Puno slučajeva diskriminacije pri zapošljavanju vezano je uz trudnoću i majčinstvo

Žene se danas školuju  za kirurge, pilote, vozače kamiona, zavarivače….i  rade na radnim mjestima na kojima su u prošlosti obično radili muškarci. Međutim, unatoč Zakonu o suzbijanju diskriminacije, žene u Hrvatskoj i dalje imaju problema prilikom zapošljavanja u nekim sektorima samo zato što su žene.

To smo doznali istražujući kršenja ljudskih prava pregledavajući  medije na internetu, ali i Izvješće pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2021. Na taj dokument nas je uputio  Josip Grgić, savjetnik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova s kojim smo na online susretu razgovarali o aktivnostima Ureda pravobraniteljice.

U Izvješću pravobraniteljice pronašli smo i dio koji se odnosi na diskriminaciju na temelju spola u svijetu rada i procesima zapošljavanja.  U Izvješću piše da većinom žene prijavljuju slučajeve diskriminacije. Od ukupno 610 prijavljenih slučajeva diskriminacije u 2021. godini, čak 71,6 posto odnosi se na diskriminaciju žena. I na području diskriminacije u svijetu rada žene imaju znatno više problema nego muškarci, a puno je slučajeva vezano  uz trudnoću i rodiljski dopust. Iz Izvješća pravobraniteljice izdvajamo slučaj žene kojoj poslodavac nije produžio ugovor o radu saznavši da je trudna.

U “Tankerskoj plovidbi” je nisu htjeli jer ne žele žene na brodu

Naredni slučaj pronašli smo u medijima, a diskriminacija kandidatkinje za posao na brodu utemeljena je na stereotipu o ženskim i muškim poslovima. Iako se taj slučaj desio još 2015. odlučili smo ga opisati jer želimo ukazati i na važnost medija u borbi za ljudska prava. Naime, upravo zahvaljujući medijima koji su prenijeli problem Petre Prosenice, magistrica Nautike i tehnologije pomorskog prometa, Prosenica je dobila posao na brodu.  Doduše, ne u “Tankerskoj plovidbi” gdje je posao tražila, već na stranom tankeru Ardmore Defender. Kako je slučaj Prosenice bio popraćen u brojnim medijima, nazvali su je iz Ureda Thome Ship Management-a u Zadru i ponudili joj pomoć oko ukrcaja. Portal Zadarski.hr   piše da se na tanker ukrcala u lipnju 2016.

U tvrtki “Tankerska plovidba” gdje je tražila posao, Prosenicu nisu  željeli. Rekli su joj da nemaju “užancu” (običaj) ukrcavati žene na brod. Nakon tog razgovora za posao ona se obratila Vladi putem njihovog Facebooka. Mediji  su prenijeli njen slučaj i to je bilo ključno da dobije posao.

Da bi slučajeva poput ovih koje smo spomenuli bilo što manje, važno je poznavati svoja prava i znati kome se obratiti. Zato o ljudskim pravima treba učiti već od djetinjstva. Nama u tome pomaže i naš Erasmus+ projekt “Rights now” u sklopu kojeg učimo o ljudskim pravima.  /Amadea Bošnjak, 8. a/

Ove školske godine provodimo Erasmus+ projekt “Rights now!” (“Prava sada!”) te smo stoga odlučili da ljudska prava budu i naša glavna tema u “Klinčeku”. Projekt provodimo s partnerima iz Grčke, Italije i Njemačke.

Ravnatelj Stjepan Lučki: Poštenije je da roditelji potpišu suglasnost da se dijete ne želi hraniti nego da bacamo hranu

Od ponedjeljka u našoj školi rade dvije kuharice te je već došlo do promjene u organizaciji  pripreme i podjele besplatnih obroka, koje od ovog polugodišta financira država. O kakvim se promjenama radi doznali smo od našeg ravnatelja Stjepana Lučkog.

Možete li nam reći do kakvih je promjena u organizaciji prehrane u školskoj kuhinji došlo ovaj tjedan?

