Home Blog Page 55

Moj mozak govori mi da je članak o čudotvornom receptu za brži rad mozga nevjerodostojan

0
Izvor - preslika ekrana portala Dnevno.hr

Napisan je s namjerom privuče klikove

Zamjena novinrskih žanrova jedna je od mogućnosti manipulacije čitateljima. Po mom mišljenju o upravo takvoj vrsti manipulacije riječ je  u  članaku pod naslovom “Američka zvijezda operirana u Hrvatskoj! Prva gospođa Trump mi je rekla da imate vrhunskog stručnjaka. Već vidim bolje nego u zadnjih 10 godina!”

Članak je objavljen na portalu “Jutarnji list” 16. 10. 2018. u rubrici Life/zdravlje. Ustvari taj članka manipulira na dva načina jer i  naslov je svojevrsna manipulacija. Taj naslov ima karakteristike clickbait naslova.  Umjesto nekih dramatičnih informacija koje sugeriraju riječi u naslovu da je operiran u Hrvatskoj, članak je ustvari reklama za Klinku Svjetlost. Ta klinika je poznatom glumcu Armandu Assanteu oprerirala oči. Nije to bila nikakva po život opasna operacija već skidanje dioptrije. U članku je nekoliko puta spomenuto ime klinike u kojoj je izvršena operacija, a uz fotografiju poznatog glumca nalaze se i  dvije fotografije glumca i vlasnika klinike Nikice Gabrića.

U članku je citirana i izjava vlasnika klinike. On kaže kako je poznati glumac bilo gdje u svijetu mogao operirati svoje oči. I zatim u narednoj rečenici dodaje slijedeće:  “Upravo ta činjenica pomaže nam da privučemo i mnoge druge pacijente iz inozemstva, s obzirom da je njegovo zadovoljstvo dodatna potvrda kvalitete i vrhunske razine usluge koju pružamo.“

Rekla bih da je iz istog razloga, privlačenja novih pacijenata, napisan i ovaj članak, a ne kako bi nekog informirao o poznatom glumcu. Također mislim da Assante nije niti čuo za Kliniku Svjetlost dok mu vlasnik nije ponudio suradnju. Pretpostavljam da je vlasnik  pozvao i novinare Jutarnjeg lista. Da je urednik postupio u skladu s novinarskim kodeksom ovom je članku trebao dodati oznaku PROMO. Ovako  su čitatelji izmanipulirani jer su umjesto informativnog teksta o poznatom glumcu  pročitali reklamu za Kliniku Svjetlost. /Ivona Siladi, 7.b; foto: preslika ekrana portala Dnevno.hr/

Urednički propust portala Dnevno.hr naštetio dobrobiti pretučenog dječaka

0
OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Klikovi važniji od dobrobiti djece – portal uklonio samo video, ali ne i fotografiju koja otkriva identitet djeteta

Tekst pod naslovom „Snimka koja se pokušava zataškati! Slučaj koji je zgrozio Osijek: Tko je prebio Mateja?“, jedan je od primjera kako se ne bi trebalo prikazivati maloljetnike u medijima. Članak je objavljen 13. 11. 2019. na portalu Dnevno.hr. Dobivši zadatak da pronađem primjer kršenja novinarske etike, spomenuti  članak pronašla sam na web stranici Hrvatskog novinarskog društva (HND).

U članku je objavljena fotografija i video kojim se otkriva identitet dječaka pretučenog na utakmici Dinamo-Osijek 27. listopada 2019. Izvor informacija objavljenih u članku je dojava čitateljice.  Članak i video zgrozio je ravnateljicu dječakove škole te se ona obratila HND-u.

