U novogodišnjoj noći u Njemačkoj lani je poginulo 5 osoba zbog korištenja petardi i druge pirotehnike. U Hrvatskoj je lanjske novogodišnje noći 10 osoba teško ozlijeđeno, a njih 16 lakše. Mediji su u subotu 20. prosinca 2025. prenijeli da su dječaku u Osijeku 19. prosinca amputirana dva prsta zbog korištenja petardi. Policija upozorava i da su lani u vrijeme akcije Mir i dobro zaplijenili preko 2,5 tone različite pirotehnike, a uz to slijede i pozamašne kazne.
U pismu koje je našoj školi uputilo Ravnateljstvo civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova piše da će se kažnjavati roditelji ili skrbnici djeteta koje je uporabilo pirotehnička sredstva, a mlađe je od 14 godina. Novčane kazne kreću se od 130,00 do 390,00 eura. Naime, korištenje bilo kakve pirotehnike zabranjeno je za djecu do 14 godine. Još veću kaznu dobit će stariji ili mlađi od 18 godina koji koriste pirotehnička sredstva kategorije F2 i F3 koriste u razdoblju od 2. siječnja do 26 prosinca. Policija piše da će novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 1990,00. Pišu i da je korištenje tih vrsta pirotehnike dozvoljeno samo od 27. prosinca do 2. siječnja.
Školsko igralište nakon novogodišnje noći 2020.
Naših 37 učenika B smjene planira koristiti pirotehiku predstojećih blagdana
No, nama se čini da kazne i nisu toliki problem kao što to mogu biti amputacije prstiju ili druge teške ozljede ili čak smrt kao u primjeru Njemačke. Nas moguće ozljede brinu više od kazni jer ne bismo željeli da se blagdanski ugođaj zamijeni zvukom sirena hitne pomoći i posjetima bolnicama.
Zato policija u pismu upućenoj našoj školi poziva da ne koristimo nikakvu pirotehniku jer je korištenje bilo kakve vrste pirotehnike zabranjeno djeci do 14 godina. Nije uputno da je koriste niti stariji. Svoj primjer kako to može loše završiti, možete vidjeti u filmu naših filmaša “Bacimo petarde u prošlost”. Jedan od sugovornika u tom filmu je mladi Križevčanin koji je bez prsta ostao u 21. godini, a u istom tjednu to se desilo i njegovom bratu.
Pogledajte film koji su naši filmaši snimili 2020. i obratite pažnju kako je poslije novogodišnje noći izgledalo školsko igralište. Nadamo se da neće biti takvo i ove godine. Ne želimo vidjeti niti uplašene, ozlijeđene i mrtve životinje i zato pozivamo 37 učenika B smjene koji su u našoj anketi izjavili da planiraju koristiti pirotehnička sredstva da se predomisle i proslave predstojeće blagdane bez korištenja pirotehnike. /Margareta Ivšak,Marta Miklečić, 6. a/
Sedmaši Martin Mikec i Alen Burdić, danas su posjetili mališane vrtića “Mali Petar” i čitali im slikovnicu “Snježna pahulja”. Za ovo polugodište to je posljednje druženje s mališanima vrtića, a ova aktivnost, koju svaki drugi tjedan provodimo u partnerstvu s vrtićem već treću godinu zaredom, nastavit će se u narednom polugodištu u siječnju.
Mališanima iz skupine odgojiteljice Veronike Poljak, svidjela se slikovnica i druženje s Martinom i Alenom te su poželjeli da baš oni dođu i idući puta. /Martin Mikec, Alen Burdić, 7. a; foto: S. L./
Naše čitače oduševilo je blagdansko uređenje vrtića
U Brnu, drugom po veličini gradu u Češkoj (oko 400.000 stanovnika) naš školski Erasmus+ tim boravio je od 8. – 12. prosinca. U timu je bilo nas 10 šestaša, a s nama su bile učiteljica Mateja Benjak i knjižničarka Stojanka Lesički. Domaćini iz ZŠ Brno organizirali su brojne aktivnosti u kojima je sudjelovao i desetak čeških učenika te Erasmus+ tim od 11 učenika iz španjolske škole CEIP EDUARDO LÓPEZ PALOP, ENGUERA iz grada Valencie.