Nedavno smo dobili suglasnost za zapošljavanje još jedne kuharice. Sad ih imamo tri te imamo mogućnost pripremiti kuhane obroke za sve učenike. Zasad kuhane obroke ne dobivaju samo učenici PŠ Miholec i Bočkovec. No, nadamo se da ćemo i za njih u roku od mjesec dana uspjeti organizirati dovoz kuhanih obroka. Da bismo to mogli organizirati, predstoji nam nabava specijalnih posuda za prijevoz hrane i posuđa za konzumaciju obroka. Škole u Fodrovcu i Gregurovcu već imaju kuhane obroke. Kuha se u Gregurovcu jer je tamo  suvremeno opremljena kuhinja, a u Fodrovec kuharica dostavlja hranu.

Kakve evidencije škola treba priložiti za dobivanje potpore za besplatni obrok?

Princip je takav da država novac uplaćuje osnivačima, a ne direktno školama. Da bismo novac dobili moramo slati evidenciju učenika koji su bili u školi. Zato nam je vrlo važno da učitelji redovito vode evidenciju o odsutnim učenicima. Obzirom da se dešava da učenici zbog bolesti ili nekih drugih razloga ne dođu u školu, dogovoreno je da ćemo novac dobivati za one učenike koji izostanu do tri dana. Za one koji su duže odsutni nećemo dobiti novac. Roditelji bi zato razrednicima obavezno trebali prijavljivati izostanke duže od tri dana kako se ne bi naručivale namirnice za dane kad je učenik odsutan.

Ima li u našoj školi učenika koji su donijeli potpis roditelja da ne žele koristiti besplatnu prehranu?

Zasad je samo 6 – 7  učenika donijelo potpise roditelja i oni nisu uključeni u program besplatne prehrane.

Dešava se da neki učenici uopće ne dođu u školsku kuhinju kad čuju što je na jelovniku?

Već nekoliko godina u našoj se školi organizira “Pametan obrok za pametnu djecu”. Stručnjaci tvrtke Podravke kreiraju jelovnike po načelima zdrave prehrane za sve škole kojima je osnivač Koprivničko-križevačka županija. Obroci su kreirani od zdravih namirnica i vodi se računa da kroz obrok učenici dobiju sastojke neophodne za pravilan razvoj djece te dobi. Također se kod kreiranja jelovnika razmišlja i o educiranju učenika za zdravu prehranu te se koriste različite namirnice koje možda učenici ne konzumiraju kod kuće. To neki učenici baš ne prihvaćaju najbolje. Čujem da niti ne dođu u kuhinju kad im se ne sviđa jelo pripremljeno taj dan. Smatram da to nije uredu jer se zbog toga baca hrana. Pošteniji pristup je da roditelji učenika, koji ne žele jesti hranu pripremljenu u školskoj kuhinji, potpišu da se njihova djeca ne žele hraniti. Nema smisla da se hrana baca. U cilju pojašnjavanja pravila vezanih uz besplatnu prehranu učenika i smanjivanja količina bačene hrane, pripremam detaljne upute za učenike i učitelje. /Ines Martinek, 6. a; foto: S. L./

Facebook i Instagram stranice “Seksizam naš svagdašnji” objavljuju i komentiraju primjere seksizma

Seksizam je jedna od tema o kojoj ćemo razgovarati sredinom ožujka na našoj Erasmus+ mobilnosti u Španjolskoj. Zato smo u medijima  trebale pronaći primjere seksizma.  Kako smo ih pronašle puno, odlučili smo neke od njih podijeliti i  s čitateljima Klinčeka.

Krećemo od definicije koja kaže da je “seksizam je svaki oblik izražavanja (čin, riječ, slika, gesta) koji se temelji na ideji da su neke osobe, najčešće žene, inferiorne zbog svojeg spola”. Na stranici Vijeća EU posvećenoj ljudskim pravima pronašli smo podatak da seksizam uglavnom pogađa žene.  Oni su to potkrijepili i konkretnim brojkama iz istraživanja:

