Nakon 8 godina djelovanja naše filmske grupe, počeli smo i s animiranim filmom zahvaljujući našoj učiteljici likovnog Tijani Mamić, koja vodi sekciju animiranog filma.
Prije nekoliko dana završili smo naš prvi animirani film. Radili smo ga u tehnici kolaža i nazvali smo ga “Lažni život”. Taj naslov smo mu dali jer njime želimo upozoriti gledatelje da slavni Youtuberi kroz prezentiranje svog života reklamiraju i različite proizovode koje im daruju sponzori. S druge strane ti Youtuberi žive posve drugačiji život, ali kroz svoje vlogove žele nas “navući” da kupimo reklamirane proizvode.
U izradi likova i animiranju sudjelovali su učenici: Lea Hrandek, Valerija Puškar, Marta Ban i Marko Benčak. /Lea Hrandek, 6. b/
Lara Franjčević, učenica drugog razreda, našu školu počela je pohađati tek ove školske godine. Prvi razred završila je u OŠ “Vladimir Nazor” u mjestu Neviđanima na otoku Pašmanu, gdje je nekoliko godina živjela sa svojom obitelji. Njena bivša škola ove školske godine ima ukupno 104 učenika.
Jučer smo razgovarali s Larom i ona nam je ispričala da joj Pašman najviše nedostaje zbog prijatelja iz razreda, mora i kupanja, ali se ipak ne bi vratila u školu na Pašmanu. – Ovdje mi se više sviđa jer nas je više u razredu. Ima nas 16, a na Pašmanu nas je bilo 9. Sviđa mi se i zato jer je učiteljica Dubravka baš dobra i učenici iz razreda su me lijepo prihvatili – rekla nam je Lara, dodavši da joj je kod nas omiljeni predmet matematika, a na Pašmanu je najviše voljela hrvatski. /Ema Pacur i Iva Trušček, 4. razred, foto: Iva Trušček/
Lara Franjčević, učenica 2. razreda OŠ Sveti Petar Orehovec Lara s kolegama iz razreda iz bivše školeLara i njena bivša učiteljica
Svi razredi A i B smjene jučer su vježbali evakuaciju u slučaju potresa. Uvježbavanjem evakuacije rukovodio je ravnatelj Stjepan Lučki. Prije same vježbe ravnatelj nam je objasnio da prilikom izlaska iz škole trebamo biti pažljivi i slušati upute učitelja.
Rekao je i da u slučaju potresa svi učenici i djelatnici moraju izaći iz škole, ali tek nakon što prestane trešnja. Ukoliko poslije potresa nema oštećenja na zgradi svi se trebaju vratiti na nastavu.
Uvježbavanje evakuacije trajalo je otprilike pet minuta, a prethodilo mu je zvono za uzbunu. /Ema Pacur i Iva Trušček; foto: Stjepan Lučki/
Prije 3 godine Monika Miklečić još je bila naša učenica, a od početka polugodišta u našoj je školi počela raditi kao kuharica. Na zamjeni je i mijenja našu kuharicu Zdravku Hendelju, koja je na bolovanju. Našoj bivšoj kolegici tek je 18 godina i ovo je je prvi posao. – Dosad sam iskustvo u kuhanju stjecala samo u školi, kod kuće, na obaveznoj praksi u “Hlebić” ugostiteljstvu te u križevakom odmaralištu na otoku Pagu – rekla nam je Miklečić.
Ispričala nam je da je školu za kuharicu završila u Srednjoj školi “Ivan Seljanec” u Križevcima. Kuharstvo joj je predavao Mišel Doskočil. Istaknula je da suod Doskočila puno naučili, a povremno su imali priliku učiti i od gostujućih kuhara. Jednom im je na satu bio i poznati kuhar David Skoko.
I nju kao i kuharicu Hendelju, ljuti što se puno hrane u školi baca. – Kuham po Podravkinim receptima. Mislim da su ti recepti dobri i da je pripremljena hrana ukusna. Šteta što se puno hrane baca – kaže Miklečić. Prisjetila se i svojih dana u našoj školi i rekla nam je da joj je razrednica bila učiteljica Ivana Šiković. Zbog razrednice joj je najdraži predmet bio glazbeni, a najdraža jela u školskoj kuhinji bila su joj variva. Njih i paprikaše sad najviše voli kuhati. Otkrila nam je i da ćemo sutra na meniju u kuhinji imati pileći paprikaš s pire krumpirom i da zato treba oguliti 3 kilograma krumpira.
