Projekt „Sve ovisi o mladima“ ima za cilj povećati sudjelovanje mladih u procesima planiranja i donošenja odluka u općini Ćićevac. Zato je usmjeren na poticanje donositelje odluka da razvijaju i unapređuju politike za mlade u Ćićevcu.
Nositelj projekta, udruga Okular, nastoji motivirati i mlade. U tom cilju informira i educira mlade ljude iz općine Ćićevac o važnosti uključivanja u politike za mlade. Također nastoji informirati donositelje odluka o važnosti sudjelovanja mladih i stvaranju uvjeta za njihovo aktivno sudjelovanje u procesu planiranja i odlučivanja. Udruga se zalaže za povećanje sudjelovanja mladih pri izradi Lokalnog akcijskog plana za mlade u općini Ćićevac. Također i za raspodjelu proračunskih sredstava za mlade u skladu s Lokalnim akcijskim planom.
Izvor: Udruga Okular – treninzi mladih zainteresiranih za aktivno građanstvo
S obzirom na nerazvijenost politika za mlade u općini Ćićevac, nedostatak Ureda za mlade, Lokalnog akcijskog plana za mlade, Vijeća mladih i niskih proračunskih sredstava za programe naimijenjenih mladima, Udruga Okular će nastojati poboljšati situaciju provođenjem spomenutog projekta. U tom cilju provode i i istraživanja o mladima te treninge zainteresiranih mladih osoba.
Izvor: Udruga Okular – treninzi mladih zainteresiranih za aktivno građanstvo
Zato je uspostavljen i VIRTUALNI URED ZA MLADE. Projekt se projekt provodi od 1. travnja do 31. listopada 2021. Projekt provodi udruga mladih Okular, a u sklopu programa „Aktivni građani – bolje društvo : Zalaganje za suradnju i demokratski razvoj Srbije “. Projekt je podržan i od Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). /Sanja Ivanović /
Izvorni članak objavljen je u školskim digitalnim novinamaĐAČKA ISKRA.
Izvor: Udruga Okular – treninzi mladih zainteresiranih za aktivno građanstvo
Jana Macić, dvanestogodišnja ritmička gimnastičarka iz Ćićevca, osvojila je zlatnu medalju na Evita kupu u Svilajncu. Naša školska kolegica je djevojčica koja u ritmičkoj gimnastici postiže velike uspjehe. Svi koji je poznaju znaju da je jako talentirana i ustrajna u onome što radi. Posljednji njen uspjeh na Evita kupu bio je povod za intervju s Janom.
Koliko dugo se baviš ritmičkom gimnastikom?
Ritmičkom gimnastikom bavim se već 4 godine.
Otkud ideja da se baviš baš tim sportom?
Kao dijete stalno sam skakala po kući, pravila sam zvijezde i premete i zato sam se upisala na gimnastiku. No, kad sam vidjela ritmičku gimnastiku više mi se svidjela i počela sam se baviti njome. To je baš graciozan sport.
Jesi li već ostvarile svoje ciljeve u ovom sportu?
Tek sam ih počela ostvarivati, ima ih još puno.
Što je tvoj cilj?
Cilj mi je jednog dana postati prvakinja Srbije u ritmičkoj gimnastici.
Planiraš li se nastaviti baviti ritmičkom gimnastikom?
Da, naravno.
Podržavaju li te roditelji u onome što radiš?
Da, uvijek me podržavaju.
Tko ti je najveća podrška?
Najveća podrška su mi trenerica, obitelj i najbolji prijatelji.
Njena trenerica je Ruskinja Oksana Avramovich. Trenira je od rujna 2017. Jana trenira u klubu “Nika”, a treninge ima 3 puta tjedno u sportskoj dvorani “Soko” u Kruševcu. /Teodora Ristić/
Originalni članak objavljen je u školskom digitalnom časopisu ĐAČKA ISKRA.
U školskom parku danas su niknule šarene gljive. Teške su oko 5 kg i njihovi su klobuci drugačiji su od onih koji se mogu vidjeti u šumama jer ove su gljive nas učenike 4 razreda. Gljive su betonske i poklonio nam ih je Nenad Baričević, otac naše kolegice Ivone, a mi smo ih oslikali.