• U Francuskoj je 50% ispitanica nedavno doživjelo nepravdu ili poniženje jer su žene
• U Amsterdamu je 59% žena prijavilo je neki oblik uličnog uznemiravanja
• U Ujedinjenoj Kraljevini 66% ispitanica u dobi od 16 do 18 godina doživjelo je korištenje seksističkog jezika u školi ili mu svjedočilo
• Istraživanje u Srbiji pokazuje da, u odnosu na muškarce, 76% žena u poslovnom svijetu nije shvaćeno ozbiljno
• 58% žena izrabranih u Europski parlament bilo je metom seksističkih napada na društvenim mrežama

Unatoč tome što se brojne institucije i udruge bave temom seksizma i nastoje ukazati da seksizam nije šala i da za posljedicu ima prihvaćanje nasilja nad ženama i djevojčicama, seksizma  i dalje ima puno. On je vrlo je čest i u reklama. Najnoviji primjer seksizma u reklamama o kojem su se raspisali mediji je slučaj trgovačkog lanca Žabac.  Oni su prije nekoliko dana u reklami za nagradnu igru pozvali “mame, sestre, bake, strine, kućanice – i sve muškarce koji se tako osjećaju” da kupe njihove proizvode za pranje rublja i čišćenje. Nakon što su njihovu  objavu prenijeli mediji tvrtka se ispričala javnosti i povukla spornu reklamu zasnovanu na stereotipu da su kućanski poslovi samo za žene.

Jedna od reklama koja je također potaknula buru u javnosti odnosila se na natpis na stepenicama u jednom trgovačkom centru u Zagrebu. To je bila reklama za  kavu Anamaria, a njihovi marketinški stručnjaci svoju su kavu odlučili reklamirati sloganom “Za žene koje se ne pjene”. Aktivistice Centra za građanske inicijative Poreč smatraju da je takva reklama seksistička jer promiče ideju šutljivih žena koje “znaju gdje im je mjesto”.

Bećara za seksističke stihove sud kaznio novčanom kaznom zbog seksizma

Puno se pisalo i o primjeru škole OŠ Dragalić. Oni su kao što je to vidljivo na priloženoj fotografiji “prikladno” uredili kutak za domaćinstvo i zaradili prijavu pravobraniteljici za ravnopravnost spolova.   

Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova prijavljena je i reklama  s natpisom “‘Feel Poreč with all your senses’. Na njoj je prikazana žena u raskopčanoj košulji i halterima nadvijena nad stol za kojem sjede tri muškarca. Aktivistica Nataša Vajgić, iz Centra za građanske inicijative Poreč za Jutarnji list  je kazala da je ova reklama prekršila “čl. 16, st. 2 Zakona o ravnopravnosti spolova, prema kojem je zabranjeno javno prikazivanje i predstavljanje žena i muškaraca na uvredljiv, omalovažavajući ili ponižavajući način.  Reakcija pravobraniteljice rezultirala je time da je sporna reklama uklonjena.

Veliku pažnju, ali i novčanu kaznu, u javnosti je privukao  seksizam u bećarcu upućen 2015.  policijskoj službenici prilikom osiguravanja folklorne manifestacije Ljeto valpovačko. Ona je odlučila tužiti člana folklornog društva koji joj je ispjevao seksistički stih (“Mala moja ti u plavoj bluzi, skini gaće pa mi se…”), te je on kažnjen kaznom od 2000 kuna, kako to prenosi Jutarnji list

Mnogi primjeri seksizma nažalost ne dopru do javnosti i ne dožive osudu kao što su ovi koje smo naveli. Zato je dobro što postoje  Facebook  i Instagram stranice “Seksizam naš svagdašnji” koje istražuju seksizam i na svojim stranicama objavljuju i komentiraju primjere seksizma. Te stranice vodi već spomenuta udruga Centar za građanske inicijative Poreč. Od ožujka 2017. kad su pokrenuli Facebook stranicu privukli su više od 10.000 pratitelja, a njihovu Instagram stranicu prati više od 11.000 pratitelja. /Nika Šantić, Karla Hlebić, 7.a/

Ove školske godine provodimo Erasmus+ projekt “Rights now!” (“Prava sada!”) te smo stoga odlučili da ljudska prava budu i naša glavna tema u “Klinčeku”. Projekt provodimo s partnerima iz Grčke, Italije i Njemačke.