Da Valentinovo nije dan kojeg obilježavaju samo odrasli vidjelo se danas na hodnicima i u razredima naše škole. Darivali su se oni koji se međusobno simpatiziraju, ali i prijatelji i prijateljice.
U vrećicima i paketićima bilo je cvijeća, slatkiša, plišanaca, a Valentinovo je neke potaknulo i na kreativnost te su darivali ruže od papira koje su sami izradili.
Zahvaljujući Valentinovu svi smo danas pod odmorima razgovarali o simpatijama i ljubavima više nego što je to uobičajeno u školi, a neki naši učitelji primijetili su i da smo bili manje uz mobitele nego inače. /Ines Martinek, 7. a; foto: S. L./
Jokulsarlon ledenjak na Islandu - Izvor: Wirestock - Freepik
Na Islandu podigli spomenik otopljenom ledenjaku kako bi skrenuli pažnju da su ljudi krivi
Posljedice globalnog zatopljenja odražavaju se i na ledenjacima. Na taj problem sve se češće upozorava kad se govori o klimatskim promjenama, a stanovnici Islanda svoj su prilog dali i izgradnjom spomenika te komemoracijom za Okjokull, prvi potpuno istopljeni ledenjak na tom otoku. To su učinili 2019. kako bi istaknuli značaj opasnosti od nestanka ledenjaka i skrenuli pažnju da su ljudi odgovorni za topljenje ledenjaka. Prema saznanjima znanstvenika Island svake godine izgubi po 11 milijardi tona leda.
Međutim ovaj problem nije ograničen samo na Island, uslijed globalnog zatopljenja ledenjaci se tope u cijelom svijetu.
Natpis na spomeniku otopljenom ledenjaku Okjokullledenjaku Ledenjak Okjokull 2003.
Ledenjaci u Švicarskoj 2022. izgubili dvostruko više leda nego dotad rekordne 2003.
Večernji list piše da su ledenjaci u Švicarskoj u 2022. izgubili dvostruko više leda nego rekordne 2003. Otapanje je 2022. bilo toliko da je stijena, zatrpana tisuću godina, ponovno izronila na jednom mjestu, a pronađena su tijela i olupina aviona nestalog prije nekoliko desetljeća. U Švicarskoj se nalazi više od polovica alpskih ledenjaka, a ukoliko emisija stakleničkih plinova nastane rasti, predviđa se da će alpski ledenjaci do 2100. izgubiti više od 80 posto svoje sadašnje mase. U Večernjem listu pronašli smo i podatak da je na planini Kilimandžaro, koju nazivaju krovom Afrike, od 1936. nestalo oko 85 posto leda. Topljenje ledenjaka utječe na porast razine mora. U publikaciji “Naš planet, naša budućnost” (izdala ju je EU komisija) naveden je podatak da je razina mora između 1901. i 2010. godine diljem svijeta u prosjeku porasla je za 19 cm. Kada se slana voda upije u tlo ona uništava zalihe pitke vode i tlo, što onemogućava uzgoj usjeva.
U ledenjacima čak dvije trećine ukupnih zaliha slatke vode
Ledenjak Aletsch je najveći ledenjak u Alpama. Dugačak je oko 23 kilometra i prekriva više od 120 kvadratnih kilometara. Godine 1860. bio je 3 kilometra duži i oko 200 metara viši. Od 1980. topljenje se povećava – Izvor: Wikipedia
Ledenjak Aletsch je najveći ledenjak u Alpama. Dugačak je oko 23 kilometra i prekriva više od 120 kvadratnih kilometara. Godine 1860. bio je 3 kilometra duži i oko 200 metara viši. Od 1980. topljenje se povećava – Izvor: Wikipedia
Porast razine mora uzrokuje poplave na niskim obalama, ali i uništava zalihe pitke vode i tlo, a to onemogućava uzgoj usjeva. Prijeti potapanjem nekih cijelih otoka. Jedan od gradova koji ima probleme zbog porasta razine mora je Venezija u Italiji koja je u 20 stoljeću potonula za 20 cm.