Gljive učenika 4 razreda OŠ Sveti Petar Orehovec
Imali smo 10 gljiva te smo radili u parovima. U ponedjeljak smo ih obojili u bijelo, a u utorak smo ih ukrasili kako nam je to naša mašta “naredila”. Oko oslikavanja smo se baš potrudili i nadamo se da će vam se svidjeti te da školski park s našim gljivama izgleda ljepše i veselije :). /Iva Trušček, Ema Pacur; foto: I.T.; E.P./
Za pobjednički tim glasalo je 159 učenika i djelatnika škole
-Inspiracija za pjesmu bila mi je jedna napuštena kuća iz mog sela Gornjeg Črnčevca. O njoj, njezinim razbijenim prozorima i naherenim dimnjacima razmišljala sam pišući pjesmu. Rekla nam je to Kristina Šok, učenica 8. b i autorica stihova pobjedničke pjesme „Stara hiža“. Njena pjesma pobijedila je na školskom natječaju „Kaj naš moderni“. Dodala je i da nema puno iskustva s pisanjem pjesama i da joj je ovo prva nagrada na nekom natječaju.
Kristina Šok, autorica stihove pjesme “Stara hiža“
Na sedmodnevni boravak na otoku Pagu, s autoricom stihova poći će i njen razredni kolega Adrian Đurenec, koji je otpjevao njene stihove. Za njihov zajednički uradak kojem je skladanjem glazbe pridonijela i učiteljica Lucija Benčak, naši osmaši od učenika i djelatnika škola u glasanju organiziranom na Dan škole dobili su 159 glasova, odnosno 22 glasa više od drugoplasirane pjesme.
I Đurencu je ovo bio prvi puta da sudjeluju na nekom takvom natječaju, a u današnjem razgovoru otkrio nam je i da ideja da pjeva nije bila njegova. – Pedagoginja Gordana Ščetar, voditeljica projekta „Kaj naš moderni“, a kasnije i učiteljica Lucija Benčak te još nekoliko drugih učitelja predložilo je da ja pjevam Kristininu pjesmu. Znali su da sam pohađao glazbenu školu i da imam iskustva sa sviranjem bubnjeva te su me pitali bih li želio pjevati Kristininu pjesmu – kazao nam je Đurenec. Ispričao nam je i da ga je za nastup pripremala učiteljica Benčak i dometnuo da ga se najviše dojmio boravak u tonskom studiju Krunoslava Matusa. Oduševili su ga mikrofoni, mikseta, zvučnici, velik monitor i ostala oprema u studiju.
– Samo snimanje nije dugo trajalo. Mislim nekih dvadesetak minuta. Nisam previše ponavljao. Pomogle su upute koje mi je davala učiteljica Benčak i gospodin Matus. Od njega sam naučio na kojoj udaljenosti trebam biti od mikrofona da bi zvuk bio što bolji – rekao nam je Đurenec dometnuvši da je imao malu tremu. Otkrio nam je i da zasad ne razmišlja o mogućim novim pjevačkim natjecanjima, ali planira oformiti svoj glazbeni sastav. /Laura Ivšak, 7.a; foto: S. L./
Projekt “P.S. Pokreni solidarnost!” – na poruke solidarnosti odgovorilo nam 11 primatelja poruka
Otkako smo u ožujku poslali razglednice s porukama solidarnosti zanimalo nas je hoće li biti odgovora na naše poruke. Jučer smo napokon i doznali da su naše poruke, koje smo pisali u sklopu projekta “P.S. Pokreni solidarnost!”, ipak motivirale neke od primatelja naših razglednica da nam odgovore. Naime, Centar za mirovne studije, organizator ovog projekta za Hrvatsku, jučer nam je poslao razglednice onih koji su nam odgovorili.
Mi smo poslali ukupno 74 razglednice, a u žutoj poštanskoj kuverti iz Centra za mirovne studije bilo je 13 odgovora. Nije puno, ali nas veseli što su neki primatelji naših poruka solidarnosti odvojili malo svog vremena i odgovorili nam. Tri smo odgovora primili iz Križevaca, a među njima je bio i odgovor križevačkog gradonačelnika Maria Rajna. Odgovorila nam je i gospođa Melita Balaško, policajka iz Lepoglave, a ostale odgovore poslali su nam naši sumještani.
Odgovor Marija Rajna – gradonačelnika Križevaca
Hvala svima koji su nam odgovorili, ali i svima koji su pročitali naše poruke. Nadamo se da smo našim razglednicama motivirali primatelje poruka solidarnosti da razmisle što je solidarnost i što oni osobno mogu učiniti da svima nama bude bolje u našoj lokalnoj zajednici, u našoj državi pa i na našoj planeti Zemlji.