Najslađa aktivnost bila je pečenje štrudle od jabuka i medenjaka. Pripremali smo ih po uputama čeških učiteljica i jako su dobro ispali, osim jedne ture medenjaka koja je malo zagorjela. Zabavljali smo se dok smo sjeckali jabuke i modlima izrezivali medenjake u njihovoj kuhinji za učenike. Naime, oni uz uobičajene aktivnosti poput nogometa, zbora, folklora, informatičkog kluba, mogu pohađati i jogu, kuhanje, plivanje ili keramičku grupu.
Kako se radi u keramičkoj grupi i mi smo imali priliku vidjeti jer smo već prvi dan sudjelovali na radionici izrade keramičkih ribica. Doduše, ribice su već bile oblikovane, a mi smo ih samo bojali specijalnim bojama za keramiku. Naše radove domaćini su zatim ispekli, a posljednji dan, prilikom dodjele certifikata, dobili smo ih za poklon. Iznenadili smo se kako su nakon pečenja puno bolje izgledale. Naši domaćini ponose se svojom keramičkom sekcijom te je puno lijepih radova izloženo na školskim hodnicima koji su ukrašeni i brojnim plakatima i učeničkim radovima u različitim likovnim tehnikama. Privremeno, za potrebe jedne igre bili su ukrašeni i podatcima o utemeljitelju genetike Johannu Gregoru Mendelu. Tu igru igrali smo u timovima sa starijim češkim kolegama pa smo zahvaljujući njihovoj pomoći uspjeli riješiti dio zadataka.
Radionica izrade kolača
U školskom bazenu, renoviranom prije dvije godine, u srijedu uvečer uživali smo u kupanju. Nismo naviknuti kupati se s kapicama za plivanje na glavama, ali nekako smo ih otrpjeli zbog kućnog reda bazena. Uživali smo i u aktivnosti izrade čestitki od recikliranih materijala. Čini nam se da su nam najljepše ispale one s borićima izrađenim od starog notnog papira. Načinili smo i različiti nakit od već korištenih materijala. Za izradu nakita su nam između ostalog poslužile i ljuskice od pistacija. No, neki članovi našeg tima okušali su se i u gradnji garaža i kućica, barem su oni te konstrukcije proglasili garažama i kućicama, ali kako se kaže mašta može svašta. A mašte i kreativnosti trebalo nam je prilikom emajliranja žlica. Emajlirali smo ih uz pomoć praha u različitim bojama tijekom radionice održane u Tehničkom muzeju Brna. Osim Tehničkog muzeja posjetili smo i Planetarijum te Antropološki muzej. U Antropološkom muzeju nam je bilo zanimljivije jer smo učili o prašumi Amazoniji i razgledali izložbu o razvoju ljudske vrste te kostur mamuta, ali nama je najdraže bilo ulaziti u ogromnu maketu krokodila i izlaziti iz nje kroz rupu u zidu. Ipak smo mi djeca. Dječju razigranost potvrdili smo i u Znanstvenom centru VIDA gdje nam je spuštanje kroz ogromnu cijev s kata Centra bila najuzbudljivija aktivnost.
Radionica emajliranja i izrade čestitiki
Uzbudljivo, ali ujedno i pomalo zastrašujuće iskustvo bio je boravak u spilji Punkevní, gdje smo se nakon hodanja i razgledavanje njene unutrašnjosti desetak minuta vozili u čamcima. Prilikom te vožnje morali smo sklanjati glave kako ne bismo lupili u oštre stijene spilje. Svidjela nam se i vožnja žičarom na vrh ponora Macocha gdje smo napokon imali prilike uživati u suncu nakon cijelog tjedana provedenog u magli.
