodavati ga nisu mogli, već su ga dijelili onima koji su ga željeli kušati. Otkako je EU donijela odluku o korištenju brašna od zrikavaca i crva brašnara, više nema zapreka da Gavrilović svoje pivo počne i prodavati. /Ines Martinek 6. a, foto: Insektarij/
Proteinske pločice za sportaše od cvrčkova brašna
Već nekoliko godina svoju farmu cvrčaka na Tajlandu imaju Česi Radek Hušek i Daniel Vach. Oni proizvode proteinske čokoladice i energetske pločica za sportaše od brašna cvrčaka. Taj smo podatak pronašli u članku portala Pun kufer, gdje piše i podatak da je za 1 gram brašna potrebno 11 cvrčaka.
Zabavno je danas bilo i informatičkoj učionici gdje se održavala radionica programiranja i razvoja računalnog i algoritamskog razmišljanja, uz pomoć LEGO Spike Essential obrazovnih setova robotike. Radionicu su vodili Tomislav Jagušt, doc. dr. sc. s Fakulteta elektrotehnike i računarstva i Ana Marjanović, zaposlenica na projektu SPARK. Cilj radionice bio je potaknuti učenike na računalno razmišljanje.
Na radionici je sudjelovalo 16 učenika sedmih i šestih razreda. Njihov je zadatak bio sastaviti model vrtuljka, a zatim ih programirati po uputama priloženim na tabletima koje su donijeli voditelji. Programirali su ih da se vrte različitim brzinama, sviraju glazbu i pale ili gase raznobojna svjetla.
Voditelj radionice, inače i voditelj FER-ovog programa popularizacije znanosti ŠUZA (iz Škole U Znanost i Akademiju), istaknuo je da su učenici na radionici razvijali niz vještina. To su vještine preciznog praćenja uputa, fine motorike, analize različitih rješenja za neki programski problem, dekompozicije kompliciranih izazova u niz jednostavnijih koraka i sl.
Radionica je organizirana u sklopu projekta SPARK “Sinergija prirodoslovaca, astronoma, računaraca Križevaca”. Dio njihova projekta su i radionice robotike i računarstva. Projekt provodi Udruga P.O.I.N.T. u partnerstvu s Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Križevačkom astronomskom udrugom Perzeidi, Gradskom knjižnicom “Franjo Marković”, Pučkim otvorenim učilištem Križevci, Zakladom za lokalni razvoj i solidarnost Volim Križevce te Gradom Križevcima. /Lucija Srbljinović, 7.a; foto: L.S; S. L./
Ukoliko vam je pri korištenju neke aplikacije iskočio prozor za chat i u njega ste unijeli neko pitanje u vezi korištenja aplikacije već ste se susreli s chatbotom. Iako u prozoru često piše neko ljudsko ime chatbot je ustvari računalni program “napunjen” potrebnim informacijama za odgovaranje na korisnička pitanja.
Npr. chatbotovima avionskih kompanijama korisnici često postavljaju upite oko povrata novca za otkazane letove. “Pamet” botova ovisi o tome kako su programirani. Postoje oni jednostavni za odgovor na osnovna pitanja, npr. odgovore o cijenama, redovima letenja, vremenskoj prognozi ili izračunu tečaja. Napredniji chatbotovi mogu odgovarati na složenije upite jer su programirani tako da uče na razgovorima koje su prethodno ostvarili s korisnicima. Njih se, kako to piše mrežna stranica Radionica, preporučuje koristiti za razumijevanje namjera i konteksta korisnika.
Chatbot izumljen je još sredinom šezdesetih godina 20. stoljeća. Izumio ga je Joseph Weizenbaum, a svoj je chatbot nazvao Eliza. Chatbotovi su korisni jer olakšavaju poslovanje obzirom da mogu odgovoriti na upite više od jednog korisnika istovremeno.
