Home Blog Page 26

Književnica Nada Mihaljević:  Djevojčice mogu biti dobre u nogometu, a dječaci u štrikanju

0

Spisateljica je govorila o svojim djelima otkrivši nam da je pričanje priča sinu prije spavanja bilo ključno da se počne baviti književnošću za djecu

Nisam odlučila da ću postati pisac. Sve je išlo nekako postepeno – rekla je to Nada Mihaljević, autorica 8 romana za djecu i mlade, na književnom susretu održanom danas u školskoj knjižnici u sklopu Erasmus+ projekta “Čitaj da ne ostaneš bez riječi”. To je bio samo dio njenog odgovora na pitanje jedne učenice, a onda smo doznali da je to postepeno u početku značilo pisanje pjesmica u djetinjstvu. – Uslijedile su ljubavne pjesme kad je srce patilo u tinejdžerskim danima, onda neke kratke priče za odrasle. Preokret se desio kad sam počela pisati za svog sina. Naime, on nije volio priče s tužnim završetkom. Rastuživale su ga bajke s nesretnim završetkom i one strašne u kojima vuk završi u bunaru rasparanog trbuha.  Onda sam shvatila da mi je lakše napisati neku potpuno drugu bajku nego smišljati neki sretniji kraj. Tako sam sinu počela pisati priče koje sam mu čitala prije spavanja. Kad je priče pročitao moj suprug jako su mu se svidjele i tad sam počela  razmišljati o objavljivanju – rekla je Mihaljević.

U odgovoru na pitanje jesu li neka njena djela utemeljena na stvarnim događajima otkrila nam je da neka djela imaju autobiografske elemente, a i dešavaju se u mjestima koja su njoj dobro poznata. Često u njenom rodnom stubičkom kraju i sadašnjem mjestu stanovanja, Kraljevom vrhu. Njen sin Miroslav bio je junak nekih njenih priča koje mu je pričala prije spavanja. – No, kad je sin s 8 godina obolio od dijabetesa, onda mi se rodila ideja da bi možda i nekom drugom bilo poticajno poticajno čitati o nekom glavnom junaku koji drugačiji. Koji se suočava s teškoćama u životu s kakvima se ne suočavaju njegovi vršnjaci, a to dijete unatoč svemu ne posustaje i bavi se stvarima koje ga vesele. Smatrala sam da bi to moglo biti korisno za djecu koja se ne susreću s takvim posebnostima da nauče prihvatiti djecu koja su iz nekog razloga drugačija – kazala je književnica Mihaljević.

Književnica Nada Mihaljeviš u OŠ Sveti Petar Orehovec

U krimiću “Mondrian iz Lepe Vesi” junakinja je nogometašica Mija

No, nije samo Miroslav drugačiji lik u njenim knjigama jer kako je rekla, barem na neki blagi način nastoji se u svojim knjigama baviti predrasudama i stereotipima. Tako želi “uzdrmati” čitatelje da budu otvorenijeg pogleda i uče prihvaćati sve one koji su različiti na bilo koji način. U njenom romanu s elementima krimića, “Mondrian iz Lepe Vesi”, takav drugačiji lik je vatrena nogometašica, Mija. – Njenim likom pokušavam razobličiti mit da nogomet nije za djevojčice. Zašto ne bi bio, ako to voli i dobra je u tome, kao što neki dječak može biti u štrikanju – istaknula je književnica.

Vrlo zanimljivo pričala nam je i o svojim drugim djelima. Doznali smo da se u romanu “Putovanje u mjestu” bavi problemima djece rastavljenih roditelja, a u romanu “Anđeo plišanih igračaka” glavni je junak dječak koji  ima elemente ADHD-a i autizma. Ona je i obožavateljica fantastika, a spomenula je da su njena djela s puno elemenata fantastike “Sumrak na vilinskim poljanama” i “Vrt plavog božura”. Rekla nam je i da većinu zapleta svojih djela smislila u šetnji šumom ili dok obrađuje svoj vrt.