O tome kakva pravila moraju poštivati novinari i urednici učili smo na radionici pripremljeno u sklopu Erasmus+ projekta “Mali novinari danas, odgovorni digitalni građani sutra”

Nije poštivan Kodeks časti hrvatskih novinara

Da je urednik odradio svoj posao poštujući Kodeks časti hrvatskih novinara svakako uz članak ne bi stavio dječakovu fotografiju i video. Urednik bi trebao poznavati kodeks svoje struke, u kojem između ostalog piše da je „nedopustiv bilo kakav postupak kojim se izravno ili neizravno otkriva identitet djeteta, odnosno da se ne smije intervjuirati ili objavljivati fotografije djeteta bez njegova pristanka i bez nazočnosti i pristanka roditelja ili druge odrasle osobe odgovorne za dijete.“ Piše i da je dobrobit djeteta nadređena javnom interesu te da je zabranjeno  objavljivanja identiteta djeteta „bez obzira je li dijete ili maloljetnik svjedok, žrtva, osumnjičenik ili okrivljenik“.

Spomenuti navodi dio su članka 19. i člana 20. Kodeksa časti hrvatskih novinara. Vijeće časti HND napisalo je da su ti članci Kodeksa nedvojbeno prekršeni objavom fotografije i videa. U potpunosti podržavam mišljenje Vijeća časti i ravnateljice škole i mislim da cilj objavljivanje dječakove fotografije i video sadržaja nije bio  „podizanje svijesti o posljedicama nasilja“, kako  to tvrdi  Mark Cigoj, urednik portala Dnevno.hr. Vjerojatnijim mi se čini da je da je krajnji cilj ovog članka što veći broj pregleda. Na takav zaključak navodi i senzacionalistički naslov i to što dojavu čitateljice uopće nisu provjerili iz drugih izvora.

Na kraju još valja spomenuti da je Vijeće časti HND-a  izreklo opomenu portalu Dnevno.hr i sugeriralo tom portalu da ukloni sadržaje kojim se žrtvu identificira i izlaže širokoj javnosti. Međutim, kao što se može vidjeti OVDJE   portal Dnevno.hr samo je djelomično postupio po sugestiji Vijeća časti HND-a. Naime, video uz članak više nije dostupan, ali fotografija pretučenog dječaka i dalje se nalazi uz tekst. /Petra Kušec/

Pogledajte naš novi film “Smeće u koš, ne budi loš!”

0
OLYMPUS DIGITAL CAMERA

“Smeće u koš, ne budi loš!” naziv je novog filma naše filmske grupe. Film je posvećen akciji čišćenja šume Rogosci koja se odvijala u utorak 11. svibnja. Meni je to bilo prvo takvo, rekao bih akcijsko snimanje. Snimao sam kamerom iz ruke, a to je prilično drugačije od snimanja sa stativa kako inače snimam.

Više od trideset učenika raširilo se s obje strane šume i skupljalo otpad. Nije bilo jednostavno juriti za njima i odlučiti što i kako snimati. Sve se odvijalo u velikoj brzini i stalno se nešto dešavalo, a kamera je bila samo jedna. Ipak ovaj zahtjevni zadatak urodio je plodom i nadam se da ovaj kratki film daje uvid u tijek akcije i odražava atmosferu u kojoj je protekla ova ekološka akcija. /Luka Šok, 8. a; foto: S. L./

Snimatelj filma Luka Šok

Načelnik Franjo Poljak pohvalio našu akciju čišćenja šume Rogosci

0

Prikupili smo gotovo punu traktorsku prikolicu otpada

“Smeće u koš ne budi loš!”, “Šumu štiti i zdravo diši!”, “Šume nisu kante za otpad!”, “Smeće u kante, ne u šume” – ove  poruke  od utorka (11. 5.)  nalaze se na pet mjesta u šumi Rogosci.  Napisane na daskama od hrastovine još bi dugo trebale upozoravati prolaznike da ova šuma nije mjesto za odlaganje otpada. Poruke je ispisao naš sumještanin Marijan Kos, a  dok smo mi čistili šumu postavljali  su ih naš domar Ivica Biškup, ravnatelj Stjepan Lučki i Kristijan Kranjec, djelatnik Općinskog komunalnog poduzeća Sveti Petar Orehovec.  