No, chatbotovi su samo jedna vrsta botova– računalnih programa koji samostalno izvršavaju neki zadatak putem interneta. Botovi se koriste na još puno različitih načina. Napredniji botovi koriste se u računalnim igrama, mogu s ljudima igrati šah, ili kako to piše Wikipedija preuzeti ulogu instruktora ili ispitivača. Botovi pomažu u pretraživanju weba, oni rangiraju rezultate pretraživanja. Takve botove još zovu i paucima.
Izvor:Unsplash
Zlonamjerni botovi mogu krasti podatke i uništavati web sadržaj
Osim ovih dobrih botova ima i zlonamjernih. Portal Ictbusiness grupirao ih je u nekoliko skupina. U prvoj su botovi koji dupliraju sadržaj i kradu e-mail adrese. Na ukradene e-mail adrese šalju različite poruke. Ta skupina botova fokusirana je na web stranice agencija za putovanja, oglase, stranice s vijestima, e-trgovine i forume.
Druga skupinu, tzv. spam botove, čine oni koji postavljaju dosadan i nevažan sadržaj (spam) ili zlonamjerne linkove koji mogu našteti posjetiteljima web stranica. Ti botovi najčešće “vrebaju” blogove, forume i web stranicama na kojima je moguće objavljivanje postova.
Treća skupina su hakerski botovi. Oni kradu podatke, ubacuju i šire zlonamjerne softvere na stranicama. Takvi botovi mogu preuzeti kontrolu nad poslužiteljima, uništiti ili izbrisati web sadržaj.
Prema nekim istraživanjima, danas većinu internetskog prometa čine botovi. Portal Telegram prenosi podatke iz istraživanja iz 2017. Prema tom istraživanju botovi čine 52 posto web prometa. Nažalost, omjer ide u korist onih šetenih. Njih je 29 posto, a korisnih ima 23 posto. /Amadea Bošnjak, 8. a; foto: Freepik; Unsplash/
UPSHIFT je UNICEF-ov program za razvoj poduzeteničkih vještina i kreativnosti mladih u dobi od 13-19 godina
Engleska riječ UPSHIFT je imenica koju bi u hrvatskom preveli kao mijenjanje u višu brzinu. U našem podneblju mi to govorimo prešaltati i mislimo na šaltanje brzina u automobilu. No, na jučerašnjem susretu s Marinom Ilejom iz UNICEF-a, mi učenici 8. a doznali smo da je UPSHIFT program UNICEF-a koji potiče kreativnost i poduzetništvo mladih.
Ovaj program u Hrvatskoj je pokrenut 2020. kao dio UNICEF-ovog programa za adolescente i mlade ZABUM – za budućnost mladih, u suradnji s Hrvatskim uredom za kreativnost i inovacije. Princip sudjelovanja u tom programu podrazumijeva da zainteresirani timovi mladih (u timu može biti 3-5 osoba) prvo prijavljuju problem kojeg žele riješiti. Ukoliko prijava bude odabrana tim se poziva na trodnevnu radionicu. Na toj radionici polaznici razrađuju ideje za problem kojeg žele riješiti. Nakon toga biraju se pobjednički timovi koji će imati priliku razviti i ostvariti svoje ideje kako bi pridonijeli unaprjeđenju lokalne zajednice.
Izvor – UNICEF
Odabrani timovi za razvijanje projekta dobivaju po tisuću eura. U protekle dvije godine na UPSHIFT radionicama sudjelovalo je 493 mladih. Oni su osmislili 124 projekta, a 52 projekta dobila su financijsku podršku. Za najbolji projekt lani je izabran projekt učenica iz OŠ Mala Subotica. Učenice iz Male Subotice dobivena sredstva su iskoristile da bi zapušteni prostor oko škole preuredile u edukativnu stazu o biljnom i životinjsku svijetu.