Podsjetimo, u međunarodnom projektu “P.S. Pokreni solidarnost!” uz 24 škole iz Hrvatske sudjelovale su još i škole iz Italije, Poljske, Slovenije, Španjolske i Francuske. Naša škola bila je jedini je predstavnik školskih ustanova iz Koprivničko-križevačke županije, a u projektu su sudjelovali učenici 6.b, 7.a, 7.b i 8.b razreda. /Nela Šantatić, 7.a; foto: S.L./
OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERA
Jedina žena na gradilištu u filmu govori o tome kako je biti žena u građevinarstvu
O nedostatku prikladnog prostora za nastavu tjelesnog u više navrata pisali smo na našem Klinčeku. Prije nekoliko godina filmaši su snimili i film o tom problemu, a prošli tjedan naši filmaši Luka Šok, Luka Harča i Leonardo Pečnik završili su još jedan film vezan uz sportsku dvoranu. Ovaj puta to nije film u kojem se žalimo na problem nedostatka sportske dvorane jer kao što svi znate dvorana se napokon gradi i očekuje se da će biti završena do kraja ove godine.
Film ipak ima veze s našom sportskom dvoranom jer junakinja naše priče je Valentina Valent, šefica gradilišta naše buduće sportske dvorane. Ona je jedina žena na ovom gradilištu pa su filmaši kroz ovaj film željeli potaknuti na razmišljanje o rodnoj ravnopravnosti. U filmu šefica Valent govori kako je joj je raditi u građevinarstvu, djelatnosti u kojoj prevladavaju muškarci. O njoj i tome kakva je šefica pričaju neki njeni kolege, a naši snimatelji kamerom su zabilježili i neke od aktivnosti na gradilištu. Za snimku kadra s krana zahvaljujemo kranisti Mihaelu Flegaru. /Barbara Dvečko, 5. a; foto: S. L./
Snimatelj filma Luka Šok, učenik 8. aU snimanju filma šefica sudjelovali su i učenici: Leonardo Pečnik i Luka Harča – na fotografiji i poslovođa gradilišta Marinko Pasariček i učenik Luka Šok
NOVA je neovisna međunarodna škola smještena u Skoplju. Za upis u ovu školu potrebno je izvrsno znanje engleskog jezika i matematike, kao i odlične ocjene od 6. do 9. razreda te preporuka razrednika ili nekog drugog učitelja koji je podučavao učenika. Tijekom postupka odabira ispituje se znanje kandidata u engleskom i matematici.
Kandidati također moraju poslati video esej. U tom video eseju moraju predstaviti svoje ciljeve u suradničkom učenju obzirom da je takav način učenja vrlo cijenjen u školi Nova. Također moraju pripremiti timsku prezentaciju rješenja nekog zadanog problema.
Učenici devetog razreda Kalina Gocevska, Iskra Mitevska i Mihail Mirchevski 17. su generacija učenika koji će se upisati u srednju školu NOVA International uz podršku stipendije „Boris Trajkovski – NOVA“. Stipendija pokriva puni iznos troškova njihovog četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja u NOVI. U tom razdoblju očekuje ih obrazovanje najnaprednijim nastavnim metodama. Školovanje u Novi trebalo bi im omogućiti razvoj osobnih vještina i sposobnosti, suradnju s ljudima iz različitih kultura te ih osposobiti da postanu spremni za buduće životne izazove i budu aktivni u svojoj zajednici. Ove se godine preko 100 kandidata prijavilo za stipendiju „Boris Trajkovski – NOVA“, a njih 20 prošlo je u drugu fazu odabira koja traje nekoliko tjedana. Proces odabira prvi je put ove godine u potpunosti proveden online.
Za naš školski list razgovarali smo s Kalinom Gocevskom, učenicom osnovne škole “Johan Hajnrih Pestaloci” iz Skoplja. Ona je jedna budućih učenika NOVE koji su uspješno prošli testiranja i dobili stipendiju Boris Trajkovski-NOVA.
Koja je bila tvoja motivacija za prijavu u međunarodnu srednju školu NOVA?