Ravnatelj Stjepan Lučki i Kristijan Kranjec

Bilo nas je 34. Cijeli četvrti razred učiteljice Nataše Tumpak Brčić i po nekoliko učenika iz petih i šestih razreda, uglavnom članovi školske eko grupe.  Rasporedili smo se na obje strane šume u potrazi za otpadom. Svi smo imali posla jer u šumi je bilo puno svakakvog otpada. Nailazili smo različite limenke od pića, kutije, plastične vreće, obuću, deke, pelene pa čak i kosti od goveda.  Sve su to neodgovorni ljudi bacilli u ovu lijepu šumu koja od Gorica Miholečke vodi prema Fodrovcu.

Udarnik Mateo Franjčević

Općinski načelnik Franjo Poljak, koji se pridružio našoj akciji zajedno sa svojim zamjenikom Dragutinom Hendeljom, pohvalio je našu marljivost.  Rekao je da smo svi bili vrlo vrijedni, a posebno je istaknuo zalaganje učenika Matea Franjčevića. – Mateo je bio pravi udarnik i nije propustio pokupiti niti najmanji papirić – rekao je načelnik Poljak. Na našem Mateu se nakon akcije vidjelo da nije oklijevao zagaziti ni u blato da bi pokupio otpad. Blatne mu nisu bile samo čizme već i hlače, majica pa čak i lice jer se pri kraju akcije zavlačio u jedan blatni jarak iz kojeg je izvukao plastičnu kašetu i plastične vreće od gnojiva.  

Načelnik Franjo Poljak
Mateo Franjčević najmarljiviji sudionika akcije čišćenja šume Rogosci

Za video prilog kojeg je snimao naš filmaš Luka Šok, načelnik  Poljak je rekao i to da ga čudi neodgovornost ljudi koji bacaju otpad u prirodu, obzirom na to da  na području Općine Sveti Petar Orehovec organizirani odvoz otpada postoji još od 2002. Ni nama djeci nije jasno zašto se naši sumještani ne mogu riješiti starih navika  i ne bacaju otpad u kante koje imaju u svojim domaćinstvima.

Ideja za akciju nastala u međunarodnom projektu P. S. Pokreni solidarnost!

Ovom akcijom čišćenja šume Rogosci mi naše sumještane  želimo upozoriti da takve neodgovorne postupke prema prirodi treba prekinuti. Zato smo osim akcije čišćenja pripremili i oko 300 letaka koje su naši učenici podijelili po domaćinstvima. U njima smo ih podsjetili i na to da im križevačko Komunalno poduzeće omogućava i besplatni odvoz krupnog otpada. Voljeli bi da ova naša akcija djeluje na svijest naših sumještana i da  ubuduće svi otpad bacaju u kante namijenjene za tu svrhu.

Na kraju valja reći da je ideja za ovu akciju potekla iz projekta P.S. Pokreni solidarnost. Zahvaljujući sudjelovanju u tom međunarodnom projektu naša škola dobila je 2.300 kuna za provođenje ove akcije. Od tog novca nabavljene su rukavice, alat, vreće za otpad, ali i sendviči, sokovi i čokoladice kojima smo se okrijepili na kraju akcije čišćenja šume. /Karla Kos, 6. a; foto: S. L./

Pridružite se učenicima u čišćenju šume Rogosci

0
OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Akcija će se održati u utorak 11. svibnja od 10 sati

U školi puno pričamo o prirodi i o tome kako je naš planet Zemlja naš dom kojeg treba čuvati. Između ostalog učili smo kako treba zbrinjavati otpad, razvrstavati ga, kako štedjeti vodu i električnu energiju. No, oko sebe često vidimo primjere koji štete prirodi,  pogotovo kad prošećemo našim šumama. U njima na puno mjesta ima različitog otpada kojemu tu nije mjesto jer šume nisu odlagališta otpada.