Zainteresirani za uključivanje u ovaj program mogu na mrežnoj stranici Zabum pratiti gdje će biti radionice i pokušati se prijaviti. Nedavno su objavljeni pozivi za radionice na području Međimurske županije. /Elizabeta Truščec, 8. a; foto: UNICEF/
O aktivnostima UNICEF-a u Hrvatskoj, na online predavanju, govorio nam je Marin Ilej, voditelj komunikacija Ureda UNICEF-a za Hrvatsku
Oko 12.500 djece u Hrvatskoj ima jednog ili oba roditelja u zatvoru. Djeca ih povremeno posjećuju u zatvoru, no ti prostori nisu prije bili prilagođeni djeci. U proteklih pet godina u 7 kaznionica i zatvora ti su prostori obnovljeni kako bi bili prilagođeni potrebama djece, dok je 13 kaznionica i zatvora opremljeno potrebnom opremom za videoposjete u zatvoru.
Organizacija koja je provela tu hvale vrijednu akciju zove se UNICEF (United Nations International Children’s Fund – Međunarodni fond Ujedinjenih naroda za djecu), a mi smo o toj akciji jučer doznali od Marina Ileja, voditelja komunikacija Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.
Marin Ilej, voditelj komunikacija Ureda UNICEF-a za Hrvatsku i osmaši Mihael Đuran i Elizabeta Truščec
Ilej je predavanje o UNICEF-u, i njegovim postignućima u Hrvatskoj, održao učenicima 8. a Na tom online predavanju, organiziranom u sklopu Erasmus+ projekta “Rights now”, osmaši su od Ileja doznali i da je u proteklom šetogodišnjem razdoblju (2017. – 2022.) UNICEF na području Hrvatske u podršku djeci i ostvarivanje dječjih prava uložio oko 13 milijuna eura. Novac za provođenje aktivnosti UNICEF prikuplja donacijama građana i tvrtki i različitih fondova.
UNICEF podupire i aktivnosti na području medijske pismenosti djece
Odluke o aktivnostima u koje će UNICEF ulagati u petogodišnjem razdoblju donose se na temelju provedbe Konvencija o pravima djeteta. O provedbi Konvencija sve zemlje potpisnice, tako i Hrvatska, izvješćuju UN-ov odbora za prava djeteta. Upravo na temelju tih izvješća u proteklih 5 godina UNICEF je potaknuo osnivanje Banke humanog mlijeka što je osobito važno za prijevremeno rođene i teško bolesne bebe.
Kljajo/UNICEF
Izvješća su bila temelj i za nabavu suvremene opreme za liječenje novorođenačke žutice. Nju su nabavili za čak 20 rodilišta. Osim brojnih akcija na području zdravstvene skrbi UNICEF je pomagao djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi. Jedna od takvih aktivnosti je i edukacija budućih udomitelja, ali i kampanja “Svako dijete treba obitelj” koja je povećala interes za udomiteljstvo u Hrvatskoj. UNICEF radi i na suzbijanju dječjeg siromaštva. U tom cilju UNICEF provodi inicijativu “Jamstvo za svako dijete” koja se kao pilot projekt provodi u 7 općina Međimurske županije.
Hövener/UNICEF
UNICEF na području Hrvatske provodi i različite aktivnosti za pomoć djeci s teškoćama u razvoju te djeci i obiteljima romske nacionalne manjine, aktivnosti na području obrazovanja i podršku djeci u pravosudnom sustavu. Promiču i medijsku pismenost djece i uz njihovu je podršku osnovan portal Medijska pismenost, a od 2018. pokrenuti su Dani medijske pismenosti. U Dane medijske pismenosti uključuje se i naša škola, a služimo se i publikacijama koje izdaju u cilju uvećavanja medijske pismenosti. Ilej je istaknuo da sada u sklopu dana Medijske pismenosti organizirano 1250 događanja. Spomenuo je i da su publikacije za provođenje satove medijske pismenosti preuzete više od 800.000 puta s portala.