Susret s našim učenicima završila je porukom zašto je važno čitati. – Knjige su prozor u novi svijet. S njima putujete, a one vam omogućuju da se uživite u neke druge likove i doživite iskustva koja u vašem životu nikad ne biste doživjeli. S druge strane niste ni svjesni koliko vam čitanje obogaćuje rječnik i mogućnost komunikacije s drugima. Knjige su najlakši način putovanja i obogaćivanja, zato uživajte u njima jer su vam dostupne – poručila je književnica Mihaljević. /Lucija Vukoić, 8.a; foto: Ivana Šiković/

Dva puta dobila nagradu “Grigor Vitez”

Za romane “Anđeo plišanih igračaka” i “Putovanje u mjestu” književnica Nada Mihaljević nagrađena je nagradom “Grigor Vitez”. Pisanje joj je hobi, a radi kao knjižničar u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

smart

Glagoljica – prvo pismo kojim su pisali Hrvati

0

Naši učenici uče je na dodatnoj nastavi učiteljice Danijele Mikadi

Na dodatnoj nastavi hrvatskog jezika, učiteljica Danijela Mikadi učenike uči pisati glagoljicu. To je bio povod da istražimo kakvo je to pismo i zašto je važno za hrvatsku kulturu. Najviše informacija pronašli smo mrežnoj stranici Staroslavenskoga instituta čiji znanstvenici imaju misiju sustavno istraživati, popisivati i obrađivati  hrvatske, staroslavenske glagoljske rukopise, natpise i tiskane knjige.

Tamo smo pronašli podatak da je utvrđeno da su glagoljicom Hrvati pisali već u 10./11. stoljeću te da je to najstarije slavensko pismo. Drugo je ćirilica, no u znanosti je prihvaćeno mišljenje da je glagoljica starija od ćirilice.

Važno je istaknuti i da se smatra da je glagoljica autorsko pismo kojeg je u 9. stoljeću osmislio Konstantin Filozof – sv. Ćiril, Grk iz Soluna, a ćirilica je nastala spontanim dugotrajnim prilagođivanjem grčkoga alfabeta.  Pismo je dobilo ime glagoljica tek u 17. stoljeću i to prema hrvatskom glagolu glagoljati-govoriti, a ime glagoljica proširilo se tek u 19. stoljeću.

Postoje dvije vrste glagoljice: obla i uglata. Obla je najstarija i to je oblik pisma kakvog je osmislio Ćiril. Njome su napisani najstarije sačuvane  slavenske knjige, a spomenici na obloj glagoljici potječu iz razdoblja od 9. – 12. stoljeća. Uglata glagoljica poznata je kao hrvatska glagoljica jer su se njome od 12. stoljeća nastavili služiti samo Hrvati prilagodivši je sebi. Podvrste glagoljice  su poluustavna i kurzivna (brzopis) glagoljica. To su manje svečani oblici pisma  nastali širenjem pismenosti u drugoj polovici 14. stoljeća i njima su se pisali pravni dokumenti, književni tekstovi  i zbornici.

Pronašli smo i podatak da je na glagoljici tiskano 6 inkunabula (prvotisak, knjige tiskane do 1500. godine) je otisnuto i 6 inkunabula, od kojih je prva Misal po zakonu rimskoga dvora, tiskan 1483.

Zlatno doba hrvatske glagoljice 14. i 15. stoljeće

Glagoljica se u Hrvatskoj najviše upotrebljavala u 14. i 15. stoljeću te se to razdoblje zato naziva zlatno doba hrvatskog glagoljaštva. U drugoj polovici 19. stoljeća zabilježeno je da je 1893. na glagoljici je tiskan Rimski misal, no glagoljica se u 19. stoljeću prestaje aktivno upotrebljavati. Ipak ona u hrvatskoj kulturi živi i danas kao predmet znanstvenog istraživanja, u sklopu Hrvatskog jezika i glagoljaških skupina. Glagoljsko pismo je postalo simbol hrvatskog nacionalnog identiteta i često služi kao nadahnuće umjetnicima, npr. u dizajnu. Od 2014. umijeće čitanja i pisanja glagoljice proglašeno  nematerijalnim kulturnim dobrom, a od 2019. Hrvatski sabor je 22. veljače proglasio za  Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva.

