Psiholozi važna karika

UČITELJ KOŽAR: PRODAJE NAM SE I AMERIČKA VOJSKA…..

Prikriveno reklamiranje i u filmovima, te drugim medijskim sadržajima

– Tko stvara reklame – pitali smo trećaše i od jedne učenice dobili slijedeći odgovor učenice: „ Ne znam tko, ja vidim samo glumce koji glume u reklamama“.

Isto pitanje postavili smo i profesorici Valentini Grbić. – Iza reklame stoji cijeli tim, tu nisu samo grafičari, glazbenici, fotografi, snimatelji i slični umjetnici , već i psiholozi. Psiholozi su osobito važni jer kad se osmišljava neka reklama mora se dobro proučiti ljudska psihologija, ono čega se ljudi boje i što ljudi žele. Onda se na osnovu toga stvara ideja kako će nam nešto prodati. Već smo svi vjerojatno doživjeli da nas zovu kući i pitaju nekakva naša mišljenja o nekom proizvodu ili neka općenita mišljenja kako želimo izgledati, što nam je važno i slično – kazala nam je profesorica Grbić.

Psiholozi su vrlo važan dio tima kod stvaranja reklame jer zbog poznavanja ljudske psihe znaju koje su ključne stvari da bi izborili pažnju onog tko gleda ili sluša reklame i stvorili potrebu za tim proizvodom. Naime, prema riječima profesorice Grbić, većina suvremenih reklama više ne govori puno o samom proizvodu, o njegovim karakteristikama i cijeni nego želi djelovati na podsvijest potencijalnog potrošača. U tom kontekstu može se protumačiti i izjava učenice 8. a, Mateje Zajec da nam „reklame ispiru mozak“.

Reklame nam prodaju ljepotu, zdravlje…

Na web stranici prglas.com, pronašli smo podatak da je Edward Bernys, nećak čuvenog psihologa Sigmunda Freuda, jedan od začetnika manipulativnog načina reklamiranja. Svoju teoriju „Inženjering o suglasnosti“ iz 1947., Bernays je definirao i kao umjetnost manipulacije ljudima. „On je smatrao da je moguće ljudskim potrebama i odlukama manipulirati tako da se utječe na njihove podsvjesne želje i emocije.“

Na poveznici  http://www.poslovni.hr/marketing-i-mediji/ove-su-reklame-ljudi-najvise-dijelili-na-drustvenim-mrezama-u-2013-257630# može se vidjeti reklama „Baby and me“ za Evian vodu. Ta reklama ništa ne govori o kvaliteti vode već sugerira da ćemo pijući tu vodu osjećati mlado i poletno.
– Psiholozi pomažu osmisliti strategiju na koji način će se plasirati neki proizvod, a sam proizvod u reklami ponekad vidimo samo na kraju. Ne prodaju nam se više bomboni nego duga na kojoj sjedimo. Ukoliko obratite pozornost doista možete čuti u trgovinama da djeca kažu majci: „Uhvati dugu“. Oni ne znaju kako se ti bomboni zovu, niti koja je zapravo razlika između tih bombona i nekih drugih, ali ta reklama se njima usjekla u glavu jer to nije nešto što je uobičajeno. Prodaje nam se sve ono što mi sami želimo: društveni status, ljepota, zdravlje, želja za prirodnim… Često se ide na to da se prikazuje na povratak u djetinjstvo jer to privlači i odrasle i djecu- istaknula je Grbić. Profesorica je dometnula „ da reklame nastoje sustavno djelovati na naše odluke, namećući nam potrebu za određenim proizvodima. Čak nas uvjeravaju da nismo dovoljno dobri ukoliko nismo odjeveni u odjeću određene marke ili možda ne koristimo mobitel određene marke. To kod nekih stvara osjećaj da su manje vrijedni ako si ne mogu priuštiti te stvari – kazala nam je Grbić

Učitelj Kožar: Medijima je osnovni smisao transmisija reklama

Nažalost, ne pokušavaju manipulativno na nas djelovati samo reklame. Profesorica Grbić ističe da na razvoj potrošačkog mentaliteta uvelike utječu i filmovi, serije i tabloidi (novine usmjerene ponajviše na tračeve, crnu kroniku i senzacionalizam). – Primjerice česta je pojava da se u serijama za mlade prikazuju proizvodi od baš nekog konkretnog proizvođača. Zapaženo je da je serija i film „Seks i grad“ utjecao na žensku populaciju i da je postalo normalno reći da su nam fetiš cipele, i to neke konkretne marke od određenih dizajnera. Nameće nam se iluzija da korištenjem nekih proizvoda izražavamo sebe. Cipele koje nosim sam ja. Ja ne bih obula cipele neke marke jer to ne izražava mene- pojasnila nam je Grbić. S takvom se idejom obraća i časopis Bravo, koji je kako smo to doznali čitajući tekst „Primjeri i posljedice tabloidizacije medija“ Zlatka Miliše, ima rubriku „Kojem tipu mobitela pripadaš“.

Kritičan stav prema reklamama ima i naš učitelj povijesti Darko Kožar. On također smatra da u medijima ima puno prikrivenog reklamiranja. – Medijima je osnovni misao transmisija reklama. Svi mediji i medijski sadržaji su u funkciji reklama. No, ne prodaju nam se samo proizvodi, već i svjetonazor i ideologija. Npr. američki filmovi često nam reklamiraju svoju vojsku, svoju demokraciju….- ističe Kožar.