Osim spomenutih aktivnosti, hrvatski UNICEF nastoji potaknuti i osjećaj solidarnosti i empatije kod hrvatske djece te ih potiče na uključivanje u program Škole za Afriku. Hrvatski UNICEF u taj se program uključio 2008. i od tada su hrvatske škole prikupile oko 6,5 milijuna kuna za školovanje djece u Africi. Jedna od novijih aktivnosti hrvatskog UNICEF-a je program UPSHIFT, ali o tom programu više u slijedećem članku. /Mihael Đuran, 8.a; foto: UNICEF; S. L./
Ideja UNICEF-a – djeca iznad politike
UNICEF je kao specijalizirana organizacija Ujedinjenih naroda osnovan 1946. s idejom – djeca iznad politike. Ideja je bila da se pruža pomoć djeci unatoč svih političkih razlika prisutnih u to vrijeme. U godinama nakon drugog svjetskog rata UNICEF je svaki dan prehranjivao više od 6 milijuna djece. Kasnije se UNICEF bavio i proizvodnjom penicilina i iskorjenjivanjem malarije. – Nakon tog početnog perioda shvatilo se da s humanitarne pomoći treba krenuti na razvojnu pomoć i to se danas najviše radi i u Hrvatskoj – istaknuo je Marij Ilej.
Morske kornjače najčešće stradavaju u ribarskim mrežama
Calimero nije lik iz crtića, a Saturn nije planet već su to imena morskih kornjača koje su bile na liječenju u Oporavilištu za morske kornjače u Malom Lošinju. Bili su tamo i Bura, Grom, Veli i još mnoge druge kornjače. Zaposlenici instituta Plavi svijet, koji vode ovo Oporavilište, imena im daju prema mjestu gdje su ozlijeđene morske kornjače pronađene ukoliko prijedlog imena nema osoba koja je pronašla kornjaču.
Calimero je u oporavilištu boravio čak 7 mjeseci jer je imao duboku ozljedu stražnjeg dijela oklopa najvjerojatnije uzrokovanu udarcem trupa plovila. Kornjače često ozljeđuju brodovi jer one izlaze na morsku površinu. Na površinu mora izlaze kako bi se sunčale obzirom da su hladnokrvne životinje, ali i da bi udahnule zrak. Naime, one su morska bića koja dišu plućima. Na površinu izlaze čak i za zimskog mirovanja (hibernacije). Bez zraka mogu biti maksimalno do 7 sati.
Nekoliko tisuća kornjača svake godine ugiba u ribarskim mrežama
Osim ozljeda od brodova morske kornjače najčešće stradaju tako da se zapetljaju u ribarske mreže ili progutaju udicu i plastičnu strunu. Na mrežnoj stranici Instituta Plavi svijet pronašli smo podatak da nekoliko tisuća kornjača u Jadranskom moru svake godine ugiba u ribarskim mrežama. U Oporavilištu u Malom Lošinju za ozlijeđene kornjače uređeni su specijalni bazeni za intenzivnu njegu i oporavak te prostori za operacije. Slična oporavilišta postoje i u drugim zemljama, a važno je da ih ima jer se morske kornjače nalaze na Crvenoj listi ugroženih životinja. Važno je brinuti se za ugrožene vrste životinja i biljaka jer izumiranja vrsti utječe na bioraznolikost i dovodi do različitih poremećaja u prirodi.
Institut Plavi svijet zato vrši i brojne edukativne aktivnosti o zaštiti mora. Što se kornjača tiče Institut upozorava javnost kako treba postupati ukoliko netko uoči ozlijeđenu kornjaču. Kad se kornjače oporave, također s ciljem poticanja svijesti o potrebi zaštite kornjača, organiziraju javna puštanje kornjača u more.
Izvor – FreepikPuštanje u more morske kornjače Bova; Izvor – Institut Plavi svijetPuštanje u more morske kornjače Calimero; Izvor – Institut Plavi svijet
Morske kornjače žive u svim dijelovima Jadrana tijekom cijele godine, a gnijezde se na plažama Grčke, Turske i Cipra. U naše more dolaze kad se počnu hraniti rakovima i školjkama, tj. organizmima koji žive na dnu mora. Postoji 7 vrsta morskih kornjača, a u našem Jadranskom moru najčešće žive glavate želve. One mogu živjeti 60-tak godina, a odrasle jedinke mogu dostići težinu do 115 kilograma.
