Uz Dinu i Vedrana učenici 8. a kreirali i animacije o brzoj modi
Ruksak (pun kulture), umjetničko-edukativni program Ministarstva kulture i medija ove godine obilježio je 10 godina, a naša škola jučer je po četvrti puta bila među odabranim školama koje su dobile priliku ugostiti umjetnike. Ovaj puta našu školu su posjetili Dina i Vedran Gligo, multimedijalni umjetnici Umjetničke organizacija “Format C”. Oni su nama učenicima 8. a pokazali osnove digitalne animacije.
Vedran Gligo i učenic 8. a OŠ Sveti Petar Orehovec
Služili smo se programom Kdenlive i u njemu smo od različitih fotografija i videa koje su nam voditelji pripremili na USB memorijskim štapićima, kreirali vlastite vizije digitalnih animacija. Kako je u našoj školi u tijeku Erasmus+ projekt „Brza i održiva moda“ neki učenici u svojim su se animacijama pozabavili tom tematikom.
Program Kdenlive naš je učitelj informatike Darko Višak instalirao na računala u informatičkoj radionici pa će i ostali učenici imati prilike koristiti ovaj program. Uz korisne savjete Dine i Vedrana uspješno smo savladali osnove korištenja Kdenlive programa i uspjeli napraviti kratke video animacije.
Dina Gligo, voditeljica Umjetničke organizacija “Format C” i učenici 8. a OŠ Sveti Petar Orehovec
Ispod teksta dostupni su radovi Zare Slavi i Lorene Črenek te Petre Hrgovan i Lee Horvat kojima su željele prenijeti poruku o problemima koje sa sobom nosi brza moda. /Zara Slavi, 8. a; foto: S. L./
Grand Prix filmu o dječaku koji je izgubio život u tragediji u beogradskoj osnovnoj školi Vladislav Ribnikara
Na 13. Dubrovnik film festivalu (DUFF-u) boravio sam od 17. do 20. 10. Većinu vremena provodili smo u srcu Starog grada Dubrovnika. Na samom kraju Straduna, u blizini Vrata od Ploča, nalazi se Kino Sloboda u čijoj smo kino dvorani pogledali 52 filma iz desetak zemalja.
Bila mi je čast kad sam stupio na pozornicu i rekao nekoliko riječi o našem filmu “Do kućnog praga”, a s pozornošću sam slušao i ostale autore dok su govorili o svojim filmovima. Bilo je vrlo različitih filmova od onih komičnih, poput španjolskog animiranog filma “Pregorjelo” koji je dobio nagradu publike, do vrlo ozbiljnih filmova koji su govorili o problemima mladih i cjelokupnog društva.
Fran Tukša s prijateljima iz Srbije, autorima filma “Luna”
Jedan od takvih filmova koji nikog nije ostavio ravnodušnim bio je i srpski film “Novi početak”. Film govori o mladom pijanistu Andriji Čikiću. On je izgubio život u 3. svibnja 2023. u tragediji koja se desila u beogradskoj osnovnoj školi Vladislav Ribnikar u Beogradu. Taj je film dobio glavnu nagradu festivala Grand Prix, a važnu nagradu, onu za najbolji dokumentarni film u kategoriji od 15 do 20 godina, dobio je film “Tišina”. Autori tog filma koji govori o mentalnim problemima mladih su učenici Škole za grafiku, dizajn i medijsku produkciju iz Zagreba. Meni osobno najviše se svidio film “Luna”, mog prijatelja iz Srbije. Nakon projekcije tog filma publika u dvorani dugo je skandirala ime djevojčice u kolicima kojoj su njeni prijatelji uljepšali dan u lunaparku. Bilo je još odličnih filmova, a svi se mogu pogledati na ovoj poveznici.
Fran Tukša u Dubrovniku (17. – 20. 10. 2024.)
Osim boravka na projekcijama i sudjelovanja na filmskom kvizu imali smo prilike razgledati Stari grad koji od 1979. nalazi na popisu svjetske baštine UNESCO-a. To su nam omogućili organizatori Festivala poklonivši nam ulaznice za sve dubrovačke kulturne znamenitosti. Posebno mi se svidio obilazak Dubrovačkih zidina koje su mjestimično visoke i do 25 metara, a na nekim mjestima su debele čak do 6 metara. Sa zidina se može vidjeti cijeli grad, a pogled na Dubrovnik predivan je i sa Srđa na koji smo stigli u gondoli žičare. Ta vožnja u gondoli trajala je svega tri minute, a za manje od 40 minuta došli smo avionom u Dubrovnik vozeći se u nekim trenutcima na čak 8.500 metara visine brzinom od 920 km na sat.