Ledenjaci su nam važni i zato što je u njima zamrznuto čak dvije trećine zaliha slatke vode, a nje je na našem planetu svega 2,5 posto. Ostatak čini morska voda. Na primjeru algi vidljivo je kako topljenje ledenjaka lančano djeluje. Alge žive na donjoj strani leda. Njih jedu plakntoni, a male ribe jednu planktone. Prehrambeni lanac ide dalje do pingivna i morskih lavova. S manje leda u Antarktičkom i Arktičkom moru, ti prehrambeni lanci pucaju.
Različitih posljedica topljenja ledenjaka moglo bi se navesti još mnoštvo, a topljenje ledenjaka i ostale klimatske promjene (količine padalina, toplinske valove, razorne oluje…) imaju samo jedan razlog – porast temperature. Utvrđeno je da je prosječna temperatura na Zemlji bila viša 1,1 °C nego koncem 19. stoljeća. Ukoliko se ostvare katastrofične prognoze da će prosječna temperature na Zemlji do kraja ovog stoljeća porasti za 4°C, pitanje je kako će tek tad izgledati život na Zemlji kad su se tolike promjene desile s porastom od samo 1.1°C. Zato bi trebalo poslušati apele svih onih koji tvrde da su klimatske promjene jedna od najvećih prijetnji čovječanstvu danas, ali i njihove savjete da bi svi ljudi na Zemlji trebali činiti napore da se smanji emisija stakleničkih plinova koji utječu na globalno zatopljenje. U narednom tekstu pisat ćemo koje su to sve ljudske aktivnosti odgovorne za porast stakleničkih plinova. /Barbara Dvečko, 8. a/
Zbog razvoja tehnologije sve je teže prepoznati deep fake videozapise od stvarnih
Uz lažne vijesti i manipulirane fotografije deep fake je još jedna vrsta manipulacija i širenja dezinformacija. Pojam deep fake je složenica od pojmova deep learning (duboko učenje) i fake (lažno, ono što nije originalno, nije autentično), a odnosi se na videozapise stvorene uz pomoć umjetne inteligencije. U njima stvarni ljudi govore nešto što nisu rekli.
Primjer takvih videozapisa je profila deeptomcruise na TikToku. Netko je ove deep fake video zapise koji koriste lik čuvenog glumca Toma Cruisa napravio radi zabave, ali deep fake videozapisi ne rade se samo radi zabave. Oni su moćno oružje za različite vrste prevara, za ucjene ili manipuliranje mišljenjem ljudi, npr. uoči izbora.
Salvador Dali
Kako prepoznati deep fake?
Deep fake zapisi počeli su se pojavljivati od 2017. Prvi put su se takve lažni videozapisi objavljeni na Redditu. Bilo su to pornografski sadržaji u kojima su iskorištena lica poznatih osoba. Tvorci tih sadržaja, između ostalih, iskoristili su i lica čuvene glumice Scarlett Johansson i pjevačice Taylor Swift. Tehnologija omogućava kreiranje slike, ali i glasa gotovo istovjetnog stvarnoj osobi. Takvu manipulaciju glasom iskoristili su kriminalci koji su u ožujku 2019. obmanuli šefa jedne njemačke energetske kompanije da uplati gotovo 200.000 funti na račun u Mađarskoj. On je to kako piše portal Index učinio jer je to telefonom tražila osoba koja je zvučala kao njegov generalni direktor. Ustvari to je bio glas napravljen pomoću deep fake tehnologije. No, ova se tehnologija može iskoristiti i u pozitivne svrhe. Jedan primjer je generiranje glasa glumca Val Kilmera. On je izgubio glas zbog raka grkljana, ali je za potrebe filma Top Gun: Maverick pomoću umjetne inteligencije “proizveden” njegov glas. U muzeju Salvadora Dalija u Floridi deep fake tehnologiju iskoristili su da bi “uskrsnuli” slavnog slikara. Zato u tom muzeju Dali sam predstavlja svoja djela, s njim se može razgovarati pa i napraviti selfi.