Posjet spilji Punkevní
Centar Brna upoznali smo kroz igru Survival Czech tijekom koje smo trebali pronaći gradske znamenitosti. Centar smo razgledavali i prilikom posjete labirintima u Brnu. Oni su nekad služili kao skladište za spremanje hrane koja se prodavala na obližnjoj tržnici. Labirinti su sad turistička atrakcija u kojoj se još mogu razgledati alkemičarski laboratoriji te nekadašnje sprave za mučenje. Centar grada upoznali smo i tijekom posjete svjetlosnim instalacijama kod dvorca u starom dijelu grada te prilikom posjete Adventskom sajmu. Na Sajmu smo iskoristili priliku da grad promotrimo iz kabina velikog kotača koji je svakako najveća atrakcija Adventskog sajma u Brnu.
Osim aktivnosti koje smo spomenuli, ovu našu Erasmus+ mobilnost pamtit ćemo po novim prijateljima iz Češke i Španjolske, ali i po boravku u hotelu Vista. Sobe su bile udobne i lijepe, a jako nam se svidio i doručak s brojnim vrstama slanih i slatkih jela te voća. Preporučili bismo i ostalim učenicima da se jednom odvaže na Erasmus+ avanturu jer nama se čini da se zbog iskustva koja smo stekli vrijedilo dizati u 6,15 ujutro, biti bez mobitela iza 9,45 uvečer i hodati daleko više nego inače. /Franka Orak, Elena Benčak, Lana Bukal, Viktorija i Lucija Hubina, Janko Truščkek, David Knezić, Eleonora Črenek, Margareta Ivšak, Marta Miklečić; foto: S. L./
Na Adventskom sajmu i posjeta svjetlosnim instalacijamaPosjet Adventskom sajmu i svjetlosnim instalacijama kod dvorca u BrnuVida znanstveni centar te Zoološki vrt posjetili smo u subotu, a muzej Antrhropos u četvrtak
Članice eTwinning projekta: Brigita Bedovec, Sara Općević, Lorena Benčec, Lara Hubina i Kim Kuntić
Uzorke su uzimale petašice koje sudjeluju u eTwinning projektu “ReCreate – From Waste to Art”
Učenici naše škole nemarno i nepravilno razvrstavaju otpad u spremnike za odvojeno odvajanje otpada u našoj školi. Od 27 izuzetih uzoraka otpada iz spremnika na katu škole samo je 7 uzoraka bilo odloženo u odgovarajući spremnik. U jednom spremniku za papir pronađeno je sve osim papira (omoti od bombona, žvakaće gume, školski pribor, korištene maramice), a također i u ostalim spremnicima situacija nije bila bolja.
Uzorke su u petak 28. 11. uzimale učenice 5. a razreda, članice eTwinning projekta “ReCreate – From Waste to Art” ” koji u našoj školi vodi učiteljica Mateja Benjak. Projekt je međunarodni, a u njemu sudjeluje 5 škola iz Francuske, Hrvatske, Španjolske i Turske.
U našim hodnicima postavljeni su spremnici za zeleno staklo, pet ambalažu, papir te koševi obloženi crnim plastičnim vrećama za miješani otpad, a po razredima su i dodatne kartonske kutije za papir. Podsjećamo da je razvrstavanje otpada ključni korak u recikliranju jer ukoliko npr. otpad od hrane odložimo u papir će biti uništen pa neće završiti u recikliranju nego u miješanom komunalnom otpadu. Treba imati na umu i da recikliranjem pomažemo očuvanju okoliša i štedimo energiju. U svim okvirićima pročitajte što treba odlagati u koji od spremnika. /Lorena Benčec, Lara Hubina, 5. a; foto: Mateja Benjak/
Spremnici za papir
U spremnike za papir može se stavljati: stari novinski papir, časopise, knjige, bilježnice, kartonska ambalaža, omotnice, reklamni materijali, papirnate vrećice i drugi papirnati proizvodi. Važno je da papirni otpad bude čist i suh kako bi se omogućilo njegovo recikliranje. Nikako ne smije stavljati papirnate maramice, fotografije i foto papir, zauljeni i prljavi papir, gumirane etikete, pelene i slične predmete.
Spremnici za zeleno staklo
U njih se sprema isključivo zeleno staklo, a nikako staklo drugih boja jer se staklo reciklira po bojama.
Spremnici za pet ambalažu
U ove spremnike mogu se stavljati plastične boce od pića te plastična kutije u kojima su bili kolači ili neka druga hrana.