Zato smo mi učenici u sklopu našeg  projekta “P.S. pokreni solidarnost” odlučili organizirati akciju čišćenja šume  Rogosci. To je šuma na predjelu od Miholca prema Fodrovcu. Akcija će se održati u utorak 11. svibnja od 10 sati, a s načelnikom Općine Franjom Poljakom dogovoreno je da nam se pridruže i mještani.  Ne samo kako bi nam pomogli u čišćenju,  već kako bi se i sami uvjerili čega sve ima u našim šumama. U to čega ima u šumi Rogosci mi smo se uvjerili  prošli ponedjeljak. Tada  smo je posjetili  zajedno s našim ravnateljem Stjepanom Lučkim i knjižničarkom Stojankom Lesički. Vidjeli smo svašta: pelena, tenisica, daljinskih upravljača….

Ravnatelj Stjepan Lučki u šumi Rogosci

Voljeli bi da  ova naša akcija motivira mještane barem na to da upozore svoje susjede kad uoče da neprimjereno odlažu otpad. Mi djeca pokušat ćemo na savjest naših odraslih sumještana utjecati i letcima koje smo pripremili u školi. Naši učenici dijelit će ih sumještanima u petak. Nadamo se da će letke pročitati svi koji ih dobiju, a tek ih onda baciti i to u vreću namijenjenu za papir, a ne negdje u šumu. /Ema Pacur, Iva Trušček; foto: E.P. i I.T./

Na jednom mjestu u šumi Rogosci netko je “udomio” i pelene

Karatisti su ponos Ćićevca

0

Tijekom pandemije naše malo mjesto postalo je središte srpskog karatea, a naša Sportska dvorana okupila je najbolje natjecatelje u ovom sportu u Srbiji. Natjecanje koje je organizirao  JKA Shotokan saveza Srbije uz tehničku pomoć  Karate kluba „Shotokan Ći“ Ćićevac održano je u nedjelju 4. travnja 2021.

Najecalo se 350 karatista iz 22 karate kluba iz slijedećih gradova: Aleksandrovca, Batočine, Beograda, Bečeja, Koceljeve, Kragujevca, Kraljeva, Kruševca, Lapova, Niša, Novog Pazara, Obreža, Padine, Požege, Pukovca, Rače, Svilajnca, Trstenika, Čačka i Općine Ćićevac.  Ovo natjecanje održalo se nakon šestomjesečne pauze jer se natjecanja nisu održavala zbog pandemije COVID-19. Pokrovitelj natjecanja bila je Općina Ćićevac, a natjecanje su podržali i BLD 037, Supermarket “MOST MM” Ćićevac i Inter Wood Plus. Za prvu pomoć na natjecanju bila je zadužena ekipa Crvenog križa Ćićevac. Medijski pokrovitelj ovog natjecanja bio je Ćićevac info, a prijatelj natjecanja Okular.

Natjecanje je otvorila poslanica u Narodnoj skupštini Republike Srbije Ana Pešić. Natjecanju su prisustvovali predsjednik JKA Shotokan Saveza Srbije Marko Tomić i zamjenik predsjednika Općine Ćićevac Aleksandar Šulić. -Izuzetno smo ponosni što smo prvi tehnički organizator koji je uveo novčane nagrade za sve seniorske prvake, kao i pehare za najuspješnije klubove, najuspješnijeg natjecatelja i najmlađe sudionike ovog natjecanja”, rekao je Lazar Radisavljević, trener Čićevca i organizator turnira.

Najmlađa natjecateljica na turniru bila je karatistica kluba Ćićevac Vukašin Zvijer,  najuspješnija natjecateljica Hana Mićić. Najuspješniji klubovi na turniru: Karate klub “Shotokan Ći” Ćićevac; ;Karate klub “Kruševac”; Karate klub “Kragujevac”; Karate klub “Aleksandrovac” te Karate klub „Bushido NB“ Niš

U  u našoj sportskoj dvorani u Ćićevcu, održat će se i Kup prvaka JKA 2021, u subotu, 24. travnja 2021. godine. Karatistima iz Ćićevca želimo još puno medalja i uspjeha! /Jovana Vidaček/

Originalni članak objavljen je u digitalnom školskom listu ĐAČKA ISKRA.