Pijani kamen predviđa da će se Kosta ubrzo zaljubiti
Uz mnoštvo kulturnih atrakcija koje pruža Dubrovnik jedna od svima zanimljivih je i tzv. Pijani kamen. To je ustvari dekorativni element – (maskeron) – u obliku sovine glave koji je postavljen na pola metra iznad zemlje na zgradu Franjevačkog samostana. Kamen je jako sklizak pa je vrlo teško stati na njega i održati ravnotežu, a još teže okrenuti se i skinuti majicu. Tradiciju održavanja ravnoteže na tom kamenu inspirirala je legenda o mladiću koji nije mogao pronaći ljubav te se “zavjetovao se da će pokušati “pobijediti” kamen dok mu to ne uspije. Jednog dana je konačno uspio i ubrzo se zaljubio.”
Pokušao sam i ja, ali nisam baš bio uspješan, no moj prijatelj Kosta iz Srbije mogao bi se uskoro zaljubiti. Naime, njemu je uspjelo na “glavi sove” stajati više od 5 minuta.
Treća nagrada našem filmu na FIFES festivalu u Zaprešiću
Selekcijski žiri DUFF-a o našem filmu napisao je sljedeće: „Jako intrigantna priča i jednom rijetkom bibliobusu u Hrvatskoj. Film nas podsjeća koliko je važno da oni najmlađi imaju pristup knjigama koje su im potrebne za njihovo obrazovanje i kako nažalost nije svako dijete u prilici da može doći do bilo koje knjige koju bi poželjelo. Dobro djelo i volja jedne osobe može promijeniti život cijelih naraštaja koji će tek doći.“
Vrijednost našeg filma nedavno su uočili i na međunarodnom FIFES festivalu. Taj film se održao 10. 10. održao u Zaprešiću. Mi na njemu nismo mogli sudjelovati, ali su nam organizatori nakon održanog Festivala proslijedili informaciju da smo nagrađeni trećom nagradom u otvorenoj kategoriji. Taj je festival inače posvećen smiješnim filmovima, a u otvorenu kategoriji organizatori pozivaju i dobre filmove koji ne moraju biti komični.
U zemljama EU od 14. – 19. listopada obilježavaju se Dani Erasmusa+ programa. Jučer smo to učinili i mi. Na okupljanju u školskom hodniku voditeljice programa Lorena Črnek, Petra Hrgovan i Zara Slavi spomenule su da je naša škola od 2017. do 2024. iz Erasmus+ programa dobila ukupno 188.091 €, a za ovu školsku godinu dodijeljeno nam je 28.211 €. Spomenule su i da smo proveli tri KA2 projekta i četiri puta bili domaćini mobilnosti.
O sudjelovanju naše škole u Erasmus+ programu govore i sljedeće brojke. Kroz provedena tri KA2 programa na mobilnosti je putovalo 58 učenika, a u pratnji s njima i 18 učitelja. Na mobilnosti KA1 projekata putovalo je 27 učenika u pratnji 10 učitelja. Naši učenici putovali su na mobilnosti u 10 zemalja (Finska, Italija, Španjolska – 3 puta, Rumunjska – 2 puta, Poljska – 3 puta, Grčka, Njemačka, Belgija, Srbija, Sjeverna Makedonija), a bili smo partneri s ukupno 16 škola.
Domaćin mobilnosti bili smo 4 puta. Kao domaćini za projekt “Mali novinari danas, odgovorni digitalni građani sutra” ugostili smo 16 učitelja, a u preostala tri ugošćavali smo i učenike. U ta tri domaćinstva ugostili smo 66 učenika i 28 učitelja. Kad smo bili domaćini mobilnosti s našim gostima u Zagrebu po četiri dana boravili su i naši učenici, njih 14 i još 12 učitelja. Tijekom tri godine provođenja KA1 projekta ostvareno je i 13 individualnih mobilnosti na koje su putovali naši učitelji i stručni suradnici, a ugostili smo i jednog stručnjaka.
