U 6. b održana Erasmus+ radionica o privatnosti na internetu

Učenici su se na privatnoj zabavi opijali, fotografirali u donjem rublju i objavili te fotografije na društvenim mrežama. To je dio kratkog filma kojeg smo u četvrtak (22. 10.)  gledali u knjižnici. Tema filma bila je privatnost na internetu, a gledali smo  ga u sklopu istoimene Erasmus+ radionice medijske pismenosti.

Na radionici smo razgovarali o tome kakve informacije i fotografije o sebi ne bismo trebali objavljivati na društvenim mrežama te o tome zašto šifre naših računa trebamo znati samo mi. Pričali smo i o preuzimanju podataka s interneta i kome se treba obratiti u slučaju da nam netko na internetu upućuje neprimjerene poruke ili zahtjeve.

Naš zadatak bio je predložiti vlastita pravila kojima možemo povećati svoju privatnost i sigurnost na internetu. Analizirali smo i profil jedne  korisnice društvenih mreža. Pregledavajući njene objave  zaključili smo da ona baš ne drži do svoje privatnosti na internetu. /Lea Hrandek, 6. b; foto: S.L./

Sedmaši na Erasmus+ radionici “Novinarstvo i vjerodostojnost” osmislili i neke teme za “Klinček”

Nekoliko zanimljivih tema o kojima ćete uskoro moći čitati na “Klinčeku” predložili smo mi učenici 7.b jer to je bio naš zadatak na Erasmus+ radionici “Novinarstvo i vjerodostojnost”. Na radionici održanoj u  srijedu, 22. listopada, nismo predlagali samo teme, već smo morali predložiti i kakve bi fotografije predložili uz članak.

Trebali smo predložiti i  koga bi pitali za podatke da možemo napisati tekst. Na radionici smo naučili  da u novinarstvu nema izmišljanja, već se ono treba zasnivati na činjenicama, a ne na mašti. To znači da za vijesti i druge vrste novinskih priloga, novinar treba pronaći vjerodostojne izvore. Naučili smo i da novinar ne bi trebao pisati ono što nije vidio, provjerio ili doznao iz provjerljivih izvora.

Vjerodostojnost nekog članka osnažuje se i citiranjem izvora, odnosno onog što su izvori izjavili. Na radionici smo zajedno pročitali nekoliko članka, analizirali tko su bili izvori informacija i jesu li ti članci  vjerodostojni ili nisu. /Ivona Siladi, 7.b; foto: S. L./

Na Erasmus+ radionici jedan od zadataka bio je prepoznati oblike moralnog i nemoralnog ponašanja

Kao liječnici, odvjetnici i  različita druga zanimanja i novinari imaju svoj kodeks (pravilnik, skup načela o profesionalnom ponašanju.) U novinarskom kodeksu između ostalog piše i da novinar ne smije se otkriti identitet  djeteta ili maloljetnika uključenog u slučajeve seksualnog zlostavljanja ili bilo kojeg drugog oblika nasilja ili kaznenog djela, bez obzira je li dijete ili maloljetnik svjedok, žrtva, osumnjičenik ili okrivljenik. Piše i da urednici moraju u najkraćem mogućem roku ukloniti etički i zakonski neprihvatljive sadržaje u komentarima ispod članaka.

O spomenutim i  još brojnim drugim pravilima propisanim novinarskim kodeksom razgovarali smo na Erasmus+ radionici “Budi urednik” u petak 15. listopada. Ova radionica bila je prilika i da ponovimo što je to moralno i nemoralno ponašanje. Naime, prvi zadatak na radionici bio je razvrstati  pojmove (korupcija, empatije, tolerancije, plagiranja …. ).

U drugom zadatku morali smo uočiti uredničke propuste u člancima. Dvije grupe ispravno su uočile da u članku o krađi nikako nije trebalo spominjati vjersku ispovijest osobe optužene za krađu, a u članku o silovanju identitet silovane djevojke. U prepoznavanju prikrivenog oglašavanja u tekstu i naslova koji ne odražava sadržaj teksta nismo se iskazali. No, naša knjižničarka Stojanka Lesički,  najavila je da ćemo imati još nekoliko  radionica medijske pismenosti pa ćemo imati novu priliku za analizu medijskih sadržaja. /Luka Šok, 8.a; foto: S.L./

Erasmus+ radionica o lažnim vijestima održana je u 6. a razredu

Lažne vijesti zasnivaju se na nepostojećim ili iskrivljenim „činjenicama“ i cilj im ja zavaravanje i manipuliranje publikom. To smo naučili u četvrtak (15. 10.) na Erasmus+ radionici o lažnim vijestima. Među informacijama koje smo doznali o lažnim vijestima najviše nas je šokirao podatak da  je više od 800 ljudi u svijetu preminulo zbog lažnih informacija o korona virusu. Taj je podatak u članku TPORTALA iznio Lordan Prelog, začetnik ideje osnivanja hrvatskog  Muzeja lažnih vijesti.

Ti ljudi preminuli su zato što su nasjeli na savjete iz lažnih vijesti da se korona virus može izliječiti npr. ukoliko se popije etanol ili izbjeljivač.

Naučili smo i da uvijek dobro promislimo prije nego što s prijateljima na društvenim mrežama podijelimo neku vijest. Na radionici smo imali zadatak da prema kriterijima za procjenu lažnih vijesti sami zaključimo jeli neka vijest lažna ili nije. Zaključili smo da je provjera neke vijesti u drugim izvorima, jedan od najvažnijih alata u procjeni jeli neka vijest istinita i lažna. Upravo taj kriterij pomogao nam je da vrlo brzo zaključimo jeli istinita vijest o muškarcu starom čak 179 godina.  /Karla Kos, 6. a; foto: S. L./

Erasmus+ radionica “Instrumenti manipulacije u medijima”

Kad čitamo ili gledamo priloge u medijima moramo biti svjesni da su oni samo odraz stvarnosti i to iz gledišta autora priloga, urednika i vlasnika medija. To smo u srijedu (6. 10.) naučili na radionici “Instrumenti manipulacije u medijima”, još jednoj od radionica medijske pismenosti pripremljenoj u sklopu Erasmus+ projekta “Mali novinari danas, odgovorni digitalni građani sutra”.

Da bi manipulirali čitateljima/gledateljima i privukli njihovu pažnju mediji se koriste različitim tehnikama. Npr. neke informacije možemo doživjeti drugačije ako se kamera postavi u drugu poziciju ili ukoliko se dio fotografije izreže, kao što smo imali prilike vidjeti na primjerima tijekom radionice.  Kad kreiraju priloge, autori razmišljaju i o tome tko im je ciljana publika, kakvi su joj svjetonazori i obrazovanje. To smo dobro shvatili i istovremeno se nasmijali pogledavši kratki video u kojem se publiku pita tko je čovjek na slici. Dok su neki stariji za rockera Slasha izjavili da ih podsjeća na skitnicu i propalicu, mlađa publika znala je tko je Slash.

Na radionici smo čuli i da su selektivnost i redoslijed plasiranja informacija neki od instrumenata manipulacije čitateljima, a i sami smo se imali prilike okušati u selektiranju informacija. Naime, naš je zadatak bio pregledati portale i napraviti naslovnice nacionalnih dnevnih novina i županijskog tjednika. Bio je to zanimljiv zadatak u kojem smo na nekoliko minuta  uživjeli u uloge urednika, ali i učili kako treba raditi u timu i uvažavati mišljenje kolega. /Lea Harča, 8. b; foto: S.L./