Monika Miklečić, naša bivša učenica sada radi u našoj školskoj kuhinji
Rekla nam je i da joj se posao u našoj školskoj kuhinji sviđa i da joj nije teško raditi jer voli kuhati te da bi voljela nastaviti raditi u struci.
Na kraju razgovora poručila nam je da se trebamo zdravo hraniti i zato je važno jesti više povrća i voća i izbjegavati brzu hranu. /Barbara Dvečko i Lucija Srbljinović, 5.a; foto: Nika Šantić/
Koronavirus odgodio je naše mobilnosti u sklopu oba naša Erasmus+ projekta, no većinu drugih aktivnosti naši Erasmus+ timovi marljivo odrađuju. Jedna aktivnost koju smo bili obavezni odraditi i za “S.O.S.” Erasmus+ projekt i za projekt “Mali novinari danas, odgovorni digitalni građani sutra” nedavno je završena. To je bio natječaj za najbolje radove na temu sigurnosti na internetu.
Za “S.O.S” projekt učenici 7.b pripremali su plakate u web alatu Canva. Za projekt “Mali novinari danas, odgovorni digitalni građani sutra” učenici 6. a i 5. a pisali su priče, a učenici 8.b izrađivali su stripovi u alatu StoryboardThat. Za oba projekta trebali smo napraviti i po jedan film za što se pobrinula naša školska filmska grupa.
Najbolji radovi postavljeni su na vrata učionica, a od sutra će ih moći vidjeti posjetitelji Gradske knjižnice u Križevcima jer ćemo ih izložiti u čitaonici knjižnice. U nastavku objavljujemo najbolje radove koje ćemo poslati na naše međunarodne Erasmus+ natječaje. /Uredništvo; foto: S.L./
Razgovarali smo sa studenticom nutricionizma Valentinom Tušek koja ističe veliku odgovornost roditelja u poučavanju djece o štetnosti gaziranih i energetskih pića
Ideja učenice Petre Šok da u Klinčeku pišemo o gaziranim pićima dovela nas je do križevčanke Valentine Tušek, studentice diplomskog studija nutricionizma na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu. S njom smo razgovarali u utorak (26. 1.) putem Zooma i doznali što je to nutricionizam te puno korisnih informacija u vezi gaziranih i energetskih pića.
Izvor Unsplash – Yesmore Content
Što je to nutricionizam i gdje se u Hrvatskoj može studirati?
Nutricionizam je znanost o prehrani. Bavi se proučavanjem utjecaja hrane na ljudski organizam. Što se studiranja nutricionizma tiče, u Hrvatskoj nema baš puno izbora. Osim prediplomskog i diplomskog studija nutricionizma u Zagrebu još ga možemo studirati na Pridodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu. No, u Splitu postoji samo trogodišnji dodiplomski studij nakon kojeg se stječe zvanje prvostupnika nutricionizma. Na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku, postoji samo poslijediplomski studij.
Zašto ste odabrali studirati baš nutricionizam?
Prvi i najvažniji razlog je što uživam u jelu. Uvijek sam zadnja za stolom. Kad sam birala što ću studirati htjela sam da to bude nešto što volim. Uvijek me fasciniralo i to kako hrana utječe na naš organizam. Iako na samom početku, prilikom upisa, nisam bila svjesna činjenice da je nutricionizam zapravo kemija “ljepšim” imenom, studij mi odgovara i zadovoljna sam.
Studentica diplomskog studija nutricionizma Valentina Tušek, studentica diplomskog studija nutricionizma i novinarka Valerija Puškar
Djeca naše dobi često piju gazirana pića, jeli to dobra navika ili nije i zašto?
Gazirana pića spadaju u kategoriju bezalkoholnih osvježavajućih pića i uglavom su na bazi citrusa jer oni pospješuju taj osvježavajući efekt. Ono što je najveći problem kod gaziranih pića jest velika količina šećera. Jako su zaslađena i neodgovoran unos u velikim količinama, doprinosi pojavi pretilosti. Posljedica može biti i karijes te povećani rizik od pojave dijabetesa, kardiovaskularnih i drugih bolesti u kasnijoj životnoj dobi. Konzumacija velikih količna gaziranih pica, prema nekim istraživanjima, zbog količine dodanih šećera može potencijalno utjecati na pojavu Alzheimerove bolesti u starijoj dobi. Valja znati da će se ono što pijemo i jedemo kao mladi odraziti na naše zdravlje i kvalitetu života u starijoj dobi. Sve je moguće konzumirati u granicama normale jer petjerivanje ni s čime nije dobro. Preporuke su konzmirati vodu, prirodne voćne sokove, biljne čajeve, a kod adolescenata i djece svakako i mlijeko i mliječne proizvode. Gazirana pića bi djeca trebala što manje konzumirati. Važno je djecu poučavati o tome da gazirana pića nisu preporučljiva, a veliku odgovornost tu bi trebali imati i roditelji. Oni bi trebali svoju djecu upozoravati da gazirana pića nisu najbolja opcija za njih.