Po prvi put s mladima o mladima

0

Na okruglom stolu sudjelovali su mladi i donositelji odluka

Ostvarena je još jedna aktivnost projekta „Prvi put s mladima o mladima“. Ta aktivnost je okrugli stol kojeg je organizirala udruga Okular iz Ćićevca, a u sklopu Erasmus+ projekta kojeg provodi zajedno s edukacijskim centrom Sombor i organizacijom CEKOS iz Sonte.

Okruglom stolu prisustvovalo je ukupno 36 sudionika. Većinom su to bili mladi ljudi do trideset godina, njih 25, a ostali su bili donositelji odluka.

Mladi iz naše općine imali su priliku voditi izravan dijalog s donositeljima odluka i predstavnicima institucija kroz koje prolaze kao mlade osobe.   

Svi sudionici su iskazali veliko zanimanje za politiku prema mladima i  aktivizmu u ruralnim područjima. Mladi su istaknuli koliko im je važno da donositelji odluka imaju stalni dijalog s njima. Kako kažu, potrebno je zainteresirati se i razgovarati s mladima o njihovim interesima. Ukazali su da im nedostaju sportska i kulturna događanja u Ćićevcu, informativne i edukativne radionice na teme: poduzetništvo, prava, sloboda, diskriminacija, tolerancija, jednakost i vodstvo.

Predstavnici institucija podržali su mlade i njihov rad. – Mladi u Ćićevcu su izuzetni. Jako nam je drago što Ćićevac predstavljaju ovi mladi ljudi koji ruše sve predrasude o aktivistima iz manjih mjesta. Uvijek ste spremni pomoći i doprinijeti zajednicama. Dugujemo vam zahvalnost što ste odrasli u takve ljude . Drago nam je što nas predstavljate u najboljem svjetlu –  rekla je ravnateljica vrtića.

Sudionici su primijetili da se u ruralnim područjima nedovoljno cijene mladi ljude i da oni zbog toga odlaze. – Potrebna nam je pomoć u svakom smislu te riječi. Želimo živjeti dostojanstveno, slobodno i zadovoljno u svom mjestu. Nismo sretni kad moramo napustiti dom, obitelj i prijatelje, ali ponekad to vidimo kao jedino rješenje . Ovakve vrste aktivnosti za mlade izraz su želje da ostanemo ovdje i nešto promijenimo. Pokazuju našu borbu za bolji status u društvu u kojem želimo biti jednaki “odraslima” – rekao je jedan od sudionik

Istaknuto je da je dijalog  rješenje svih problema s kojima se mladi susreću. Mladi smatraju da je potrebno aktivno voditi dijalog s donositeljima odluka, bilo izravno ili neizravno. Donositelji odluka moraju malo više pažnje posvetiti mladima, a mladi  su spremni učiniti puno toga i mijenjati stvari.

“Naš se glas ne čuje dovoljno. Iako se trudimo, ono što radimo uglavnom nije dovoljno. Nemamo priliku slobodno izraziti svoje mišljenje i biti prepoznati kao pokretači promjena. To je jedna od velikih zapreka za nas u našem radu i aktivizmu “, napomenuli su mladi sudionici okruglog stola.

Predstavnici institucija izrazili su razumijevanje za mišljenja mladih. “Razumijemo vas. Razumijemo da su vremena drugačija i da svi imaju različite potrebe. Razumijemo da se ponekad osjećate bespomoćno. Spremni smo vam pomoći i upoznati vas. To bi trebalo biti tako. Svi mi činimo ovu zajednicu, a ne samo mi “odrasli” – kazali su  donositelji odluka.

