U maskiranoj povorci sudjelovala i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović
Psići dalmatineri, pčelice Maje, klaunovi Bumbe, patuljici iz šume Striborove i brojni drugi junaci crtanih filmova „okupirali“ su danas (17.02.) središte Svetog Petra Orehovca. Njihovo lajanje, zujanje, plesanje …. pratio je dosad najveći broj roditelja, ali i malih maškarica koje još ne idu u školu.
Fotoaparati roditelja škljocali su ne samo uzduž ulice gdje se šetala naša maskirana povorka u kojoj je sudjelovala i predsjednica Kolinda Grabar Kitarović (Petar Kos, 7.b), nego i u prepunom Vatrogasnom domu. Tamo su se pjesmom i plesnim točkama predstavile sve grupne maske iz matične i područnih škola.
Kroz program su vodili osmaši Ivan Višak i Josipa Dubravec, a između predstavljanja maskiranih grupa duhovitim vicevima zabavljali su nas Mat i Pat likovi iz crtića „A je to“. Njih su glumili petaši Sebastijan Orak i Marko Puškar. Oni su nam uz svoje glumačko umijeće pokazali i svoje majstorske vještine. Naime, Mat i Pat su na pozornici ispilili nekoliko letvica i iz njih su uz pomoć čavli i čekića načinili slovo O, koje je nedostajalo u natpisu „A, je to“.
Za zanimljivo osmišljen program zaslužne su pedagoginja Gordana Ščetar i defektologinja Nataša Orejaš, a za njegovo ostvarenje svi razrednici, ali i svi mi maskirani te naši roditelji koji su nam pomagali u izradi maski. Kako smo bili krasni pogledajte na brojnim fotografijama ispod teksta. Klikom na fotografiju možete je pogledati u većem formatu. /Ivana Miklečić, 6.b; fotografije S.L./
“Tomica i prijatelji” naj grupna maska
Nakon zabavnog programa načelnik općine Franjo Poljak plaketama je nagradio najoriginalnije maske. Za najoriginalniju grupnu masku plaketu su dobili učenici PŠ Gregurovec, likovi iz crtića „Tomica i prijatelji“. Najoriginalnijom pojedinačnom maskom proglašena je baka iz Crvenkapice (Klaudije Mažar, 6.b). Najbolji krafilin ispekla je baka Ana Huzjak, a plaketu je umjesto nje primila njenja unuka Paula Tukša.
Načelnik Poljak i nagrađeniTumpak-Brčić i Kos uređuju svoje drugašićePovorka 1Povorka 2Publika“A je to” Puškar i OrakMale maškarice gledaju velikeMartinčić, Pengov, ŠikićGolec, FadigaKos, Miklečić
Uz pomoć papirnatih vreća za smjesu, žute boje za bojanje fasade i papira za plakate, učenici 5. a razrednice Ane Pengov, pretvorit će se u klauna Bumbu, lik iz istoimenog crtića. U petak ( 13. 2.) zatekli smo ih žutih i crvenih prstiju od bojanja.
Od učiteljice Pengov doznali smo da im je zbog velike površine koju treba obojati, propao plan da vreće obojaju s temperama, pa je pomoć stigla od profesionalca za fasade. On njega su dobili boju kako bi postali pravi žuti Bumbe.
Učenice Helena Kralj i Sanela Karas rekle su nam da jedva čekaju nastup na maskenbalu, u utorak u Vatrgoasnom domu u Svetom Petru Orehovcu, gdje će se predstaviti s pjesmom iz crtića Bumba. Jedva čekamo da vidimo u kakve će se likove iz crtića pretvoriti učenici ostalih razreda. /Ana-Marija Nemčić, 6.b/
M. Kurtnajek, D. Oblakovič, N. Žugec- nagrađene iz smjene A
Valentinovo
M. Kurtnajek, D. Oblaković, N. Žugec- nagrađene iz smjene A
Osmašica Nikolina Žugec za A smjenu i šestašica Ana-Marija Nemčić za smjenu B, osvojile su prve nagrade na školskom natječaju za najbolje pjesme o ljubavi. Pjesme o ljubavi pisali smo u povodu Valentinova, a po 3 najbolje pjesme iz svake smjene, danas (13. veljače), imali su prilike čuti svi učenici škole jer su ih nagrađene posjetile u njihovim razredima i čitale im svoje pjesme.
Čast da pročitaju svoje pjesme u smjeni A imale su još: Doroteja Oblaković i Marta Kurtanjek, učenice 5.a, koje su osvojile drugo i treće mjesto na natječaju. U smjeni B pjesme su još čitale trećašica Magdalena Santo i šestašica Veronika Šapnić. Pobjednice su nagrađene plišanim medvjedićima, dobitnice drugog mesta dobile su šalice sa srcima, a dobitnice trećeg mjesta plišanu mišicu. Sve nagrađene dobile su još i velike čokolade.