Od 2017. tehnologija za izradu deep fake videozapisa znatno je napredovala pa je one koje rade profesionalci sve teže razlikovati od stvarnih videozapisa. U početku su algoritmi imali problema s treptanjem očima, ali već su i to svladali. Ipak u videozapisima lošije kvalitete pokreti očiju i dalje mogu izgledati neprirodno. Deep fake videozapise ponekad se može prepoznati i po pokretima usnica jer se sasvim ne poklapaju s izgovorenim riječima. Signal da se radi o lažnom videozapisu može biti zvučni zapis lošije kvalitete, neprirodna boja kože, čudan položaj glave u odnosu na tijelo, nepravilna refleksija svjetla ne predmetima ili nakitu. Najčešće su nepravilnosti na predjelu vrata kad je glava slavne osobe “zalijepljena” za drugo tijelo. No, za takve analize treba vremena, ali pronašli smo jedan koristan savjet za deep fake vidozapise kojima je cilj iznuđivanje novca korištenjem lika šefa ili člana obitelji. Za takve slučajeve dobro je osmisliti tajnu riječi ili slogan kojom će se dokazati realnost situacije.
Da je u spomenutoj njemačkoj kompaniji postojalo pravilo oko takve tajne riječi, tvrtka vjerojatno ne bi ostala bez 200.000 eura. /Iva Beloša, 8. b/
Pastele u štrajku - skupni scenski nastup učenika OŠ Ljudevita Modeca, mentorica Nina Drakulić
Mali broj sudionika, ali kvalitetni literarni i novinarski radovi te dojmljivi scenski nastupi. Tako bi se u kratkim crtama moglo opisati jučerašnji Međuopćinski LiDraNo, koji je u organizaciji naše škole održan jučer u Gradskoj knjižnici “Franjo Marković” u Križevcima.
Na LiDraNu su ove godine svoje radove predstavili samo učenici osnovnih škola. Bilo je prijavljeno pet literarnih radova, četiri novinarska te 6 pojedinačnih i jedan skupni rad u kategoriji dramskog izraza.
Većina sudionika bili su učenici OŠ Ljudevita Modeca, dva literarna rada i jedan monolog bili su iz OŠ “Grigor Vitez” Sveti Ivan Žabno, a našu je školu zastupao učenik Dorian Bedovec iz PŠ Gregurovec s literarnim radom “Krokodilko”. Konferansu su vodile naše učenice Julija Ban i Tihana Miklečić, a pripremila ih je učiteljica Brankica Bukal. Na LiDranu je sudjelovao i naš ravnatelj Stjepan Lučki koji je pozdravio sudionike, čestitao im na trudu i pozvao ih da se nastave baviti literarnim, novinarskim i scenskim stvaralaštvom. /Julija Ban, 8. b/
Povjerenstva su odlučila da na narednu županijsku razinu pošalju slijedeće učenike:
Dramski izraz:
Pia Sertić, 8. razred, OŠ Ljudevita Modeca, mentorica Martina Valec-Rebić
Tena Petrus, 8. razred, OŠ Ljudevita Modeca, mentorica Martina Valec-Rebić
Vita Baričević, 4. razred,OŠ Ljudevita Modeca, mentorica Suzana Balić
Tena Budja, Dora Đurinić, Lorena Ječmenjak, Katja Sinković, Ivana Stručić, Ana Šarić, Rea Miklobušec (7. razred), Ema Vrhovec (8. razred), OŠ Ljudevita Modeca, skupni rad “Pastele u štrajku”, mentorica Nina Drakulić
Samostalni novinarski radovi:
Klara Mihalić, 7. razred, “Zašto mi nitko ne želi poslati zadaću”, OŠ Ljudevita Modeca, mentorica Martina Valec-Rebić
Dorian Bedovec, 4. razred, “Krokodilko”, OŠ Sveti Petar Orehovec, mentorica Emina Barčićević
Adela Kopjar, “Svijet kakav želim”, OŠ “Grigor Vitez” Sveti Ivan Žabno, mentorica Nevenka Bajsić
Ana Čurdija, “Anine bojice”, OŠ “Grigor Vitez” Sveti Ivan Žabno, mentorica Nevenka Bajsić
Sudionici međuopćinske razine LiDrana u Križevcima (8. 2. 2024.)Pia Sertić, Vita Baričević i Tena Petrus – učenice OŠ Ljudevita ModecaVoditeljice Julija Ban i Tihana Miklečić – učenice OŠ Sveti Petar OrehovecKlara Mihalić i Magdalena Božić – učenice OŠ Ljudevita Modeca
Ipak ohrabruju mjere novog predsjednika koji obećava da će prekinuti s krčenjem do 2030.