Spremnici za miješani otpad
U ove spremnike mogu se bacati papirnate maramice, papirići od bombona i sav ostali otpad koji se ne može reciklirati.
Važno je redovito kontrolirati pridržavaju li se djeca dogovorenih pravila
Internet i mobitel zasigurno su među važnijim izumima u povijesti čovječanstva i vrlo su korisni. No, oni ne smiju zavladati životima naše djece jer posljedice se mogu odraziti na mentalno i fizičko zdravlje te ih se treba koristiti s mjerom, a roditelji imaju najvažniju ulogu u tome kada i koje sadržaje će djeca konzumirati na internetu. To su najvažnije poruke zajedničkog roditeljskog sastanka pod nazivom “Roditeljstvo digitalne generacije” koji je 25. 11. održan u školskoj sportskoj dvorani.
Na roditeljskom sastanku o mentalnim i fizičkim posljedicama prekomjernog korištenja interneta govorila je učiteljica Ljiljana Picig. Knjižničarka Stojanka Lesički govorila je o istraživanjima o prekomjernom korištenju interneta te incidentima koji se sve češće dešavaju zbog neprimjerenog korištenja interneta, a informatičar Darko Višak roditeljima je približio aplikacije za roditeljsku kontrolu aktivnosti djece na internetu.
Na kraju sastanka roditelji su pozvani da osmisle vlastita obiteljska pravila o korištenju interneta. Dvoje roditelja kao predstavnici grupa iznijeli su javno prijedloge svojih grupa. U prijedlozima su definirali pod kojim uvjetima dijete može koristiti mobitel (internet) te dnevno vremensko ograničenje korištenja mobitela. Naveli su i do kojeg vremena uvečer dijete može koristiti mobitel, a definirali su i pravila o upotrebi mobitela prilikom obroka. U prijedlozima su spomenuli i kakvim sadržajima i aplikacijama djeca ne bi trebala pristupati i kakve video igrice ne bi trebali igrati. Bilo je i prijedloga oko rječnika (načina komunikacije) kojeg je poželjno koristiti na internetu.
Pozivamo i sve one koji nisu bili na roditeljskom sastanku da izrade svoja pravila i stave ih na vidljivo mjesto u svom kućanstvu te da redovito kontroliraju pridržavaju li se djeca dogovorenih pravila. /knjižničarka Stojanka Lesički; foto: S. L./
Djelatnici MUP-a održali predavanje roditeljima o sigurnosti djece u prometu
Djelatnici MUP-a Damir Jančijev i Matija Švagelj jučer su u sportskoj dvorani naše škole održali predavanje o sigurnosti djece u prometu. Predavanju je prisustvovalo oko 120 roditelja. U fokusu predavanja bilo je korištenje romobila jer je broj nesreća s romobilima u porastu. Prema statistikama samo je u prvoj polovice ove godine u Hrvatskoj zabilježeno je 257 prometnih nesreća s romobilima, a u njima su 73 osobe teško ozlijeđene, a njih 140 lakše.
Jančijev i Švagelj istaknuli su da je romobil višestruko opasnije prijevozno sredstvo od romobila. Napomenuli su i da djeca do 14 godina ne bi uopće smjela upravljati romobilom. Kazali su i da se u skladu sa zakonskim propisima romobilom ne bi smjelo voziti brže od 25 km/h i da se ne bi se smjeli koristiti romobili čija je snaga veća od 0,6 kW te da bi vozači romobila obavezno trebali koristiti zaštitne kacige. Naglasili su i da se romobilom smije prevoziti samo jedna osoba. Istaknuli se i da se romobilom ne smije upravljati koristeći slušalice te da se vozači električnih romobila moraju kretati biciklističkom stazom ako postoji, a ukoliko ne onda pješačkim dijelom staze, ali pod uvjetom da vode računa o sigurnosti pješaka.
Električni romobili mogu se koristiti i na cestama, ali samo na dionicima županijskih, lokalnih i nerazvrstanih cesta na kojima je brzina ograničena 50 km i gdje je to dopušteno postavljenim prometnim znakom. Ukoliko se voze noću obavezno trebaju koristiti reflektirajuću odjeću ili znak. Djelatnici MUP-a govorili su i općenito o sigurnosti djece u prometu te su naglasili ulogu škole i roditelja u edukaciji djece.