Na mrežnoj stranici Staroslavenskog instituta mogu se pronaći i brojne obrazovne igre IGRE  pomoću kojih se na zabavan način može naučiti glagoljica. /Ines Martinek, 7. a; foto: S. L./

Najstariji sačuvani hrvatski spomenici na glagoljici su iz 11. i 12. stoljeća

Najstariji  sačuvani hrvatski spomenici na kojima je glagoljski natpis uklesan u kamen su iz 11. i 12. st. To us:  Plominski natpis, Supetarski ulomak, Grdoselski ulomak, Valunska ploča, Krčki natpis, Bašćanska ploča. Glagoljica na tim spomenicima je  prijelaznoga oblika iz oble prema uglatoj.

Nove kante za otpatke uljepšale okoliš

0

Mnogi  ih nisu uočili, ali one čine okoliš naše škole ljepšim i urednijim. To novo, što baš ne uočavamo u našem školskom dvorištu i igralištu, su kante za otpatke. Više nisu plastične ili limene, već su načinjene  od drvenih letvica i bolje se uklapaju u okoliš. Načinio ih je naš domar Marijan Kos.

Pogledajte njegove uratke kad prolazite školskim dvorištem ili igralištem i otpatke bacite u njih, a ne uokolo. /Ivona Baričević, 7. a; foto: B. D./

Lucija Tremski i Eleonora Črnek najbolje na natjecanju u brzini i točnosti čitanja

0
Sudionici natjecanja u čitanju

Od prijavljenih petaša najbolji rezultat postigla je Lucija Tremski, učenica 5.b, koja je u jednoj minuti pročitala 114 riječi ili  727 znakova bez ijedne greške. Ovaj rezultat Tremski je postigla jučer na natjecanju u brzini i točnosti čitanja organiziranom u školskoj knjižnici. U ovoj izuzetno važnoj vještini koja nam je svakodnevno potrebna, natjecali su se učenici četvrtog i petih razreda.  

Među prijavljenim četvrtašima najbolji rezultat postigla je Eleonora Črnek. Ona pročitala 146 riječi ili 724 znaka, a imala je samo jednu pogrešku.

Lucija Tremski i učiteljica Dubravka Kos
Eleonora Črnek i učiteljica Dubravka Kos

Na natjecanju je ukupno sudjelovalo 15 učenika, a 9 ih je bilo iz četvrtog razreda. Veliku čokoladu, nagradu za najbolji rezultat  učenika svakog od prijavljenih razreda, dobila je i Julija Siladi, natjecateljica iz 5. a. Članice povjerenstva natjecanja bile su učiteljice: Dubravka Kos, Marina Golec i Blaženka Svoboda.

Natjecanje je jedna od aktivnosti Erasmus+ projekta “Čitaj da ne ostaneš bez riječi”, a uskoro će biti vidljivi rezultati drugih aktivnosti koje su nedavno započete. /Helena Širjan, 5. a, foto: S. L./

Međunarodni dan školskih knjižnica obilježili smo zajedno s predškolcima iz vrtića „Mali Petar“

0

Za poklon dobili straničnike koje su izradili učenici trećeg i četvrtog razreda

Vrtićanci susjednog vrtića “Mali Petar” danas su posjetili našu školsku knjižnicu.  U posjet knjižnici došlo je njih 13, predškolci  iz grupe Leptirići, a povod je bio obilježavanje Međunarodnog dana školskih knjižnica. Leptiriće su sa školskom knjižnicom upoznale osmašice Barbara Dvečko i Lucija Srbljinović.

Tijekom susreta osmašice su Leptirićima čitale zagonetke iz slikovnice “Pogodi, pogodi” i pjesme iz slikovnice “Što ću biti kad odrastem”. Leptirići su bili dobri u odgonetanju zagonetki i vrijeme u njihovom društvu nam je proteklo kao tren. Na kraju druženja nagradili smo ih bombonima i čokoladicama, a njihovim roditeljima poslali smo publikaciju “Djeca i mediji”. Našim smo gostima poklonili i straničnike koje su za njih izradili učenici trećeg i četvrtog razreda. Na straničnicima su naši trećaši i četvrtaši pisali riječi vezane uz knjigu i knjižnice i to na engleskom i njemačkom jeziku.