Izvor Unsplash – Mayur
Koji sastojci gaziranih pića su najviše štetni?
Šećeri su najveći problem u gaziranim pićim. Već s dvije čaše nekog gaziranog (zaslađenog) pića unese se dnevna preporučena količina šećera za dječake i djevojčice.
U čemu je razlika između energetskih i gaziranih pića?
Glavna razlika je u količini kofeina i ostalih stimulansa te namjeni. Energetskim pićima, kao što im to ime kaže, cilj je pospješiti budnost i koncentraciju. Iako sam naziv upućuje na zaključak da se radi o napitcima bogatim energetskim tvarima, koje su izvor energije za organizam, zapravo se radi o povećanoj količini šećera, kao izvoru energije. Dodani kofein je aktivni sastojak koji djeluje stimulirajuće.
Naši vršnjaci često piju i energetska pića, što mislite o toj navici?
Energetska pića nisu najbolji izbor za djecu jer tolerancija na kofein u djece je dosta niža nego kod odraslih. Preporuka Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) za kofein je od 0,4 do 1,4 mg po kilogramu tjelesne mase. U energetskim pićima u pravilu bude 32 mg kofeina na 100 g proizvoda, znači 320mg/L. Problem mogu stvarati i različiti dodatci, aditivi i arome. Postoje istraživanja koja ukazuju da konzumacija kofeina u djetinjstvu kasnije može pridonjeti problemima u ponašanju i raspoloženju, probleme s koncentracijom i funkcijom krvožilnog sutava.
Što je bolje i zdravije za poticanje energije kod djece od energetskih pića?
Nedostatak energije može biti posljedica nedostane tjelesne aktivnosti, premalo i nekvalitetnog sna. Uz prehranu treba voditi računa i o tim faktorima. Prehrana bogata biljnim namirnicama, samim time vlaknima, vitaminima i mineralima svakako će imati pozitivan utjecaj na cijeli organizam. Dijete će se osjećati bolje i imati bolju koncentraciju. Orašasti plodovi, npr. orasi i bademi svakako su bolji izbor kao izvor energije i za poboljšanje koncentracije nego energetska pića. /Valerija Puškar, 6. b: foto: Unsplash/
Drugo polugodište za učenike viših razreda naše škole, kao i gotovo u cijeloj zemlji, započelo je online, dok učenici nižih razreda nastavu pohađaju u školi. Mjerodavni su takvu odluku donijeli zbog situacije s koronavirusom, a povratak u školske klupe očekuje se početkom veljače.
Online sat informatike 7.a putem Google Meeta – učitelj Darko Višak
Naša škola ima iskustva s radom na daljinu, ali online nastava koja se održavala od ožujka do lipnja prošle godine uvelike se razlikuje od ove sada. Naime, od početka ovog polugodišta nastavu većine predmeta učenici prate od kuće u realnom vremenu putem Google Meet servisa. Kod predmeta koji se dalje ne održavaju u realnom vremenu, nastava se odvija po principu kao za lockdowna. To znači da nam učitelji u Google Clasroom šalju zadatke koje trebamo odraditi. Naši učitelji uglavnom su se opredijelili za rad od kuće, a tek manji broj njih dolazi u školu i online nastavu održava iz škole.
Nama učenicima više se sviđa nastava u realnom vremenu. Jest da moramo biti konstantno prisutni u vrijeme u koje bismo bili u školi, ali ovako nam učitelji osobno objašnjavaju gradivo i možemo ih odmah pitati ako nam nešto nije jasno. Bilo nam je puno teže na online nastavi proljetos. Morali smo prepisivati materijale koje bi nam učitelji postavili u Google Classroom i uz to sami odrađivati zadatke.
Naravno i online nastava u realnom vremenu ima svojih nedostataka. Povremeno dolazi do pucanja internetske veze zbog slabog signala. Dešavaju se i neke druge tehničke poteškoće s računalima ili tabletima. No, prije svega nedostaje nam druženje s našim prijateljima iz razreda i zato se želimo što prije vratiti u školske klupe. /Petra Kušec, 7.b; foto: S. L./
Vrlo važan posao na gradilištu naše sportske dvorane radi 24-godišnji Mihael Flegar iz Našica. On je kranista i kranom po gradilištu prenosi betonske blokove i druge teške terete. Kranista Flegar, ovaj posao radi već 5 godina jer se zaposlio odmah nakon završene srednje škole za automehaničara. Prije posla na gradilištu naše sportske dvorane također je radio na gradlilištu sportske dvorane i to u Križevcima.