Sudionici su bili zadovoljni dijalogom na okruglom stolu i zaključili da je bio uspješan. Za malu općinu ovo je veliki uspjeh. Trebali bismo biti ponosni na mlade ljude koji su uvijek puni ideja, prijedloga, ambicija i želje za boljim sutra. /Sanja Ivanovic/

POP IT igračke popularne i u našoj školi

0
OLYMPUS DIGITAL CAMERA

TikTok zaslužan za  sve veću popularnost ovih igračaka

Prije 4 godine u trendu su bili fidget spinneri, a posljednjih mjeseci sve popularnija postaje još jedna fidget igračka, koja navodno također djelotvorno djeluje protiv stresa i utječe na finu motoriku prstiju. Ova se igračka zove POP IT i načinjena je od silikona. Neki je zovu i push buble jer podsjeća na plastične omote s mjehurićima u koje se umotavaju krhki predmeti.

S POP IT igračkom igra se tako da se silikonski mjehurići pritišću prema dolje i onda se vraćaju nazad. Na TikToku, gdje smo doznali za tu igračku, ima primjera  igranja udvoje, a igrači se izmjenjuju dok ne pritisnu sve mjehuriće. POP IT igračke u posljednje vrijeme puno se reklamiraju na internetu, a već ih se može kupiti i u našim trgovinama po cijenama od dvadesetak kuna. Ima ih u raznim bojama i oblicima, a web trgovine koje ih prodaju napominju da se mogu prati i dezinficirati.

Zanimljivo je da je prototip ove igračke još 1975. napravio Theo Coster, dizajner igračaka i vlasnik tvrtke Tehora Design iz Izraela. Costerova  verzija igračke napravljena je od gume i bila je trokutastog oblika. Više od trideset godina nije mu uspijevalo uvjeriti neku poznatu tvornicu igračaka da po njegovom prototipu počne proizvodnju. Kako to piše na web stranici CHITAG, preokret se desio kad je prototip došao do Davida Capona iz tvrtke Fox Mind iz Kanade. Oni su je počeli proizvoditi 2013., a 2014. nazvali su je POP IT i od tad njena prodaja postiže rekorde, ali nastaju i brojne kopije koje proizvode razni proizvođači.

Ove godine trend POP IT igračaka raširio se po cijelom svijetu, a veliku zaslugu u širenju trenda ima TikTok. Na njemu posljednjih mjeseci ima sve više sadržaja vezanih uz mogućnosti pop it igračaka. Baš putem TikToka za ovu igračku saznali smo i mi.

Ovu popularnu igračku već ima i dosta učenika u našoj školi. Vidjet ćemo hoće li poput fidget spinnera i POP IT ubrzo pasti u zaborav. /Lara Trušček, 6.b; foto: S. L.; internet/

Izvor – Tportal

Uskrs – najveći kršćanski blagdan

0

Bliži se jedan od najvažnijih kršćanskih blagdana – Uskrs. Tada slavimo  uskrsnuće Isusa Krista nakon njegova raspeća kao dokaz njegove božanske moći. Sveta Biblija svjedoči da se ta vjerska tradicija prakticirala od prvog stoljeća nove ere, tj. od vremena njegovih učenika, apostola.

Uskrs i blagdani povezani s njim pripadaju skupini “pokretnih blagdana”, što znači da se svake godine događaju na drugi datum. Da bi odredila datum, pravoslavna crkva računa prvi tjedan nakon punog mjeseca koji je na proljetnu ravnodnevnicu ili neposredno nakon njega. Taj je datum uvijek između 4. travnja i 8. svibnja. Ove godine ovaj veliki kršćanski blagdan je 2. svibnja.

Mnogi su običaji i tradicija makedonske kulture povezani su s ovim blagdanom, a pripreme započinju korizmom koja započinje šest tjedana prije Uskrsa. Veliki četvrtak prvi je dan uskrsnih blagdana. Na taj dan uspostavljen je sakrament svete pričesti, kada je Isus Krist hranio apostole kruhom i vinom simbolizirajući njegovo tijelo i krv. Na Veliki četvrtak tradicionalno se boje jaja,  uglavnom crvenom bojom kao simbol Isusove krvi i poraza smrti. Nekada su se jaja bojala  samo u crvenu boju, a sada ih obitelji boje u različite boje. Vjeruje se da bojanje jaja potječe od Marije Magdalene. S tim je povezano nekoliko priča, a neke od njih kažu da je ona donijela kuhana jaja na njegovo raspeće, a  obojala su se u crveno od njegove krvi. Drugi kažu da je Marija Magdalena odnijela jaja u njegov grob, tri dana nakon Kristove smrti, a obojila su se u crveno kad su otvorili njegov grob i vidjeli da je prazan. Prva tri crvena jaja posvećena su Bogu, gospodaru kuće, a treće za sreću i obilje doma.