Na našem okupljanju povodom obilježavanja Erasmusa+ zboraši učiteljice Ivane Šiković otpjevali su nam čuvenu pjesmu “Imagine” Johanna Lennona. Pogledali smo i kratki FILM o našem prvom Erasmus+ projektu, a prisutni su imali mogućnost razgledati izložbu fotografija s učeničkih mobilnosti. /Tina Višak, 6. b; foto: S. L./
Učenici koji nikad nisu primili iglu u ruke, imali su priliku to pokušati u socijalnoj zadruzi Humana Nova u Čakovcu, gdje smo učili kako sašiti gumb. Posjetili smo je mi učenici 6. a i 6. b u srijedu (10. 10.) u sklopu naše terenske nastave u pratnji naših razrednica Andree Martinčić i Tijane Mamić. Spomenuta posjeta ujedno je i jedna od planiranih aktivnosti u našem ovogodišnjem Erasmus+ projektu “Brza i održiva moda”
Osim što smo učili kako prišiti gumb, od ostataka materijala pleli smo pletenice koje se mogu iskoristiti kao narukvice ili ogrlice. Korištenje odjeće i tekstilnih materijala koji se više ne koriste te prerada u neki drugi upotrebni predmet važno je načelo poslovanja socijalne zadruga Humana Nova. No, osim što nastoje održivo poslovati, stalo im je do toga da načelo održive mode prenose i mladima. Upravo zato organiziraju radionice za mlade, a zato u sklopu tvornice imaju i second hand trgovinu u kojoj se dobro očuvana rabljena odjeća može naći po vrlo povoljnim cijenama. O njihovom načelu održivog poslovanja, koje podrazumijeva i uključivost i zapošljavanje ljudi s invaliditetom i teško zapošljivih skupina, ispričala nam je djelatnica Karolina Kraljić prije nego što nas je provela kroz cijelu tvornicu.
Osim švelja koje šiju majice, zastave, jakne … u jednom djelu tvornice vidjeli smo kako se od starih krpa izrađuje filc. To je netkani tekstil koji se najčešće koristi u industriji ili u građevini. U građevini ga uglavnom koriste kao izolacijski material. U skladištima smo vidjeli i mnoštvo tekstilnih proizvoda koji građani odlažu u kontejnere za odlaganje tekstila. Upravo od tog prikupljenog tekstila nastaje filc, a od nekih se odjevnih predmeta zaposlenici izrađuju šlape, torbe…
Sva tri sadržaja naše terenske vezana uz održivost i ekologiju
Zanimljivi posjet Humana Novi nije bio jedini sadržaj naše terenske nastave koji je imao veze s ekologijom i održivošću. Prije naše radionice u Humana Novi posjetili smo Muzej med dvemi vodami u Križovcu, koji je ujedno i sjedište Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode. Kustos koji nas je upoznao s rijekom Murom, životinjama i biljkama koje žive na području regionalnog parka prirode, između ostalog govorio nam je i o ispiranju zlata na rijeci Muri. Danas tamo više nitko ne ispire zlato, ali u 18. i 19. stoljeću petstotinjak ljudi živjelo je od tog posla. Prije je na području Međimurja puno ljudi živjelo od šuma, no danas je u tom području Hrvatske preostalo svega 15 posto površina pod šumama. U jednoj od tih šuma prije stotinjak godina srušen je i Adam, hrast koji je tada imao petstotinjak godina. U vrijeme rušenja u promjeru je imao više od 2 metra.
Kustos nam je rekao da je šume je na tom području prije 200-tinjak godina počeo šititi grof Feštetić koji je dao izgraditi i brojne lugarnice. U jednoj od lugarnica, uređen je Muzej med dvemi vodami, a nekadašnja lugarnica sad služi kako bi posjetiteljima ukazivala na važnost čuvanja šuma, rijeka i prirode općenito. Da ima sve više interesa za ekološke teme, govori i to što u Muzeju uskoro planiraju i nove sadržaje. U Muzeju su nam pokazali i žutouhu kornjače, vrstu kornjača porijeklom iz Sjeverne Amerike. Rekli su nam i da je u tijeku projekt njihova izlovljavanja jer spadaju među invazivne vrste koje ugrožavaju domaće vrste.