Dugo sam razmišljala o ovoj školi kao jednoj od mogućnosti za nastavak školovanja. Kako se bližila matura, odlučila sam upoznati program škole NOVA. Što sam više razgovarala s ljudima te čitala i istraživala na internetu o ovoj školi sve više sam shvaćala da NOVA nudi puno prilika za moju budućnost. Kako je to međunarodna škola te se nastava odvija na engleskom jeziku to će mi olakšati i nastavak školovanja u inozemstvu. Također sam otkrila da se u toj školi otkrivaju i razvijaju talenti i potencijal svakog učenika. Zbog toga sam zaključila da bi bilo izvrsno podnijeti zahtjev za stipendiju.
Koliko dugo si se pripremala da bi postala uspješan kandidat za stipendiju?
Nije moguće biti u potpunosti spreman za natječaj za stipendiju jer je malo javno objavljenih informacija o kriterijima i postupku odabira kandidata. Ipak, može se reći da su najvažniji kriteriji znanje engleskog jezika, kritičko razmišljanje i radne navike. Već nekoliko godina sudjelujem na natjecanjima iz različitih predmeta i to mi je pomoglo da izgradim samopouzdanje i znanje, ali sve to mi nije pomoglo da izravno osvojim stipendiju.
Kakva su tvoja očekivanja, što misliš da ćeš postići školovanjem u ovoj školi?
Čula sam samo dobre komentare o ovoj školi i imam velika očekivanja. Sigurna sam da ću steći široko obrazovanje iz područja znanosti i umjetnosti, vizualne umjetnosti i kulture. Očekujem da će mi to omogućiti puno dobrih prilika za budućnost. Nadam se i da ću steći puno novih prijatelja iz različitih sredina i kultura i da će mi to pomoći da razumijem svijet iz različitih perspektiva. Uz sve to očekujem i da će mi biti zabavno.
Kakvi su tvoji planovi u vezi studija?
Da budem iskrena, nemam jasno definirane planove. Zapravo još nisam sigurna što ću studirati. Nadam se da ću u NOVI otkriti svoje talente i sposobnosti. Za sada mogu samo reći da volim biologiju i anatomiju, ali također i umjetnost, pisanje i književnost da budem preciznija. Jedino je sigurno da bih voljela studirati negdje u inozemstvu, nadam se na nekom od studija Ivy League.
Jesi li pohađala dodatne satove engleskog jezika posljednjih godina?
Da, već 10 godina pohađam tečaj engleskog jezika. Željela bih naglasiti da smatram da je korisno dodatno učiti engleski. Često čitam knjige na engleskom, časopise i novine i pratim vijesti.
Koja druga znanja bi mogla pomoći u školi NOVA?
Mislim da treba imati određeno opće znanje svih predmeta. Ali naravno, ne mora se biti najbolji u svakom od njih. Koliko znam, svi se talenti tamo jednako cijene i razvijaju i svatko može pronaći nešto što ga zanima. /G. Azmanov (8-1); foto: Internet/
Originalni članak objavljen je u školskom digitalnom časopisuL.A. IN-formator.
Autorski tim u sastavu Marta Ban, Marko Benčak, Lea Hrandek, Fran Košutić i Valerija Puškar odgovoran je za novi animirani film pod nazivom “Tajne svijeta”. Ovo je drugi njihov autorski uradak nastao na likovnoj grupi koju vodi učiteljica Tijana Mamić.
Za ovaj film napravili su likove od plastelina, a pozadine od kolaž papira. Film se bavi se ekološkim problemima i gledatelje žele potaknuti na razmišljanje jeli korona možda posljedica onog što činimo Zemlji. Zato se njihov šišmiš na kraju filma pretvara u koronu. – Za potrebe ovog filma osim šišmiša izradili smo još lisicu i medu. Napravili smo i zeca, ali ga na kraju nismo iskoristili jer nismo bili sigurni kako dočarati njegove pokrete – rekla nam je članica autorskog tima Marta Ban.
Mentorica Tijana Mamić i učenici Valerija Puškar, Marta Ban i Marko Benčak
-Bilo nam je zanimljivo raditi na ovom filmu, ali još učimo pa i griješimo. Posljednju scenu morali smo ponavljati jer prilikom animiranja nismo primjetili da se vidi rub stola i neke sjene – kazala je Valerija Puškar. Marko Benčak i Fran Košutić istaknuli su da im je najzanimljivije bilo raditi likove iz plastelina. Dometnuli su i da su izradu likova započeli izradom kostura od žice kako bi svojim likovima omogućili kretanje.