Sličnih susreta s vrtićancima bit će i ubuduće jer je dogovorena trajnija suradnja, ali će se susreti uz čitanje priča ubuduće odvijati u prostorima vrtića. /Barbara Dvečko, 8.a; foto: S. L./

Planirane aktivnosti Erasmus+ projekta „Čitaj da ne ostaneš bez riječi“

0
Logo projekta izradila je učenica Lucija Srbljinović, učenica 8. a

Novom Erasmus+ projektu koji provodimo ove školske godine cilj je potaknuti čitanje. Nazvali smo ga „Čitaj da ne ostaneš bez riječi“, a obuhvatit će niz aktivnosti za učenike i učitelje. Učenici predmetne nastave i učenici četvrtog razreda pročitat će jednu dodatnu knjigu uz one na popisu lektire za ovu školsku godinu.

Planirano je da nakon čitanja ne pišu klasični dnevnik čitanja već da rezultati čitanja budu kreativni radovi kao što su to zvučni i video mamci, pismeni napisi o pročitanim knjigama, plakati, umne mape i stripovi te dramatizacije pojedinih ulomaka…

Plan je da učenici čitaju sljedeće knjige:  Zar baš moram u školu? – peti razredi. Ema neustrašiva – šesti razredi, Rukavica za Matildu – 7.a, Nema problema – 7. b, Izgubljena u ormaru – 7.c, Zeleni pas – 8. a, Oblak čvoraka – 8 .b, Eko-eko – 4. razred

Za učenike predmetne nastave planira se održati i  i barem jedan književni susret te čitanje znanstveno popularnih tekstova. Učenici četvrtih i petih razreda natjecat će se u čitanju, a kod mlađih učenika interes za čitanje poticat će se kroz aktivnosti čitanja priča. Čitanje će biti i način volontiranja. Naime, planirano je da učenici sedmih i osmih razreda dva puta mjesečno posjećuju vrtić u Svetom Petru Orehovcu i čitaju mališanima. Organizirat će se i izrada straničnika, izrada loga projekta, a kroz čitanje priča učenici razredne nastave i petaši  učit će o lijepom ponašanju, toleranciji i empatiji. Bit će organizirano i jedno večernje  čitanje u knjižnici, a obilježavat će se i svi značajni datumi vezani uz čitanje i knjigu.

U sklopu projekta planirane su i mobilnosti učenika. Prvoj mobilnosti koja će se održati  u zadnjem tjednu studenog domaćin će biti naša škola, a uslijedit će mobilnosti u ožujku i u svibnju 2024. i to u partnerske škole u Španjolsku i Poljsku.

Projektom su planirane i četiri mobilnosti učitelja i to na strukturirane tečajeve. Na tečajeve će ići učitelji zaduženi za povođenje spomenutih aktivnosti u Erasmus+ projektu „Čitaj da ne ostaneš bez riječi“.  Interes za Erasmus+ tečajeve izrazili su: Ivana Šiković, Emina Baričević, Tijana Mamić i Stojanka Lesički. /Izvor: Erasmus+ plana projekta “Čitaj da ne ostaneš bez riječi”/ 

Škole za Afriku – više od 10 milijuna djece u Etiopiji nema pristup obrazovanju

0

Cilj je programa osigurati kvalitetnije školovanje našim vršnjacima u Africi

Prije nekoliko dana naši su učenici i djelatnici  pokazali su da znaju što je to solidarnost i iskazali su se  donirajući novac za kolače koje su pripremile bake i majke naših učenika. Taj novac, više od 400 eura, bit će uplaćen za djecu Etiopije koja nemaju sreće da poput nas  žive u zemlji u kojoj je za svu djecu osigurano besplatno osnovno i srednjoškolsko obrazovanje.

Da bi djeca mogla pomagati djeci, dosjetili su se u organizaciji UNICEF (United Nations International Children’s Emergency Fund) te su 2004. osmislili program kojeg su nazvali Škole za Afriku. U program je zasad uključeno 27 zemalja, a naša zemlja  uključila se 2008. Otad su učenici hrvatskih škola za djecu iz Ruande, Etiopije i Burkine Faso prikupili više od 6 milijuna kuna.  