Zbog svoje sposobnosti upijanja stakleničkih plinova šume su vrlo važan faktor u borbi protiv globalnog zatopljenja, a od svih šuma na svijetu najvažnija je najveća – Amazonska prašuma. Nju nazivaju plućima svijeta i tvrdi se da je zaslužna za oko 20 posto ukupne proizvodnje kisika u svijetu. Amazonska prašuma nalazi se u Južnoj Americi i prostire se na oko 6 milijuna četvornih kilometara na teritoriju čak 9 država. To su: Kolumbija, Peruu, Venecuela, Ekvador, Gvajana, Bolivija, Francuska Gvajana i Brazil gdje se nalazi najveća površina amazonske prašume. Čak 60 posto amazonske prašume nalazi se u Brazilu, odnosno oko 40 posto ukupne površine Brazila pokriveno je prašumom. To je više od ukupne površine Indije (3.287.000 km²) u kojoj živi 1,4 milijarde stanovnika.,
Do 20. st. amazonska prašuma bila je uglavnom netaknuta. Kako navodi Enciklopedija Britanica 1970. godine je oko 4.1 milijuna četvornih kilometara Brazila bilo pokriveno šumama. No, 2016. površina pod šumama smanjila se na 3.3 milijuna četvornih kilometara, odnosno za oko 19 posto. Pronašli smo podatak da se tijekom 80-tih i 90-tih godina 20. st. šumski pokrivač u brazilskom dijelu Amazone smanjivao za 0,4 posto godišnje. Brazilska vlada i razna međunarodna tijela tada su započeli različite aktivnosti zaštite šuma, i između 2008. i 2016. došlo se do smanjenja na otprilike 0,1-0,2 posto površine godišnje.
Wirestock – Izvor: Freepik
Predsjednik Brazila – Luiz Inácio Lula da Silva – Izvor: Wikipedia
Samo u prvoj polovici 2019. bilo 75.000 požara u brazilskoj Amazoni
Međutim, od 2019. do 2022. kad je predsjenik Brazila bio Jair Balsonaro, velik zagovornik krčenja prašume došlo je do naglog porasta krčenja prašume. Za svjetsku klimu problem je bio to veći što su velike površine prašume opustošene požarima, uglavnom podmetnutim jer je to jednostavnije nego krčiti šumu. Samo u prvoj polovici 2019. u brazilskoj Amazoni desilo se čak oko 75.000 požara.
Srećom po svjetsku klimu, te oko tri milijuna različitih biljnih i životinjskih vrsta i za oko milijun domorodačkog stanovništva kojima je prašuma dom, Balsonaro više nije predsjednik. Novi predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva, ne ide stopama svog prethodnika i on shvaća važnost prašuma. Lula je na vlasti od početka 2023. i otad se krčenje šuma u Brazilu smanjilo 50 posto u odnosu na 2022. Jutarnji list piše da je 2022. nestalo 10.278 četvornih kilometara prašume, a 2023. ukupno 5153 četvornih kilometara. Predsjednik Lula obećava i da će se do 2030. prekinuti s krčenjem prašume.