Autori su nam ispričali i da im su im prilikom animiranja i snimanja najveći problem bili loše osvjetljenje i stativ koji je stalno padao. Zato su ga morali fiksirati plastelinom. Model planeta Zemlje također se stalno micao pa su se snalazili uz pomoć modelarskog nožića i žice ne bi li ga “smirili”. Ipak unatoč svim problemima, film su uspjeli završiti i već razmišljaju što bi bila dobra tema za njihov novi film. /Ema Pacur i Iva Trušček, 4. r.; foto: S. L./
Autori animiranog filma: Fran Košutić, Marko Benčak, Marta Ban i Valerija Puškar
Na našem igralištu gostovalo kazalište „Boom!teatar“
“Velika staklena avantura” naziv je kazališne predstave koju su jučer gledali učenici razredne nastave. Nismo bili u kazalištu već na našem igralištu, jer su nam u posjetu došle glumice Katarina Madirazzai Martina Čvek iz kazališta Boom!teatar.
One su u predstavi bile Silvanesa i Jadranka. Prva je bila odgovorna, a druga nestašna, a u središtu predstave još je i boca Coca. One je uporno traže jer je to posebna boca. Nakon različitih peripetija one na kraju pronalaze bocu.
Gledajući predstavu mogli smo naučiti kako se odgovorno ponašati prema okolišu, kako odlagati otpad i koji kontejneri su za koju vrstu otpada. Predstava je bila zabavna i zato što smo tijekom predstave imali priliku komunicirati s glumicama. One su nas pitale kako se reciklira otpad, u koje kontejnere se što stavlja, čitamo li novine, imamo li vrijeme za igru, surfamo li internetom te razna druga pitanja. Na taj način i mi smo bili dio predstave. /Ema Pacur, 4. razred; foto: S. L./
O manipulacijama u medijima učili smo u sklopu Erasmus+ projekta “Mali novinari danas, digitalni građani sutra”
Zamjena novinrskih žanrova jedna je od mogućnosti manipulacije čitateljima. Po mom mišljenju o upravo takvoj vrsti manipulacije riječ je u članaku pod naslovom “Američka zvijezda operirana u Hrvatskoj! Prva gospođa Trump mi je rekla da imate vrhunskog stručnjaka. Već vidim bolje nego u zadnjih 10 godina!”
Članak je objavljen na portalu “Jutarnji list” 16. 10. 2018. u rubrici Life/zdravlje. Ustvari taj članka manipulira na dva načina jer i naslov je svojevrsna manipulacija. Taj naslov ima karakteristike clickbait naslova. Umjesto nekih dramatičnih informacija koje sugeriraju riječi u naslovu da je operiran u Hrvatskoj, članak je ustvari reklama za Klinku Svjetlost. Ta klinika je poznatom glumcu Armandu Assanteu oprerirala oči. Nije to bila nikakva po život opasna operacija već skidanje dioptrije. U članku je nekoliko puta spomenuto ime klinike u kojoj je izvršena operacija, a uz fotografiju poznatog glumca nalaze se i dvije fotografije glumca i vlasnika klinike Nikice Gabrića.
U članku je citirana i izjava vlasnika klinike. On kaže kako je poznati glumac bilo gdje u svijetu mogao operirati svoje oči. I zatim u narednoj rečenici dodaje slijedeće: “Upravo ta činjenica pomaže nam da privučemo i mnoge druge pacijente iz inozemstva, s obzirom da je njegovo zadovoljstvo dodatna potvrda kvalitete i vrhunske razine usluge koju pružamo.“
Rekla bih da je iz istog razloga, privlačenja novih pacijenata, napisan i ovaj članak, a ne kako bi nekog informirao o poznatom glumcu. Također mislim da Assante nije niti čuo za Kliniku Svjetlost dok mu vlasnik nije ponudio suradnju. Pretpostavljam da je vlasnik pozvao i novinare Jutarnjeg lista. Da je urednik postupio u skladu s novinarskim kodeksom ovom je članku trebao dodati oznaku PROMO. Ovako su čitatelji izmanipulirani jer su umjesto informativnog teksta o poznatom glumcu pročitali reklamu za Kliniku Svjetlost. /Ivona Siladi, 7.b; foto: preslika ekrana portala Jutarnji.hr/