I treći sadržaj naše terenske nastave na neki je način bio povezan uz ekologiju i održivost. Naime, u kinu smo gledali “Twister 2”. Tema filma bio je tornado. Ovaj vrlo napeti film katastrofe podigao nam je adrenalin prije posjete restoranu gdje smo prije povratka kući ručali, a i nabavili zalihe za kod kuće. /Tina Višak, 6. b; foto: S. L./
Animirani film “Zeleni pas” i dokumentarni “Do kućnog praga” bili su povod za naš boravak u Varaždinu gdje smo od 3. – 6. 10. predstavljali našu likovnu i filmsku grupu na 12. Smotri hrvatskog školskog filma i 62. Reviji hrvatskog filmskog stvaralaštva djece.
Za nas je to bila prilika da vidimo mnoštvo filmova o vrlo različitim temama o kojima nismo bili upoznati kao npr. film o filateliji, highlineu, numizmatici. Također i da upoznamo djecu i ljude koja se nose s problemima poput disleksije, sljepoće, depresije, samoozljeđivanja…, ali i one koji su po nečemu posebni poput uspješne ritmičke gimnastičarke ili dječaka koji je u šestom razredu osvojio dva Oskara znanja. Prošle školske godine bio je najbolji matematičar i najbolji informatičar u državi, a dolazi iz male škole Mahično koju pohađa manje od 200 učenika.
Kroz filmove smo upoznali i djecu koja se bave volonterskim radom, dečka koji je osvojio simpatije medija jer je kao 15-godišnjak putem Facebooka tražio poslove kojima bi mogao zaraditi za džeparac. Gledali smo filmove koji u igranoj, dokumentarnoj, animiranoj ili eksperimentalnoj formi propituju neke od današnjih trendova poput učestalog korištenja mobitela ili šminkanja te korištenja različitih preparata za njegu kože kod djece, a i one koji upozoravaju na veliku prisutnost reklama u našim životima.
U Gradskom muzeju u Varaždinu
Povjerenstvo Smotre film “Do kućnog praga” uvrstilo na popis najboljih filmova iz osnovnih škola
Bilo je doista različitih filmova kojim su naši vršnjaci pokazali sposobnost snimanja izvrsnih filmova. To nije bilo samo mišljenje nas djece već i mišljenje povjerenstva Smotre i stručnog ocjenjivačkog suda Revije. Oni su zahvalili svim mentorima i učenicima koji se bave filmom, a redateljica Čejn Černić Čanak, članica stručnog ocjenjivačkog suda Revije, istaknula je da mladi filmaši kroz filmove imaju moć poslati poruke o temama o kojima govore. Redateljica Černić Čanak pozvala je autore filmova da kroz filmove izražavaju svoje stavove i da se orijentiraju na teme koje su im bliske jer će tako razvijati kritičko mišljenje.
Naši filmovi također su bili od onih koji su poslali neku poruku. “Zeleni pas” o štetnosti konzumacije droge, a “Do kućnog praga” o važnosti bibliobusne službe za poticanje čitanja. Naše poruke prepoznali su i članovi povjerenstva Smotre, koji su film “Do kućnog praga” uvrstili na popis najboljih filmova Smotre. Na taj je popis uvršteno 7 filmova različitih filmskih vrsta filmaša iz osnovnih škola, te 5 filmova autora iz srednjih škola.
Veronika Višak, Luka Hubina i Ivona Baričević prilikom predstavljanja filmovaI
Na Smotru je bilo prijavljeno 141 filmsko ostvarenje, a uvršteno je 30 osnovnoškolskih filmova i 12 srednjoškolskih, dok je na Reviju prijavljeno 240 filmova, a prikazano je njih 67. Svi zainteresirani za filmske uratke prikazane u Varaždinu, mogu ih pogledati online na poveznici https://revijadjece.hfs.hr/online-projekcije-2024 /Ivona Baričević 8. a, Luka Hubina, 7. a, Veronika Višak 5. b; foto: S. L./
Veronika Višak pred nekadašnjim kino projektorom Kina “Gaj”
Ivona Baričević: Za nas je boravak u Varaždinu bio i prilika i da upoznamo nove prijatelje i da se učimo snalaziti u različitim situacijama. Bilo je puno zanimljivih filmova, a ja bih izdvojila dokumentarni film iz OŠ Ivanska, o Roliju dječaku koji je odlučio ponašati se odgovornije.