Hoće li se se njegovo obećanje doista ispuniti tek ćemo vidjeti, ali bilo bi to veliko postignuće i za ublažavanje klimatskih promjena i za bioraznolikost amazonskih prašuma. /Magdalena Ivšak, 8. b/
Nakon čitanja romana “Zeleni pas” istraživali smo o životnom stilu kojeg nikom ne preporučujemo
Roman “Zeleni pas” kojeg smo nedavno čitali mi učenici 8. a, motivirao nas je na istraživanje o problemu ovisnosti o drogama. Naime, roman Nade Mihelčić govori o problemima u obitelji u kojoj se jedno dijete drogira. Situacija u prije sretnoj obitelji s četvero djece posve se promijenila nakon što se kćerka Vlatka počinje drogirati. U knjizi se autorica fokusira na odnose u obitelji ovisnika, a mi smo odlučili istražili kakva je situacija u Hrvatskoj i u svijetu i koje su to najopasnije i najčešće korištene droge.
Tu smo temu odlučili istražiti jer problem ovisnosti nije samo tema romana, već je to stvarni problem koji svakodnevno oduzima živote. O toj se temi, o takvom životnom stilu, treba govoriti i u našoj dobi jer eksperimentiranje s drogom upuštaju se vrlo mlade osobe, nesvjesne posljedica koje droga nosi.
Na mrežnoj stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) pronašli smo podatak da je u Hrvatskoj prosječna dob kad se počinje eksperimentirati s drogom 16 godina, a u prosjeku 29 godina ima osoba koja dolazi na liječenje od ovisnosti o drogama. U 2022. u Hrvatskoj se od ovisnosti o drogama liječilo 6078 osoba, a među njima bilo je 132 maloljetnika.
Macrovector – Izvor: Freepik
U Americi 2021. više od 60.000 ljudi umro od predoziranja fentanilom
Prema procjenama Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA) u Hrvatskoj je u 2022. bilo oko 150.000 osoba u dobi 15 do 64 godine koji su koristili kanabis, što je gotovo dvostruko više nego prije desetak godina. Ectasy je 2022. Uzimalo 18.000 osoba u dobi od 15 do 64 godine, a sve popularniji postaje kokain. EMCDDA procjenjuje da je lani u Hrvatskoj bilo oko 1,8 posto ili 27.000 ovisnika o toj drogi. Pronašli smo i podatak da je u 2020. umrlo 322 ovisnika, a njih 93 od predoziranja drogom. Najviše njih, čak 36 od predoziranja heroinom. Međutim našim smo istraživanjem otkrili i da heroin više nije najsmrtonosnija droga. Posljednjih godina to je postao fentanil. To je sintetička droga koja je 50 puta jača od heroina. U Hrvatskoj se zasad samo dvije smrti povezuju s tom opasnom drogom koju još nazivaju zombie droga. Međutim u Americi gdje je 2021. više od 100 000 ljudi umrlo od predoziranja drogom, više od čak 66% smrti povezano je s korištenjem fentanila.
Zbog svih ovih zastrašujućih podataka koje smo naveli mislimo da je dobro čitati knjige poput “Zelenog psa”, “Mi djeca s kolodvora ZOO” i sličnih jer one upozoravaju na to kakve strahote čekaju ne samo ovisnike nego i njihove obitelji. /Lucija Vukoić, 8. a/
Svijest o tom problemu jača, a važnu ulogu ima i UN-ov program REED+
Za eTwinning projekt „Book Pals“ jedan od naših zadataka je i čitanje popularno znanstvenih tekstova. Mi smo čitali publikaciju “Naša planet naša budućnost” koju je pripremila EU komisija. Ta publikacija sadrži mnoštvo podataka o klimatskim promjenama, a nas je inspirirala da u ovom članku objasnimo što je to deforestacija i zašto ima utjecaj na klimatske promjene.