Što još sve oglašivači u reklamama koriste kao hvatače naše pozornosti kako bi nama uspješnije manipulirali, pročitajte u narednom tekstu. /Ana-Marija Ferenčak, 8.a; fotografije preuzete s interneta/

Film E.T. prikriveno reklamirao slatkiše

Brojni su primjeri prikrivenog reklamiranja. Jedan od poznatijih je iz filma E.T. iz 1982., nakon kojeg je prodaja slatkiša Reese’s Pieces porasla za 65%. Vrlo često u američkim filmovima reklamira nam se alkohol kao sredstvo opuštanja. Prisjetite se samo brojnih filmovima u kojima muškarci ili žene prvo kad stignu kući natoče čašu viskija ili iz frižidera izvade pivo.

Različitost je lijepa

UČITELJICA SVOBODA: LJEVORUKOST NIJE PROBLEM

Desna samo za škarice, otvaranje konzervi i mijenjanje brzina

Sa 17 ljevaka od ukupno 259 učenika u našoj matičnoj školi, mi smo ispod svjetskog prosjeka od 10 posto.  No, ukoliko našem popisu dodamo i učiteljicu Blaženku Svobodu, prosjek je nešto malo bolji (6,9 posto), ali što se našeg pisanja o ljevacima tiče, to što je učiteljica Svoboda ljevakinja,  puno nam je pomoglo jer su nam učenici ljevaci uglavnom odgovarali samo sa da ili ne. Za razliku od njih, učiteljica Svoboda bila je razgovorljiva i ispričala nam je kakva su njena iskustva kao ljevakinje.

Klinček: Jesu li vas roditelji ili nastavnici u školi pokušali preobratiti u dešnjakinju?
Dok nisam krenula u prvi razred, roditelji mojoj ljevorukosti nisu pridavali toliku pažnju. No, kad sam krenula u školu i roditelji i učiteljica, forsirali su me da pišem desnom rukom. Tad se još smatralo da ljevaci mogu  u životu imati problema.   Ja sam bila pretvrdoglava i nije im uspjelo i onda su se pomirili s tim da sam ljevakinja.

Klinček: Što Vi kao učiteljica preporučate roditeljima učenika ljevaka?
Ponekad su u nekoj generaciji roditelji znali izražavati bojazan što će biti ukoliko njihovo dijete bude pisalo lijevom. Ja im savjetujem da se ne trebaju  bojati, jer to što je neko ljevak,  ne znači da će neurednije pisati. Prije se znalo dešavati da se napisano znalo malo zamusati,  jer kad ljevak piše onda preko napisanog prelazi rukom, ali sad su i penkale kvalitetnije, pa ni s tim nema problema.

Klinček: Jeste li se osjećali drugačijom zato što ste ljevakinja?
Moji roditelji su to shvaćali kao problem jedno vrijeme. Ja ne, nitko mi se nije rugao i nisam se osjećala drugačijom. Svoju ljevorukost nisam doživljavala kao problem i zato što gotovo sve radnje mogu raditi lijevom rukom.

Klinček: Koje poslove ipak ne možete raditi lijevom rukom?
Ima nekih stvari koje nisu prilagođene ljevacima. Na primjer iako mogu nožem rezati lijevom rukom, škarice su problem za nas ljevake, pa sam rezati škaricama bila prisiljena naučiti desnom rukom. Konzerve isto otvaram desnom rukom. Brzine u automobilu također mijenjam desnom, ali  to mi nije nikakav problem jer sam na to naviknula od prvih sati vožnje u autoškoli. Sve ostalo radim kao i dešnjaci samo okrenem na drugu stranu. Okolini je možda čudno kad vide da se češljam ili perem zube lijevom rukom, no meni je to normalno. /Karla Senko, 7.b; fotografije: K. S. i Katarina Pofuk, 8.c/

Zanimljivosti o ljevacima

– U prosjeku u svijetu imao oko 10 posto ljevaka, no utvrđeno je da su muškarci čak jedan i pol puta skloniji ljevorukosti.
– Ljevaci imaju svoj dan. To je 12. kolovoz, a počeo se obilježavati od 1992. Imaju i svoju međunarodnu udrugu koja se zove Lefthenders International.

– Ljevorukost nekad nije bila dobro došla pojava. U nekim razdobljima smatralo se da su ljevoruki saveznici zlih sila i samog vraga. Npr. početkom 17. stoljeća u Francuskoj javilo se vjerovanje da vrag svoje sljedbenike ‘krsti’ lijevom rukom.
– Mensa (Međunarodna udruga koja okuplja ljudi nadprosječne inteligencije) tvrdi da je da je čak 20 posto njihovih članova ljevoruko, a statistike općenito pokazuju da ima više ljevorukih osoba s najvišim IQ rezultatima od dešnjaka
– Istraživanja su pokazala da je 50 posto astronauta i 60 posto predsjednika SAD bili ljevaci.
– Ljevaci su, kreativni jer, kako tvrde znanstvenici, dominantnija im je desna polutka mozga koja je između ostalog zadužena za kreativnost, prepoznavanje lica, snalaženje u prostoru…
– Ambideksteri su osobe koje se podjednako služe desnom i lijevom rukom. Većinom su to postali ljevaci koje se tjeralo da pišu lijevom rukom.

– Pokazalo se da su ljevaci posebno uspješni u sportovima u kojima se dva suparnika moraju izravno suočiti, npr. košarka (Toni Kukoč, Larry Bird), tenis (Goran Ivanišević, Monika Seleš, Rafael Nadal, Martina Navratilova).

– Neki od poznatih ljevaka su : Albert Einstein, Leonardo da Vinci, Michelangelo, Isaac Newton, Charlie Chaplin, Beethoven, Picasso, Barak Obama, Jimi Hendrix, Napoleon, Fidel Castro…. /Izvori:  dnevnik.hr; educentar.net/; srednja.hr /