Veronika Višak: Meni je jedan od najboljih filmova bio igrani film “Sendvič” filmaša iz OŠ Strahoninec. To je komičan film o dječaku koji smišlja različite načine kako bi na sebe skrenuo pažnju svoje simpatije.
Luka Hubina: Oduševio me eksperimentalni film “Tri boje” filmaša iz OŠ Stjepana Kefelje iz Kutine. Ponajviše zbog odlične kamere kojom su nam pokazali prirodu Lonjskog polja.
Na sjednici se razgovaralo o problemu neprenošenja informacija o zadaćama i mogućnosti zabrane korištenja mobitela u školi
Ena Dubrava, učenica 7. a, izabrana je za predsjednicu Vijeća učenika, a Zara Slavi, učenica 8. a za potpredsjednicu. Izabrane su na na jučerašnjoj prvoj sjednici VU u ovoj školskoj godini. Sjednicom je do izbora predsjednice predsjedavao ravnatelj Stjepan Lučki koji je prisutnima pojasnio ulogu VU.
Ravnatelj Lučki je naglasio da je Vijeće učenika može svojim prijedlozima utjecati na poboljšanje obrazovnih uvjeta u školi te ima mogućnosti izraziti i zastupati prava učenika i njihove interese te se aktivno uključiti u raspravu o svim pitanjima koja ih se tiču.
Predloženo je da redari budu obavezni prenositi informacije o zadaćama
Pod točkom razno na prijedlog knjižničarke Stojanke Lesički, mentorice VU, razgovaralo se o problemu neprenošenja informacija o zadaćama učenicima koji nisu prisutni u školi. Prisutni su napomenuli da oni osobno nisu imali takvih problema. No, složili su se prijedlogom da bi bilo dobro da redar ima obavezu putem razredne grupe na društvenim mrežama proslijediti informaciju o zadaći učeniku koji taj dan nije bio u školi.
Na inicijativu ravnatelja Lučkog razgovaralo se i o mogućnosti zabrane korištenja mobitela u školi. Mišljenja učenika bila su podijeljena, a ravnatelj je najavio da će se o pitanju mobitela u školi razgovarati i na Vijeću roditelja.
Predsjednica Dubrava i zamjenica Slavi zadužene su da pripreme prijedlog programa rada VU za ovu školsku godinu. /Lucija Tremski, 6. b; foto: S. L./
Naše filmove na festivalima predstavljat će četvero učenika
Od sutra počinje festivalski život naših filmova. Animirani film “Zeleni pas”, likovne skupine učiteljica Tijane Mamić, uvršten je na Smotru hrvatskog školskog filma koja se održava od sutra u Varaždinu. Kratki dokumentarni film, “Do kućnog praga” o križevačkom bibliobusu, naše filmske grupe koju vodi knjižničarka Stojanka Lesički, uvršten je na već spomenutu Smotru te na Reviju hrvatskog filmskog stvaralaštva djece. Oba festivala održavaju se istovremeno u Varaždinu samo će Revija potrajati dan duže i završiti 6. 10.
Film o bibliobusu zatim će biti prikazan na FIFES-u (11. 10.), međunarodnom festivalu u Zaprešiću te na DUFF-u, također međunarodnom festivalu koji se od 17. – 20. 10. održava u Dubrovniku.
S voditeljicama će naše filmove u Varaždinu predstavljati Ivona Baričević, Luka Hubina te Veronika Višak, a u Dubrovnik će putovati snimatelj filma Fran Tukša. /Veronika Višak, 5. b/
Eleonora Črnek i gradonačelnik Križevaca Mario Rajn
U dva mjeseca pročitala je 40 knjiga
Naša petašica Eleonora Črnek jučer je nagrađena zlatnom medaljom za uspjeh na Olimpijadi čitanja. Medalju joj je uručio križevački gradonačelnik Mario Rajn na svečanosti održanoj u Hrvatskom domu u Križevcima. Eleonora je na ovoj Olimpijadi je sudjelovala treći puta zaredom, a ovaj puta pročitala je 40 knjiga.
