Pravobraniteljici smo poručili  da nas roditelji i učitelji ponekad ne shvaćaju dovoljno ozbiljno po pitanju nasilja na internetu  

Nas djecu rijetko se pita za naše mišljenje, a baš zato što su nas pitali što mi mislimo svidjelo nam se u Uredu pravobraniteljice za djecu kojeg smo posjetili 22. 12. 2022. Posjet je bio organiziran kao jedna od aktivnosti u sklopu Erasmus+ projekta “Rights now”, a sudjelovalo nas je 13 iz 8. a i 8.b razreda. Razlog našeg zadovoljstva posjetom osim upoznavanja pravobraniteljice Helence Pirnat Dragičević i predstavljanja Ureda jest radionica o dječjim pravima.

Upravo na toj radionici koju su vodile savjetnice pravobraniteljice Davorka Osmak Franjić i Maja Flego, mi i naše mišljenje bili smo u središtu pažnje. Na radionici su nas pitali za naše mišljenje o problemima koje vidimo na području prava na obrazovanje, prava na zdravstvenu zaštitu i prava na zaštitu od svih oblika nasilja. Što se nasilja tiče, glasnogovornik te grupe Mihael Đuran, u predstavljanju grupnog rada spomenuo je ono što svi mislimo. Naime, Đuran je rekao  da  ni učitelji, niti roditelji ponekad ne shvaćaju dovoljno ozbiljno naše probleme u vezi nasilja na internetu. Naš je kolega istaknuo je i to da neka djeca zbog nasilja na internetu  doživljavaju velike traume i da je potrebna veće podrška škole i roditelja u prevladavanju problema nasilja na interentu.

Da je Ured pravobraniteljice jedna od institucija kojoj je doista stalo do mišljenja djece potvrđuje i to što su oformili MMS  – Mrežu mladih savjetnika.  U uvodnom dijelu radionice savjetnice su nam objasnile da je MMS tijelo koje sačinjavaju naši vršnjaci od 12 do 18 godina. Oni putem foruma MMS-a i na skupovima uživo mogu iznositi svoja mišljenja o pitanjima koje muče djecu. Članovi se biraju putem natječaja svake 3 godine. (U ovom sastavu MMS-a i naša škola ima članicu. Predstavlja nas osmašica Lara Trušček. Učenici naše škole mogu joj se obratiti i iznijeti svoje probleme i prijedloge.)

Prilikom našeg posjeta Uredu pravobraniteljice razgovarali smo i Konvenciji o pravima djeteta i upoznali se s četiri vrste prava (prava na preživljavanja, razvojna prava, zaštitna prava i prava na participaciju). Sve zemlje koje su potpisale tu Konvenciju, a njih je 196, moraju se pridržavati potpisanog. Nažalost, nisu sve zemlje svijeta potpisnice Konvencije. Začudilo nas je kad smo čuli da je nisu potpisale Sjedinjene američke države.

Na kraju našeg susreta naši domaćini ugodno su nas iznenadili  brojnim poklonima. Uz šalice koje će nas podsjećati na ovaj susret dobili smo i kalendare  te letke o dječjim pravima, MMS-u i publikaciju s Konvencijom o dječjim pravima. /Josipa Jelak, 8. a; foto: S. L./

O našem susretu objavljen je članak na mrežnoj stranici Ureda pravobraniteljice za djecu

Čak 26,4 % djece u Hrvatskoj ima prekomjernu težinu, a pretilo je 11,2 % školske djece

-Pozvani ste da se uključite svojim prijedlozima i kvalitetnim receptima i date doprinos kreiranju jelovnika za školsku kuhinju. Želimo suradnju kako bi prehrana u školama bila još zdravija i uravnoteženija te kako bi djeca bacala što manje količine hrane pripremljene u školskim kuhinjama – to je roditeljima naše škole na online predavanju za roditelje (28.11. 2022) poručila Helena Tomić-Obrdalj, nutricionistica  prehrambene tvrtke Podravka i kreatorica  jelovnika za našu i ostale školske kuhinje kojima je osnivač Županija.

Nutricionisticu Tomić-Obrdalj pozvali smo da održi predavanje kako bismo nakon prošlogodišnjih aktivnosti nastavili edukaciju o neodrživosti bacanja hrane pripremljene u školskoj kuhinji.

-Našim jelovnicima nastojimo podići kvalitetu prehranu učenika  u nutritivnom i smislu okusa te ih upoznati s novim namirnicama. Želimo promicati pravilne prehrambene navike kako bi se stvorili preduvjeti za  pravilan razvoj i rast djece i zdravlje općenito – istaknula je Tomić-Obrdalj. U nastavku je obrazložila da se oni rukovode piramidom zdrave prehrane pri kreiranju jelovnika. 

9 od 10 građama Hrvatske konzumira previse soli

Pripremajući jelovnike vode računa i o energetskoj vrijednosti obroka te o načelu da je dozvoljeno jesti sve, ali treba paziti da neke namirnice ne budu previše, a druge premalo zastupljene. Osobito bi trebalo paziti da djeca ne konzumiraju previše soli, šećera i masti. – Istraživanja pokazuju da 9 od 10 građana Hrvatske koristi previše soli, a prekomjerna konzumacija soli uzrok je brojnih bolesti. Djeca ne bi smjela konzumirati više od 9 grama soli dnevno – rekla je Tomić-Obrdalj.