Više o morskim kornjačama dostupno je u priloženoj radnoj bilježnici Instituta Plavi svijet. /Petra Šok, 7. a; fotografije: Freepik i Institut Plavi svijet/
Križevači band kids from the sky započeo je djelovati 2017. U posljednje vrijeme kidsi su sve popularniji u radijskom eteru i na raznim platformama. Teo Golub i Robin Petić, dvojica talentiranih mladića iskreno su nam odgovorili na naša brojna pitanja i otkrili svoje želje i planove.
Zašto baš to ime kids from the sky? Čija je to ideja?
Teo: Ideja je moja jer sam se uvijek osjećao kao da ne pripadam sredini u kojoj se nalazim. Tako je taj naziv nekako imao smisla.
Kako funkcionira live nastup sa samo dva člana?
Teo: Kod vrste glazbe kojom se bavimo to je moguće. Kad imamo live nastupe idu matrice, a ispod toga programirani bas. Robin svira bubnjeve i zadužen je za puštanje matrica, a ja pjevam. Kad bismo željeli nastupati s live instrumentima trebalo bi nas biti 10 na pozornici da to sve uspije. Nismo jedini koji tako radimo, ima takvih grupa još.
Alternativni pop
Teo Vi skladate glazbu, a pišete i pjesme. Otkud ideje?
Inspiracija je čudna stvar, dođe pa ode. Meni najčešće dođe kad odem nekud u nepoznato i onda kad se vratim dođu ideje. Inspirira me i dobra glazba da i sam pokušam napraviti nešto dobro. Što se tiče pisanja, stalno sam pisao neke svoje imaginarne priče. Imao sam bujnu maštu i bio kreativan, ali nisam se baš fokusirao na pjesme. Prvu pjesmu sam napisao negdje u 7-8 razredu kad mi se jako sviđala jedna cura. Pjesma je bila na engleskom. Još danas se sjećam tog refrena. To je bila prva pjesma za koju sam napisao i glazbu. Hvala toj curi što mi se sviđala, to je otvorilo put. U srednjoj sam mislio da ću se posvetiti sportu i baviti se njime cijeli život, ali evo sve se promijenilo.
Robine, Vas vidimo kao bubnjara u spotovima. Imate li još neki zadatak u grupi?
Teo Golub i Robin Petić – kids from the sky
Bubnjevi su moj zadatak i u spotovima i na live koncertima.
Teo: No, kad ja radim u studiju onda se sa savjetima uključuje i Robin, ali i naš prijatelj Vedran Vlahović – Veki.
Kako biste definirali svoju glazbu, gdje biste se svrstali?
Od početka smo se dvoumili jer je naš stil satkan od više stilova, ali sad smo nekako mišljenja da bi prava definicija bila alternativni pop. U srži smo pop grupa s blagim u elementima alternative.
Surađujete li s diskografskom kućom Aquarius Records od početka?
Prve tri godine su bile neke testne godine. S njima smo počeli surađivati 2020.
Imate li managera?
Službeno još uvijek ne, ali počeo se stvarati neki ozbiljniji tim. Veki zna reći iz zafrkancije da je naš manager kad idemo na gaže. Jedno vrijeme on je bio i na pozornici i puštao matrice, ali kaže da mu iza scene prirodnije okruženje
S pjesmama “Prolazna stvar” i “Film” osvojili radijski eter
Je li se teško probiti na radio?
Prije kad nismo imali izdavača sami smo slali pjesme urednicima. Sad to rješava Aquarius Records, a urednici odlučuju što će pustiti, a što ne. Kad to krene izgleda jednostavno, ali nije baš tako.
Koja je pjesma najzaslužnija za proboj na slušane radio stanice poput Antene i Hrvatskog radija?
Robin: “Prolazna stvar”, koja je izašla u listopadu 2021. Tad nas je Antena počela puštati.
Teo: Njome smo otvorili vrata mainstreamu. Pjesma “Film” je bila potvrda naše priče. Antena je jako prihvatila tu pjesmu i onda nas je i puno drugih radio stanica počelo puštati.
Koji vam se film sad vrti u glavi?