Olimpijada je trajala od 25. lipnja do 30. kolovoza, a njen cilj je da sudionici pročitaju što više knjiga. Sudjelovalo je 64 učenika razredne nastave, a svi skupa pročitali su ukupno 1605 knjiga. – Nakon čitanja knjiga imali smo zadatak ispuniti dnevnik čitanja. Trebali smo napisati ime autora i knjige, što nam se svidjelo, ocijeniti ju i promijeniti njen kraj. Meni je većina knjiga bila vrlo zanimljiva te sam ih ocjenjivala s ocjenom 4 ili 5. Najviše mi se svidjela knjiga Wonka. To je ustvari priča o Wonkinim djetinjstvu i kako je on osnovao tvornicu čokolade. Knjiga je vrlo napeta i zabavna, a glavni junak Wonka svidio mi se zato što je vrlo maštovit – rekla nam je Eleonora. Dometnula je da je u danu nekad znala pročitati i po 100 stranica te da su neke od knjiga imale i po 300 stranica.
– Meni je čitanje zabavan način provođenja vremena – kazala nam je Eleonora te je pozvala učenike razredne nastave da se naredno ljeto uključe u Olimpijadu čitanja. Razgovarajući s njom doznali smo i da je za nagradu dobila knjigu “Tetka probisvijetka”, autora Davida Walliamsa te diplomu, medalju, olovku, privjesak i platnenu vrećicu. /Rahela Kemenović, foto: Elizabeta Črnek/
Josip poziva i sve ostale učenike da ne bacaju hranu
Josip Vranetić je učenik trećeg razreda PŠ Fodrovec. Drag je kolegama i kolegicama iz razreda te učiteljici, a i kuharici. Njoj je posebno drag jer cijeni njezin rad. Prema riječima učiteljice Kristine Dubravec, Josip jedini uvijek sve pojede i predložio je da se makne kanta za otpatke. On misli da bi to potaknulo učenike da sve pojedu.
Iako uvijek sve pojede, nasmijani Josip rekao nam je da mu je najdraže jelo grah te je pozvao i ostale učenike da ne bacaju hranu. /Veronika Višak, 5. b/
Bill Gates, bivši generalni direktor tvrtke Microsofta, najveći je filnatrop na svijetu. On je u dobrotvorne svrhe poklonio čak 79 milijardi dolara. Drugi je 93 godišnji investitor Warren Buffet koji je darovao 31,2 milijardi dolara. George Soros, američki investitor mađarskog porijekla darovao je 32 milijarde dolara, a indijski investitor Azim Premji, donirao je 21 milijardu dolara. Ipak, najveći filantrop svih vremena nije nitko od nabrojenih već je to Indijac Jamsetji Tata. On je umro još davne 1904., no tijekom svog života 102 milijarde dolara.
I u Hrvatskoj ima dosta filantropa, ali nema baš preciznih podataka o njihovim donacijama. No, na portalu Filantropija.hr pronašli smo podatak da je Milan Grozić, 82 godišnji umirovljenik iz naselja Vranja kod Lupoglava donirao je zdravstvu Istarske i Primorsko goranske županije čak 86.700 eura ušteđevine. Na spomenutom portalu pretpostavljaju da je to možda i najveća pojedinačna donacija koju je jedan umirovljenik namijenio hrvatskom zdravstvu.
Sjetite se filantropije kad ugledate bakicu koja s teškom torbom ulazi u vlak
Izvor – Pexsels – photo by RDNE Stock project
Navedene podatke istražili smo povodom današnjeg (1. 10.) Dana filantropije koji se u Hrvatskoj obilježava po deveti put. No, filantropija ili drugim riječima čovjekoljublje, odnosno ponašanje kojemu su poticaj humanitarne pobude, nije samo darivanje novca. Filantrop je i svaki onaj tko učini neki praktični napor na dobro drugih. Sjetite se toga kad vas netko zatraži da volontirate u svojoj zajednici ili kad vidite neku bakicu koja s teškom torbom ulazi u vlak ili tramvaj. Pomognite joj, možda će i vama jednog dana trebati pomoć nekog filantropa.
U Križevcima je po svojim filantropskim aktivnostima već niz godina poznata Zaklada za lokalni razvoj i solidarnost Volim Križevce koja stipendira studente i učenike s područja Križevaca. /Viktorija Marija Blagaj, 7. b/