Našoj školi je ovo peti puta da sudjeluje u ovom plemenitom projektu. Tom je projektu cilj osigurati kvalitetnije školovanje za naše vršnjake kojima su škola i klupa tek daleki san. Prema podacima UNICEF-a u Africi ima preko 38 milijuna djece koja nemaju priliku za obrazovanje. U Etiopiji, jednoj od najsiromašnijih Afričkih zemalja, više je od 10 milijuna djece koje nemaju priliku školovati se, a čak 15.7 milijuna djece u 2022. trebalo je hitnu humanitarnu pomoć.

Aktivnosti poput ove, kojom smo donacijama za kolače pomagali vršnjacima iz Etiopije, bit će još ove školske godine u našoj školi, a da biste znali kako žive djeca u Etiopiji i Burkini Faso i koliko im je važna naša pomoć  pogledajte filmove ispod teksta. /Ines Martinek, 7. a, foto: UNICEF/

Ema neustrašiva, nova je epizoda na podcastu “Čitaj da ne ostaneš bez riječi”

0
Pobjednice Kahoot kviza: Antonia Beodić, Barbara Poljak,Tihana Miklečić

O Emi, djevojčici koja nam svojim optimizmom i hrabrošću može biti uzor, nedavno smo  čitali u okviru Erasmus+ projekta “Čitaj da ne ostaneš bez riječi” . Zadatci nakon pročitane lektire su bili nešto drugačiji nego oni koje uobičajeno dobivamo nakon pročitane lektire.  Nakon analize knjige, igrali smo Kahoot kviz, a provjeru pročitanog pisali smo na računalima ili mobitelima u obrascu Google Forms.

Naš zadatak bio je i napisati preporuku za knjigu, a zatim je snimiti i urediti zvučnu snimku kako bi ona postala prikladan zvučni mamac. Taj je zadatak uspješno izvršio naš kolega Mislav Matoić. Njegov zvučni mamac može se poslušati na PODCASTU  projekta “Čitaj da ne ostaneš bez riječi”. /Tihana Miklečić, 6. b/

Karla Hlebić, ponovno izabrana za predsjednicu Vijeća učenika

0

Karla Hlebić, učenica 8. a, bit će predsjednica Vijeća učenika naše škole i ove školske godine. Izbor vodstva izvršen je u utorak 17. 10. na konstituirajućoj sjednici kojoj je prisustvovalo ukupno 16 učenika.  Za potpredsjednika je izabran Martin Marenčić, učenik 6. b razreda.

Nakon izbora vodstva članovi VU imali su prilike iznositi prijedloge i probleme koje bi u ime Vijeća učenika željeli istaknuti. Jedno od pitanja odnosilo se i na mogućnost produženja odmora za kojeg je učenici imaju obrok u školskoj kuhinji. Je li tako nešto moguće organizirati trebali bismo doznati nakon što VU učenika uputi upit vodstvu škole. /Ema Košutić, 5. a; foto: S. L./

Karla Hlebić – predsjednica Vijeća učenika OŠ Sveti Petar Orehovec

U humanitarnoj akciji organiziranoj uz Dan kruha prikupljane donacije za djecu Etiopije

0

Ukupno 408,23 eura prikupljeno je jučer tijekom humanitarne akcije organizirane povodom Dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje. Novac je prikupljen donacijama za kolače i peciva zahvaljujući majkama i bakama učenika 4., 6. b i 8. a razreda koje su pripremile kolače. Prije nego što smo počeli blagovati peciva i kolače, posvetio ih je župnik Krunoslav Detić.

Prikupljen novac donirat će se za djecu Etiopije kroz program Škole za Afriku. U taj smo program uključeni  i ove godine, a vodi ga učiteljica Marina Golec.

Istovremeno dok je trajala navala na kolače, još veća gužva bila je oko stola s plišancima. Taj dio humanitarne akcije organizirali su Mali humanitarci  učiteljice Ane Kambić. Plišanci su planuli još brže nego kolači. Za njih je prikupljeno 170 eura. Dio iznosa bit će doniran za djecu Etiopije, a dio će biti utrošen na organizaciju Dana palačinki. /Ema Pacur, 7.c, foto: E. P.; S. L./