Robin: Meni Legend, to je zadnji film koji sam gledao i oduševljen sam njime.
Teo: Ja jedva čekam da dođe serija The Last of Us, čuo sam da je izvrsna. Kreće 16. siječnja.
Na kojim se sve platformama može čuti Vaša glazba?
Na svima, Spotifay, Apple, Deezer, Tidal, Youtube… Najviše se fokusiramo na Spotifay.
Što je po vašem mišljenju više pridonosi da ljudi znaju za vašu glazbu, radio ili platforme poput Spotifya?
Na hrvatskoj glazbenoj sceni često se ne podudara ono što je popularno u radijskom eteru i na ulici. Pod ulicom mislim na platforme poput Spotifaya i društvenih mreža. Mi smo se uvijek fokusirali na to da dođemo do stvarnih slušatelja na platformama, radio nam nije bio u prvom planu, ali smo uspjeli i probili se i na radio.
Valerija Puškar i kids from the sky – online intervju 14.1. 2023.
Imate odlične spotove. Tko vam radi spotove?
Sami smišljamo scenarije za spotove, a snima ih i producira Dinko Šimac. On nas i usmjerava. Kaže što je moguće ostvariti, a što ne.
Kad nosiš bubnjeve na vrh planine, prekrasni kadrovi su nagrada
Koji Vam je Vaš spot najdraži i zašto?
Robin: Prolazna stvar jer smo ga snimali na putovanju u Zadru i Splitu. Volim avanture, a baš je bilo tako dok nosiš bubnjeve na vrh planine, a poslije vidiš te prekrasne kadrove. I dok smo snimali spot za “Vodu” na Pagu i tad je bilo baš dobro.
Kako ide s koncertima?
Najviše koncerata smo imali u Križevcima. Lijepo je da nas naš grad podržava jer smo odavde. Nakon Križevaca najviše smo nastupali u Zagrebu. Koncerti u živo su nam još boljka. Htjeli bismo ih više i nadamo se da će se i to pomalo krenuti.
Koji su vaši glazbeni uzori?
Teo: Ima ih puno, ali ja sigurno bez Red Hot Chili Peppersa ne bih bio u glazbi. Oni su me uveli u svijet strane glazbe.
Nekad se pitaš ima li sve to smisla
Kako komentirate glazbeni ukus mladih danas?
Robin: Ne bih to komentirao. Neka svatko sluša što voli, važno je da nema mržnje. Mi nemamo mržnje prema drugima, a nadamo se ni drugi prema nama.
Bavite li se sad samo glazbom ili još studirate ili radite?
Robin: Ja pohađam MPA (Music Production Academy), smjer za audio inženjera ili producenta u tonskom studiju i uz to sviram.
Teo: Ja imam svoj obrt za glazbenu produkciju. Tu u ovom glazbenom studiju i nastaju naše pjesme.
Obojica ste pohađali križevačku glazbenu školu. Jeste li već u glazbenoj maštali o svojoj grupi?
Robin: Ja sam upisao glazbenu školu jer mi je kum bubnjar. Vidio sam kako kum svira na koncertu. Zato sam i ja sam želio svirati i biti grupi.
Teo: Ja se nisam zamišljao u nekoj grupi, ali evo dogodilo se.
Pripremate li neku novu pjesmu i kakve planove imate za ovu godinu?
Već imamo aranžman i instrumental za novu pjesmu, a još treba doraditi tekst. Ove bi godine željeli više žive svirke, ali i upasti na neke festivale. U planu je i album.
Što biste poručili mladima koji bi željeli osnovati svoju grupu?
Robin: Da ne odustaju.