Pojam deforestacija znači smanjivanje udjela šumskog pokrova. U spomenutoj publikaciji pronašli smo podatak da su požari i sječa šuma najčešći oblici deforestacije. Šume se najčešće sijeku kako bi se dobilo plodno tlo za uzgoj poljoprivrednih kultura. No, smanjenje površina pod šumom osim što za posljedicu ima smanjivanje bioraznolikosti doprinosi i povećanju koncentracije ugljikovog dioksida u atmosferi. Naime, šume imaju veliku sposobnost apsorpcije (upijanja) ugljičnog dioksida, plina koji je uz metan, dušikov oksid i vodenu paru zaslužan za stvaranje efekta staklenika.
Iz te smo publikacije doznali i da je efekt staklenika posljednjih desetljeća sve jači što utječe na povećanje temperature, a posljedica toga su značajne klimatske promjene. Još veće posljedice na promjene klime dešavaju se kad stanovništvo umjesto krčenja šuma odluči požarima ukloniti šumske površine jer požari stvaraju dodatne količine ugljikovog dioksida.
Ilustracija- deforestacija utječe i na bioraznolikost Izvor – Freepik by brgfx
No, posljednjih godina jača svijest o negativnim posljedicama deforestacije. Zato se poduzimaju različite aktivnosti kako bi se spriječila deforestacija. Jedan od značajnih je i program Ujedinjenih Naroda (UN) pod nazivom REDD+ (Smanjenje emisija od krčenja i degradacije šuma plus očuvanje). Taj program, kako piše u publikaciji “Naša planet naša budućnost” daje društvene i ekonomske poticaje zemljama u razvoju da štite i bolje upravljanju šumskim resursima. Kroz program REDD+ za zaštitu šuma u Aziji, Africi i Latinskoj Americi uloženo je više od milijardu eura u zaštitu šuma.
U idućem članku pisat ćemo o napretku koji je lani ostvaren u Brazilu gdje je značajno smanjeno krčenje Amazone, najveće prašume na svijetu. /Barbara Dvečko, 8. a/
Solarna elektrana na zgradi OŠ Sveti Petar Orehovec
Prvi podatci su ohrabrujući i pokazuju da bismo mogli biti energetski neovisni
Naravno sve će ovisiti o broju sunčanih sati tijekom godine, ali ovi prvi nagovještaji posebno vesele našeg ravnatelja Stjepana Lučkog. On na svom mobitelu ima aplikaciju koja pokazuje precizne podatke o dnevnoj proizvodnji struje. Prema ravnateljevim riječima ulaganje u solarnu elektranu moglo bi se isplatiti u roku od 6 – 7 godina, ukoliko elektrana nastavi proizvoditi električna energiju u dosad izmjerenim količinama.
Osim podataka o količini proizvedene električne energije spomenuta aplikacija pokazuje još nekoliko važnih podataka. Jedan od njih je i podatak o smanjenu emisije ugljičnog dioksida. Zahvaljujući količini električne energije proizvedene našom solarnom elektranom u ovih 7 dana smanjena je i emisija štetnog ugljičnog dioksida (CO2) za 595 kg. Dakle, kako to pokazuju podaci o smanjivanju emisije CO2, naša će solarna elektrana pozitivno utjecati i na kvalitetu zraka.
Osim naše škole solarne elektrane u posljednje dvije godine postavljene su još na desetak škola u Koprivničko-križevačkoj županiji zahvaljujući projektu kojeg financira Županija. U 2023. u financiranje solarnih elektrana na školskim objektima Županija je uložila oko 300 tisuća eura. /Gabrijel Kurpez, 8. a; foto: arhiv Koprivničko-križevačke županije/
Predavanja policije vrijedan su doprinos uvećanju znanja o ovoj problematici, ali izazova na internetu sve je više i s djecom treba često razgovarati kako se njime služiti
Većina petaša zna da Youtuber Baka Prase vozi najnoviji Mercedes BRABUS. Znaju i kakav je automobil vozio prije, kao i detalje o njegovim ljubavnim vezama. Znaju i puno toga o Simiju, Omču, Dex Rocku i mnogim drugim Youtuberima i TickTokerima čiji su sadržaji neprimjereni za djecu. Iskreno su to ispričali policijskom djelatniku Alenu Tarleu koji je u našoj školi u razdoblju od 8. – 18. siječnja održavao edukacije o sigurnosti na internetu za učenike svih razreda matične i područnih škole te roditelje.