Istraživanja su pokazala i da čak 35 % djece jednom dnevno ili više puta dnevno konzumira slatkiše, a gazirana pića svaki dan pije 26 % školske djece. Suvišna konzumacija šećera, masti, pržene hrane i  općenito nepravilna prehrana uzrok je prekomjerne težine. Čak 26,4 % školske djece u Hrvatskoj ima prekomjernu težinu, a pretilo je 11,2 % školske djece. I ti bi podaci trebali zabrinuti roditelje jer donose brojne zdravstvene posljedice.

Nutricionistica Tomić-Obrdalj pozvala je roditelje i da potiču djecu da ne preskaču zajutrak. Uz slabo konzumiranje voća i povrća te pretjeran unos soli i šećera,  preskakanje zajutaraka, istaknula je kao jedan od glavnih problema prehrane školske djece. – Preskakanje zajutaraka  povezano je s nedostatkom energije i slabom koncentracijom – napomenula je Tomić-Obrdalj.

Naša gošća rekla je i da je Koprivničko-križevačka županija jedna od rijetkih koja ima na ovakav način organiziranu prehranu te da postoje škole koje i dalje serviraju svojim učenicima samo peciva i sendviče ili čak nemaju školsku kuhinju. Pozvala je roditelje, učitelje, ali i školske kuharice da potiču djecu što i kako treba jesti, a učenike da ne bacaju hranu, osobito prije nego što su je uopće kušali. /Iva Beloiša, 7.b; fotografije: PRTSC predavanja/

Preporuke nutricionistice Helene-Tomić Obrdalj u vezi poticanja konzumacije povrća

Preporuča se da obitelj zajedno jede da djeca vide kao roditelji jedu povrće

Kod kuće pripremati različite vrste povrća (kuhano, pirjano, zapečeno…)

Dati djetetu da proba sirovo povrće i da se uključi u proces kuhanja

Na susretu s Josipom Grgićem, savjetnikom pravobraniteljice za ravnopravnost spolova doznali smo i da u osnovnom obrazovanju radi svega 10 posto muškaraca, a u čak 40 posto osnovnih škola ravnatelji su muškarci

Rodna ravnopravnost podrazumijeva jednakost muškaraca i žena u različitim područjima života. No, rodna ravnopravnost ne podrazumijeva ista prava samo na temelju spola već i spolne orijentacije, rodnog identiteta i rodnog izražavanja. To nas je na online susretu (9. 11. 2022.) poučio Josip Grgić, savjetnik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.

Ured Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova zato vodi brigu da se ne diskriminiraju ni transrodne osobe (to su  osobe koje osjećaju da je njihov rodni identitet različit od spola pripisanog pri rođenju), a također niti homoseksualne osobe (osobe koje privlači isti spol). – Svi oni su ljudi, a ljudi bez obzira na nacionalnost, religiju, spolne, rodne  i druge razlike imaju ista ljudska prava – istaknuo je Grgić. Njegova je ocjena da se posljednjih 100 godina puno napredovalo u pitanju ravnopravnosti žena i muškaraca s obzirom na to koliko je dugo trajao patrijarhat (oblik društvene zajednice u kojem su muškarci imali vodeću ulogu).

Ove godine ubijeno 13 žena, a nasilje nad ženama sve je brutalnije

No, problema i dalje ima puno. Grgić je rekao da pravobraniteljica dobiva puno pritužbi u vezi nasilja nad ženama. Istaknuo je i da pravobraniteljica učestalo upozorava na problem femicida (ubojstva žena) u Hrvatskoj. Ove godine do kraja listopada ubijeno  je 13. žena, a nasilje nad ženama sve je brutalnije te ima sve više kaznenih prijava zbog nasilja nad ženama. Ipak, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova i nadalje dobiva najviše pritužbi zbog diskriminacije žena na području rada i zapošljavanja. Grgić je spomenuo i da oni u uredu redovito prate statistiku plaća žena i muškaraca te da su prosječne bruto plaće žena u Hrvatskoj lani bile oko 7 posto manje nego plaće muškaraca. Muškarci su primali 9.912 kuna, a žene 9.226 kuna. Istraživanja potvrđuju da i dalje malo žena u Hrvatskoj radi na najbolje plaćenim mjestima. Grgić je napomenuo i da je u obrazovanju zaposleno oko 90 posto žena, a  40 posto ravnateljskih pozicija u školama zauzimaju muškarci.

Na susretu smo doznali i da su jedne godine, prilikom godišnjeg podnošenja izvještaja u Saboru, dobili primjedbu da se premalo bave ravnopravnošću muškaraca. – Nismo im imali što drugo reći nego da je problem u tome što su žene većinom te koje su diskriminirane i one nam se češće obraćaju – prisjetio se Grgić. Što se pak pritužbi muškaraca tiče, u najvećem broju odnose se na nezadovoljstvo postupanjem centara za socijalnu skrb kod dodjele skrbništva djece nakon razvoda. /Josipa Jelak, 8. a; foto: S. L./