Teo: Neka budu spremni i na neuspjeh. Ljudi samo vide uspjeh. Neki nam kažu vi ste brzo uspjeli, ali nije baš tako. To već traje dugo i puno je pjesmi izbačeno, a apsolutno se ništa ne dogodi. Nekad se pitaš se ima li to sve smisla, djeluje to i na psihu i pitaš se je li to dobar put za tvoj život. Nije lako, ali i neuspjesi su sastavni dio priče jer uspjeh ne dolazi preko noći. /Valerija Puškar, 8.b; foto: arhiva grupe kids from the sky/
Godina 2027., za kad dužnosnici Ministarstva obrazovanja najavljuju rad u jednoj smjeni, još je daleko, ali mi se možemo pohvaliti da je još jedna naša područna škola počela raditi u jednoj smjeni. Uz PŠ Gregurovec i PŠ Bočkovec koje već godinama rade u jednoj smjeni, nekoliko dana prije završetka prošlog polugodišta u jednoj smjeni započela je raditi i PŠ Miholec.
Ta se škola u etapama obnavlja još od 2020., a nakon dogradnje novog i završenog preuređenja starog krila zgrade, škola ima uvjete za rad u jednoj smjeni. Sad imaju čak tri učionice i malu dvoranu za tjelesni, a u trećoj etapi koja je predviđena za ovu godinu još je preostalo urediti pročelje starog i novog dijela školske zgrade.
Učitelji PŠ Miholec – Ivica i Maja Čorak
Uvjetima rada u preuređenoj školi vrlo su zadovoljni Maja i Ivica Čorak, učitelji koji u ovoj školi rade više od 30 godina. Učitelj Čorak u školi radi 35 godina, a učiteljica Maja 34 godine. – Meni osobno prednost je to što sada više ne moram dva puta do Miholca jer sad supruga i ja radimo u jednoj smjeni i vozimo se zajedno. Zbog rada u jednoj smjeni imamo i više vremena za pripremu nastave – rekao nam je učitelj Ivica Čorak. Dometnuo je da je prednost rada u jednoj smjeni i to što je škola popodne slobodna i u njoj je moguće organizirati neke dodatne aktivnosti. Učiteljica Maja Čorak, istaknula je da je jednosmjenska nastava olakšanje za roditelje koji imaju po dvoje djece u školi pa ih ne moraju voziti i prijepodne i popodne.
PŠ Miholec ove godine pohađa 21 učenik. Ukupno 10 ih je u 3. i 4. razredu, a 11 učenika ima u 1. i 2. razredu. Razgovarali smo i s dvoje učenika. Dolores Ruganec rekla je da im je škola sad jako lijepa, a Alen Burdić je sretan što su sad svi zajedno jer ih ima više za igranje pod odmorima. /Karla Hlebić, 7.b; foto: K. H./
Nakon godina iščekivanja učenici naše škole jučer su prvi puta imali tjelesni odgoj u novoj sportskoj dvorani. S učenicima 5. i 8. b razgovarali smo nakon njihovog prvog sata tjelesnog u dvorani i pitali ih za dojmove.
Podsjetimo naša sportska dvorana svečano je otvorena ljetos, ali zbog poplave su djelomično oštećeni parketi te je trebalo izvršiti potrebne popravke. /Marta Ban, 8. b; foto: Saša Šikić, Valerija Puškar, S. L./
VALERIJA PUŠKAR, 8. b: Dvorana je prekrasna. Osobno mi je jako važno što u dvorani imamo svlačionice i ne moramo se više gurati po zahodima da se presvlačimo.
MIHAEL BILJAN, 8. b: Bilo nam je jako lijepo na prvom satu u dvorani, ali smo uočili da se lopta dobro ne odbija.
MARTA BAN, 8. b: U usporedbi s hodnikom u kojem smo prije imali tjelesni, nova dvorana sad mi izgleda svemirski ogromna.
MARTIN TREMSKI, 8. b: U tako velikoj dvorani sad ćemo imati prilike raditi neke vježbe koje prije nismo mogli, a meni je najdraže što u dvorani možemo igrati i nogomet.
MIHAELA JELAK, 8. b:Ova velika i lijepa dvorana omogućava nam da napokon imamo i mjesto za održavanje priredbi.
KARLO BLAGAJ, 5. b: Baš je dobar osjećaj igrati nogomet u dvorani. Bilo nam je toplo i nismo morali loptu tražiti u jarku kao kad nogomet igramo vani.