Iskreno su odgovorili i na pitanja koje društvene mreže imaju, pa se tako moglo čuti da samo nekoliko učenika nema Snapchat iako i ta mreža ima dobno ograničenje od 13 godina. Otvoreno su pričali i o igricama koje igraju, a velik broj njih igra i one doista agresivne. Neki se nisu ustručavali djelatniku policije reći da najviše uživaju kad u igrici nekog ubiju. Jedan učenik se pohvalio da najviše voli igrati igricu u kojoj ubija policajce i prostitutke. Naveli su da na mobitelima provode i po više od 4 sata dnevno. No, kad ih je gospodin Tarle pitao koliko njih vodi računa o postavkama sigurnosti na društvenim mrežama, mali broj ruku bio je u zraku. Još manji broj ruku bio je u zraku na pitanje koliko je roditelja aktiviralo roditeljsku zaštitu na njihovim mobitelima. Svega dvoje-troje učenika u svakom razredu ima aktiviranu roditeljsku zaštitu koja između ostalog omogućava da mobitel ne mogu koristiti u određeno vrijeme.
Sve ovo što se moglo čuti u petim razredima iznosimo kako bismo naglasili da učenici vole razgovarati o svojim aktivnostima na internetu i da svi, i mi u školi, ali i roditelji trebamo što češće s njima razgovarati o tim temama jer to može pomoći u promjeni navika naših učenika i usmjeriti ih na biranje sadržaja na internetu. To smo naglašavali i na roditeljskim sastancima koje smo organizirali prošle školske godine. No, zbog sve učestalijih incidenata na internetu u koje su uključeni naši učenici ove smo godine odlučili da problematiku sigurnosti na internetu svim učenicima i roditeljima približe i djelatnici policije. Kako ipak svi roditelji nisu prisustvovali ovim roditeljskim sastancima, želimo i na ovaj način prenijeti najvažnije izrečene poruke.
Agresivne igrice podloga su za agresivno ponašanje
Na roditeljskim sastancima Tarle je istaknuo da igranje igara agresivnog sadržaja razvija nedostatak empatije kod učenika i toleranciju na agresivno ponašanje. Naglasio je i opasnost koja dolazi komuniciranjem s nepoznatim osobama kroz online igrice. Internetski predatori najčešće upravo putem igrica dolaze u doticaj s djecom. Prikazao je lakoću komuniciranja kroz igrice primjerom iz Amerike gdje su se svi dogovori za rušenje tornjeva u New Yorku dogovarali upravo preko online igrica, koje njihova moćna sigurnosna služba nije otkrila.
Govorio je i o dužini boravka na internetu i raznim društvenim mrežama te upozorio roditelje da moguća izloženost nasilju raste sukladno duljini boravka. Upoznao je roditelje s izazovima TikToka, koji su često po život opasni, i ne događaju se daleko od nas, već je to svakodnevica naših učenika.
Jedan od segmenta predavanja odnosio se na prihvaćanje nepoznatih osoba za prijatelje. Uspoređujući kako su roditelji dobro poučili svoju djecu kome smiju otvarati vrata svog doma, naglasio je da ih je također važno poučavati da nikako ne treba prihvaćati nepoznate osobe za prijatelje. Svaki zahtjev potrebno je provjeriti.
Pedofil iz našeg okruženja u svoju “mrežu ulovio” preko dvjesto djece
Naveo je i primjer pedofila iz našeg okruženja koji je u svoju mrežu ulovio preko dvjesto djece. Govorio je na koji način takve osobe stječu povjerenje djece te da to druženje ponekad traje i duže od godinu dana, dok dijete ne stekne potpuno povjerenje. Onda kreće traženje fotografija obnaženog sadržaja i ucjenjivanje djeteta podacima koje su sami otkrili. Djeca najčešće iz straha pošalju svoje fotografije i tada za njih počinje trauma koja može vrlo loše završiti ako nemaju nekoga kome se mogu s povjerenjem obratiti, a to bi prvenstveno trebali biti roditelji.