Spomenuli su i da imaju saznanja o skupini mladića u Svetom Petru Orehovcu koja upravlja motorima bez vozačke dozvole i na način da sebe i druge dovode u opasnost. /foto: S. L./
Za tri najbolja rada predviđen je nagradni fond od 200 eura
Vijeće učenika na jučerašnjoj sjednici usvojilo je program rada za ovu školsku godinu. Najopsežnija aktivnost u organizaciji Vijeća učenika bit će aktivnost Roditelji i djeca zajedno! Kako je to na sjednici obrazložila Lucija Tremski, zamjenica predsjednice Vijeća učenika, roditelji i djeca zajedno bi trebali izraditi neki uporabni predmet od stvari koje više ne koriste. – Cilj je ove aktivnosti da svi zajedno osvijestimo da je radi zaštite prirode potrebno produžiti vijek trajanja stvari i da ne treba baš sve kupiti. Još važniji ciljevi ove aktivnosti su i poticanje druženja među djecom i roditeljima i učenje korisnih vještina. Kroz ovu aktivnost možemo pokazati našu kreativnost, a ona ima i dobrotvornu svrhu – istaknula je potpredsjednica Vijeća učenika.
Ta dobrotvorna svrha bit će nabava ormarića za učenike 8. a, a da bi uspjeli u toj namjeri Vijeće učenika predložilo je ravnatelju Stjepanu Lučkom da se u školi organizira izložba na kojoj bi se prikupljale donacije za izložene proizvode. Vijeće učenika isplaniralo je i termine za provođenje ove aktivnosti. Proizvode bi roditelji i učenici izrađivali tijekom zimskih praznika, a izložba bi bila početkom veljače. Ravnatelj Stjepan Lučki podržao je prijedlog Vijeća učenika i napomenuo da će škola nagraditi tri najbolja rada, a nagradni fond iznosit će 200 eura.
Vijeće učenika kao i prethodnih godina organizirat će izbor za naj osobu u svakom razredu te će razgovarati sa svojim kolegama u razredima i na sjednicama će iznositi njihove prijedloge u cilju što poticajnijeg okruženja za učenje i odrastanje u našoj školi. /Martin Mikec, 7. a; foto: S. L./
Sličnim tehnološkim sistemima koriste se na brodovima
Kad netko spomene šišmiše nekima je prva misao da se oni mogu zavući u kosu. Taj je strah povezan s praznovjernim pričama da će ako onaj komu se šišmiš zapetlja u kosu imati kronične glavobolje, uši ili čak dobiti bjesnoću. U stvarnosti tako nešto je teško moguće jer šišmiši imaju sposobnost „vidjeti“ u mraku.
Ta se sposobnost zove eholokacija, a moguća je zahvaljujući izuzetno osjetljivim ušima šišmiša. Njegove uši sposobne su čuti visokofrekventne zvukove kakve ljudi ne mogu čuti. (Ljudi čuju zvukove od 16 Hz do 20 kHZ, a šišmiši i do 200 kHZ).
Da bi noću mogao loviti plijen šišmiš stvara i odašilje kratke, glasne i visokofrekventne ultrazvučne krikove. Kad ti krikovi naiđu na neki objekt (drvo, kukca, zid…) oni se odbijaju od površine i vraćaju natrag. Šišmiš taj eho (odjek) hvata svojim osjetljivim ušima te na temelju njega može odrediti smjer iz kojeg je došao eho, udaljenost objekta i njegovu brzinu kretanja.