IVAN BILJAN, 5. b: U dvorani su i tribine pa sad publika koja želi pratiti neku našu utakmicu ili natjecanje može sjediti.
GABRIELA MEKOVEC, 5. b: Bilo je baš dobro na prvom satu. Imali smo jako puno prostora za izvođenje vježbi i to mi bilo je neobično.
MISLAV MATOIĆ, 5. b: Meni je dvorana jako lijepa. Mislim da je ljepša od one u Križevcima.
ANTONIA BEDOIĆ, 5. b: Znalo se dešavati da smo kasnili na sat zbog presvlačenja u zahodima. Sad toga više neće biti jer imamo svlačionice.
U sintetičkim tkaninama tijelo se više znoji što za posljedicu ima i neugodne mirise
Sintetički materijali – Izvor: Freepik
U dobi smo kad nas moda sve više zanima i prilikom kupovine odjeće uglavnom razmišljamo je li komad koji nam se sviđa u skladu s trenutnim modnim trendovima. No, u ovom članku želimo upozoriti da bi prilikom biranja odjeće trebali voditi računa i o tome od kakvih je materijala načinjena odjeća. To je važno zato što nije svejedno kakvi materijali dolaze u dodir s našom kožom.
U trgovinama je sve više odjeće od sintetičkih materijala jer su jeftiniji od prirodnih i većinu njih ne treba glačati. Njihova je prednost i u tome što se brže suše, ima ih u puno više različitih debljina i tekstura od prirodnih, ne deformiraju se i ne izbljeđuju kao prirodni te imaju duži vijek trajanja. No, sintetički materijali, kako to piše portal Dress techinfus, dobivaju se umjetnom obradom sirovina i proizvodnjom vlakana iz različitih kemijskih komponenti. Uglavnom su na bazi nafte, a u njihovoj strukturi su i različiti kemijski elementi najčešće fluor, dušik, ugljikovodik ili klor.
Prirodni materijali su pamuk, lan, svila i vuna
Sintetički materijali zbog svog sastava mogu biti uzrok različitih problema osobito kod osoba sklonih alergijama. Njihov je problem što zbog svoje strukture ne dopuštaju koži da diše i slabo upijaju vlagu. U njima se tijelo više znoji što za posljedicu ima i neugodne mirise. Zato sintetičke tkanine nisu pogodne za vruće vrijeme. Odjeća načinjena od umjetnih materijala puno se teže razgrađuje od odjeće načinjene od prirodnih materijala, taj proces može trajati i više stotina godina.
Izvor: Freepik– pamučne majice
Izvor: Freepek – sintetika ne propušta vlagu
Za razliku od sintetičkih, tkanine načinjene od prirodnih materijala omogućuju koži da diše. One upijaju vlagu i propuštaju zrak stoga su bolje za naše tijelo te je mogućnost loših mirisa kod nošenja prirodnih materijala je znatno manja. Zato se, pogotovo za vrućeg vremena, preporuča nositi tkanine od prirodnih materija. Zbog zdravlja je također bolje birati tkanine od prirodnih materijala, pogotovo za odjeću koja ima direktan dodir s kožom. Prednost tkanina od prirodnih materijala je i to što su biorazgradive i lako se mogu reciklirati za ponovnu upotrebu. Prirodni materijali su pamuk, lan, svila i vuna. Viskoza također ima prirodno porijeklo, ali se obrađuje kemijski. Savjet za kraj, dobro čitajte deklaracije kad kupujete rublje i odjeću, pogotovo onu za ljeto. /Iva Beloša, 7.b; fotografije: Freepik/
Portal Fashion.hr piše da je testom izgaranja najjednostavnije provjeriti od kakvog materijala je načinjena neka tkanina. Sintetički materijali se tope poput plastike, a ono što preostane nakon izgaranja izgleda poput čvrste kuglice. Kad se spali pamuk pepeo koji preostane ličit će na ostatke izgorenog papira i imat će miris kao spaljeni papir. Izgaranje pamuka i svile imat će sličan miris poput spaljene kose.