Veliki petak je dan Kristova raspeća. Ovo je dan strogog posta kada mnogi vjernici ništa ne jedu i ne piju do zalaska sunca.  Na Veliku subotu vjernici  odlaze u crkvu i točno u ponoć se krckaju prva jaja što označava početak proslave Uskrsa. Uskrs je dan Kristova uskrsnuća. Na ovaj dan završava uskrsno razdoblje. Na ovaj i sljedećih četrdeset dana pravoslavni se kršćani pozdravljaju s „Krist je uskrsnuo“, a na njega se oslanja „On je uistinu uskrsnuo“ (prijevod od „Hristos voskresna“ na što se odgovara „Navistina voskresna“).

Zbog situacije s koronavirusom  i ove će se godine, slično kao i prošle godine, Uskrs proslaviti na drugačiji način. Posjete obiteljima i crkvama, zajednička druženje uz stolove pune hrane i druga okupljanja u zajednici zamijenit će se jednostavnijim proslavama u našim domovima, samo s najbližim članovima obitelji.  Većina vjernika nastojat će izbjeći gužvu u crkvama. Uvažavajući mjere koje je donijela vlada, svečane mise bit će dostupne i na televiziji. Najvažnije je u ovom razdoblju voditi brigu o svom i zdravlju drugih ljudi. Ipak treba se i lijepo provesti u društvu svojih najbližih. Sretan Uskrs!  /A. Dzugovska (9-1), M. Popovska (9-1); foto: internet/

Originalni članak objavljen je u školskom digitalnom listu  L.A. IN-formator 

Četvrtaši bi željeli uniforme u školi, bolji internet…

0
Portrait Of High School Student Group Wearing Uniform Standing Outside School Buildings

Neki učenici često zadirkuju druge zbog odjeće koju nose

U našem četvrtom razredu nekidan smo razgovarali što bismo sve željeli promijeniti u školi, a onda nam je palo napamet da bi to bilo dobro i napisati.

Učenica Lea Horvat željela bi da učenici u  školi nose uniforme. Ona misli da bi to bilo dobro za roditeljski budžet jer bi morali kupovati manje odjeće svojoj djeci. – Dobro bi bilo i zato što  neki učenici često zadirkuju druge učenike zbog odjeće koju nose. Mislim da se učenici koji su mete zadirkivanja loše osjećaju i da bi nošenje uniformi moglo spriječiti takve situacije – rekla nam je Lea. Ona bi osim uniformi željela da u školi postoje i ormarići  kako bi učenici neke stvari mogli ostaviti u školi. Time bi i teške učeničke torbe postale malo lakše.

Izvor – Jutarnji list

Bilo je još prijedloga za promjene. Jakov Benčak iznio ih je nekoliko. On bi da u školi imamo bolji internet, ali želio bi da se promjeni jelovnik u školskoj kuhinji. Također misli da bi svi učenici od prvog do četvrtog razreda trebali dobiti tablete.

Izvor – Spotlightnow.net

Iva Trušček željela bi da u školi imamo udobnije stolice i da ne budu poput sadašnjih koje  naročito stvaraju probleme  djevojčicama s dugačkom kosom. Njima kosa zapinje  za šarafiće u naslonu stolice, zato moraju čupati vlasi da se „oslobode“ od stolice.  Bilo je još nekih prijedloga, no oni se odnose na školsko dvorište i igralište pa ćemo o njima pisati u nekom drugom članku. /Ema Pacur, Lea Horvat, 4. razred/

Izvor – Livelovegetoutside.com; Izvor naslovne fotografije – My school stile