Većina šišmiša lovi noću pa im eholokacija pomaže u lovu. Omogućava im da izbjegnu prepreke, zidove i druge šišmiše u mračnim i skučenim prostorima, ali i da izbjegnu grabežljivce. Sličnim sistemima ljudi se koriste na brodovima za traženje podmornica, ali eholokacija je prirodni biološki sustav. Na internetu smo pronašli da se eholokacijom još služe i dupini i neke vrste rovki. /Kim Kuntić, 5. a/
Martinaga: Napravili ste predivne radove od nečeg što bi drugi nazvali smeće
Župan Tomislav Golubić i Nikola Martinaga iz RCGO Piškornica, uručili su danas predstavnicima 8. b razreda, bon u vrijednosti od 2.000 eura. Vrijednu nagradu dobili smo za naš hotel za kukce s kojim smo osvojili prvo mjesto na natjecanju na temu gospodarenja otpadom u organizaciji Regionalnog centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske – Piškornica (RCGO).
Voditelj projekta Martinaga, u ime RCGO Piškorinica, zahvalio je svim sudionicima i rekao kako smo napravili predivne radove od nečeg što bi drugi nazvali smeće, a župan Golubić pohvalio je kreativnost svih sudionika natječaja.
Bili smo ponosni kad su oni izgovorili te pohvalne riječi, a još više kad nas je voditelj prozvao da dođemo na pozornicu kako bi nam uručili nagradu. Ponosni su bili i naša mentorica Mateja Benjak i ravnatelj Stjepan Lučki, u čijem smo društvu putovali i pogledali radove ostalih škola. S nama su na proglašenju bili i predstavnici 8. a koji su na natjecanju sudjelovali s kućicom za ptice.
Prigodna svečanost, na kojoj su sudjelovali i predstavnici ostalih sudionika natječaja, održana je danas u 10 sati u Domu mladih u Koprivnici. Osim bona kući smo se vratili i s platnenim vrećicama punim poklona. Između ostalog, u vrećicama je bio i memorijski štapić. /Antonia Bedoić, 8. b; foto: /
Iva Dugač iz Alternatora i članovi Dječjeg i Žirija mladih
Paček: Bilo je ovo dobro iskustvo jer sam naučila nešto novo o filmu i moje je mišljenje bilo važno
Naša učenica Petra Paček, članica je ovogodišnjeg Dječjeg žirija Festivala prava djece. U Žiri je pozvana zahvaljujući tome što je lani naš film sudjelovao na tom Festivalu i zato što smo sudjelovali u projektu “Filmom do senzibilizacije”.
Od Paček smo doznali da je prethodne dvije subote sudjelovala u online edukaciji koju je organizirala udruga “Alternator”. Ta udruga organizira Festival prava djece, a ove godine održava se 17. Festival. Tema Festivala je sprečavanje nasilja među djecom i mladima i dobro je što su ga priliku imali vidjeti učenici u svim školama u Hrvatskoj.
– Na online edukacijama filmologinja Nika Petković, govorila nam je o filmskim rodovima i žanrovima, filmskom jeziku (kadar, plan, perspektiva…) montaži, ali i o tome da je za ocjenjivanje nekog filma najvažnije uočiti što je u tom filmu nama zanimljivo – rekla nam je Paček. Dometnula je i da su nakon edukacije morali pogledati sve filmove za osnovnoškolski uzrast i napisati nekoliko rečenica o tim filmovima i dati im svoju ocjenu. Potom su se ocjene svih triju članova žirija zbrojile i podijelile s tri. Film s najvećom prosječnom ocjenom izabran je za najbolji. – Izabrali smo animirani film Phobiu. Taj film govori o strahovima. Ja sam ga gledala i na 63. Reviji hrvatskog filmskog stvaralaštva djece, gdje je također dobio prvu nagradu Ocjenjivačkog suda djece. Film su snimili članovi Škole crtanog filma Dubrava iz Zagreba – kazala nam je naša kolegica Paček, dometnuvši da je sudjelovanje u radu Dječjeg žirija za nju bio novo iskustvo. – Novo, ali pozitivno jer sam nešto novo naučila o filmu i moje je mišljenje bilo važno – rekla nam je na kraju Paček.
Podsjećamo da je ovaj Festival jedini inkluzivni festival u Hrvatskoj jer su svi filmovi prilagođeni gluhim i slijepim osobama. Baš te prilagodbe filmova za gluhe i slijepe naši petaši i šestaši prošle godine načinili su za dva filma naše filmske grupe u okviru projekta “Filmom do senzibilizacije.” /Ena Dubrava, 8. a/