O njegovom poslu s njim smo razgovarali danas u vrijeme pauze za gablec jer to je jedino vrijeme kad silazi krana.
Mihael Flegar – kranista na gradilištu sportske dvorane OŠ Sveti Petar Orehovec
Kabina krana na kojem radim nalazi se na visini od 30-35 metara.
U početku mi je bilo čudno u kabini krana, ali brzo sam se priviknuo. Visine me nije strah.
3. Da se popnem na svoje radno mjesto treba mi dvije minute.
4. U kabini krana sam cijelo radno vrijeme osim kad imam pauzu za gablec.
5. Rijetko razmišljam o tome da se kran može srušiti, ali znam da se to može desiti u slučaju preopterećenja krana ili jakog vjetra.
6. Samo iz priča poslovođe čuo sam za rušenje krana, a vidio sam ga samo na Youtube-u.
7. Ne bih se mijenjao za posao s kolegama zidarima na tlu. Ovdje sam na toplom i moj je posao bolje plaćen.
Gradilište sportske dvorane OŠ Sveti Petar Orehovec
8. Upravljanje kranom za mene nije težak posao, ali treba ga znati, držati se pravila i biti oprezan.
9. Ukoliko se kran pokvari, popravljaju ga monteri, ali otkad ja radim ništa se nije pokvarilo.
10. Upravljati kranom učio sam u tvrtki u kojoj sam radio prije, a završio sam i specijalni tečaj. /Ema Pacur i Iva Trušček, 4 razred; foto: I. T. ; S. L.Mihael Flegar/
Prije dva tjedna prvi puta sam imala priliku glumiti u filmu. Glumila sam djevojčicu koju ucjenjuje druga djevojičica. Ta druga djevojčica ucjenjuje je zbog jednog Skype razgovora kojeg je snimila. U tom razgovoru djevojčica koju glumim govorila je neke neprimjerene stvari o jednoj osobi iz škole.
Ovu ulogu imala sam u “Bostonovom poučku”, novom filmu naše školske filmske grupe. Bilo je to zanimljivo iskustvo. Pošto sam glumila prvi puta nije baš sve bilo jednostavno, ali zahvaljujući jasnim uputama uspjelo mi je čak odglumiti i plakanje.
Mene dok sam bila mlađa glumile su moje dvije seke Lucija i Larisa i njima je to bilo prvo glumačko iskustvo kao i mojoj prijateljici Ivoni Siladi. Za razliku od nas dibitanata, našem kolegi Luki Šoku ovo nije bilo prvo iskustvo s filmom. No, on nije glumio već je kao i prije bio snimatelj. Naša učiteljica Kristini Dubravec, koja je u filmu glumila majku, također već ima filmskug iskustva. Ova uloga već joj je treća u filmovima naše školske filmske grupe.
Na snimanju sam imala prilike upoznati i Bostona. On je mali psić – maltezer i u filmu ima ulogu pripovjedača. Kome on to sve priča doznat ćete u filmu, ali otkrit ću da je Bostonu dao glas naš petaš i član filmske grupe Leonardo Pečnik. Leonardo je zajedno s Lukom Harčom zaslužan i za motnažu filma.
Film smo snimali dva dana u Križevcima, a bilo je dobro i to što smo smo nakon svakog snimanja posjetili klizalište i sat vremena uživali u klizanju. /Lorena Tremski, 7.b; foto: S. L./
Snimatelj Luka ŠokLarisa Tremski i BostonMontažeri Leonardo Pečnik i Luka HarčaSnimatelj Luka Šok i glumačka ekipa: Lucija, Larisa i Lorena Tremski, Ivona Siladi
Nedavno su članovi likovne grupe nacrtali i izrezali sve likove za naš animirani film, a danas smo započeli s procesom animacije. Nažalost nemamo svu potrebnu opremu, ali naša učiteljica likovnog Tijana Mamić je snalažljiva.
Učiteljica Tijana Mamić
Dva ravnala i knjige naslagane na hrpu, poslužile su nam umjesto stativa, a mobitel umjesto fotoaparata. Naš prvi animirani film radimo u programu Stop Motion Studio u tehnici kolaža. Otkrit ćemo vam još da je tema filma sigurnost na internetu i da ćete ga uskoro moći vidjeti na Klinčeku. /Lea Hrandek, 6. b; foto: S. L./