Dao je primjer pokušaja samoubojstva jedne učenice iz naše Županije, i mnoge druge, te naglasio da roditelji imaju primarnu i izrazito odgovornu ulogu u odgoju svoje djece po pitanju sigurnosti na internetu.
Predavanja koja smo opisivali vrijedan su doprinos uvećanju znanja učenika, učitelja i roditelja o problemu sigurnosti na internetu. Međutim, djeca su na internetu svakodnevno, a sadržaja i mogućih izazova sve je više te bi i roditelji i učitelji trebali nastaviti unaprjeđivati svoja znanja o ovim temama i s djecom o njima često razgovarati. /pedagoginja Gordana Ščetar: foto: G. Š.; S. L./
Plakat autora Borisa Ljubičića - upozorava na toleranciju i na vratima naše školske knjižnice
Osmaš Dino Sedlar nakon čitanja knjige „Oblak čvoraka“ istraživao je pojam tolerancija
Ružicu su vrijeđali jer je nosila veste koje joj je štrikala mama, Luciju zbog frizure, Sinišu zbog naočala i zato što nema oca. Nabrojeni su likovi iz knjige “Oblak čvoraka” autorice Ivane Šojat, ali djece koja trpe nasilje i izbacuju ih iz društva jako je puno i u stvarnosti. Razlog takvim situacijama uglavnom je netolerancija (nesnošljivost, netrpeljivost) prema onima koji su drugačiji. Evo što o problemu netolerancije kaže autorica knjige: ” Svi ljudi jednostavno ne mogu biti najbolji prijatelji. Ne zato što se moraju mrziti. Baš obratno. Ne mogu biti prijatelji zato što ne govore istim jezikom, nemaju iste vrijednosti. Svi bi se ljudi, međutim trebali uvažavati. Da svjetovi ne bi ratovali.”
Nakon čitanja ove knjige je sam izabrao zadatak napisati članak o toleranciji pa sam malo istražio što sve trebamo tolerirati, a što nikako ne smijemo tolerirati.
Izvor ilustracije: Freepik
Dakle, toleranti (snošljivi) bismo trebali biti prema svojstvima koji ljudi imaju od rođenja. To su npr. narodnost, vjerska pripadnost. Prema onima koje smo zadobili naslijeđem (izgled, neki tjelesni nedostaci). Također prema onima stečenim odgojem (npr. hranidbene navike) ili stečenim učenjem (neke navike, običaji, rituali), ukoliko te naivke ili običaji ne štete drugim ljudima ili ne umanjuju kvalitetu života drugih ljudi.
Ono što nikako ne smijemo tolerirati jest nasilje, kao fizičko, tako i psihičko. Tolerirati ne smijemo niti nikakve pojave i ljudska obilježja koja ugrožavaju druge ili im na bilo koji način štete. Npr. ne treba biti snošljiv prema onima koji šire mržnju ugnjetavaju i maltretiraju druge ljude ili im umanjuju njihovu kvalitetu življenja.
U spomenutoj knjizi u tu su skupinu spadali Sanda i njena ekipa koji su bili ti koji su maltretirali druge, a njihove žrtve dugo su trpjele nasilje dok napokon nisu osvijestile da se nasilje ne smije tolerirati. To je jedna od najvažnijih poruka ove knjige. I u našoj školi stalno nas upozoravaju da ne toleriramo nasilje, a uče nas i da cijenimo različitost i da budemo uključivi prema svima bez obzira na njihove razlike.
Ukoliko se budemo pridržavali poruka ove knjige i savjeta naših učitelja živjet ćemo u jednom boljem svijetu, u mirnijem i harmoničnijem društvu. /Dino Sedlar, 8. b/