M. Satno, V. Španić, A.M. Nemčić i D. Mamek- smjena B
Hoće li one dobivene čokolade, sutra na Velentinovo, možda pokloniti svojim simpatijama nismo doznali, ali je poznato da je na natječaj stiglo 19 pjesama, od kojih su samo dvije napisali dječaci.
U povjerenstvu za izbor pjesama bile su učiteljice : Marina Golec, Nataša Šmid, Brankica Raguž, Mirjana Škvorc i Andrea Katanović te učenice Antonija Kos i Sara Orak. Prigodni valentinovski pano uredile su učiteljica Željka Fadiga te učenice Jasmina Futnak i Mihaela Miklečić, učenice 6.b. /Jasmina Funtak, 6.b; fotografije: S.L./
Poslušajte nagrađene
Na poveznici ispod fotografija poslušajte kako su svoje pjesme recitirale nagrađene pjesnikinje, a u nastavku pročitajte i ostale pjesme pristigle na natječaj. Na početku snimke su pjesme smjene B.
ZALJUBLJENI DJEČAK
Već me neko vrijeme
Taj nemir muči
Ne jedem, ne spavam
Niti ne učim.
Pred očima je mojim
I kad ih sklopim
Od pogleda njenih
Kao sladoled se topim.
Srce je izgubilo ritam
Pa sad ubrzano tuče,
Kad sam pored nje
Strašno mi je vruće.
Dlanovi mi se znoje,
Noge mi se tresu,
Ne mogu se sjetiti
Ni ime, ni adresu.
Ali to nije ništa!
Bez panike, molim.
Zaljubio sam se, eto
I sad ludo volim. Karlo Orehovački, 8.a
LJUBAV
Ljubav je kad zaljubiš se u nečije oči
I kad ih sanjaš cijele noći.
Kad te u sedmo nebo ponese svaki njegov pogled,
I kad ti je osmjeh taj sladak kao med.
Neopisiv osjećaj to je,
koji ubrzava srce moje.
Srce tada kuca tisuću puta u minuti,
Onda kada me baš ništa ne ljuti.
Kada se smijem uvijek iz jednog razloga,
A razlog je on, ljubav srca moga.
Ljubav je kada ne možemo razmišljati o ničem drugom,
Kada sve vrijeme bez njega nazivamo tugom.
Kada imam u glavi tisuću riječi kojima bi mogla opisati to,
Kada si sretan kao da si osvojio loto.
Ljubav je to neopisivo nešto
Koje se riječima ne može napisati vješto. Veronika Tomak, 8.a
STARA LJUBAV
Ima jedna stara ljubav
koju još volim.
Duga šetnja iz
sedmog neba,
nema kraja.
Volim ga još,
a moram bez njega.
O, ljubavi stara.
Ima jedna stara ljubav
Koju još volim.
Dugoj šetnji iz sedmog neba,
nema kraja. Jasmina Funtak, 6.b
LJUBAV
Ljubav je radost,
kolika god velika da je strast.
Ljubav je nešto neopisivo, neizrecivo,
nešto neodoljivo ali je osjećajna.
Ljubav je nešto najljepše u životu,
svi vole ljubav jer je nježna i meka,
topla je ko mala deka.
Svi ljudi vole ljubav
jer je ljubav kao san.
Kada zažmiriš, sanjaš je,
kada si budan, osjećaš je.
Ljubav nikad nije bila bolji osjećaj,
jer je ljubav izdaleka sjaj! Antonela Štimac, 6.b
LJUBAV
Zaljubljen može biti svak,
malen, velik, pa čak i đak prvak.
Zaljubljen možeš biti, ali kad te
netko povrijedi, osjećaje ne možeš skriti.
Ljubav je nešto najljepše,
nešto što te vodi do zaljubljenosti,
zato je to najljepši osjećaj na cijelom svijetu. Tanja Šatrak, 6.a
LJUBAV
I sunce i more i nebo
sve si moje,
i danas i jučer
i zauvijek.
I ljeto i zima i snijeg
sa planina,
Sahara pijeska nema
koliko ljubavi za tebe
imam ja!
Nije Amerika, nije ni Meksiko,
ni vrela Afrika ko ti
vjeruj nitko. T.M.
LJUBAV
Ljubav je skup osjećaja.
Sreće kad ga vidiš,
tuge kad ga ne vidiš,
srama kad ga pogledaš u oči.
Svaku sekundu misliš o njemu,
no ne želiš mu reći što je na stvari,
već želiš da on napravi prvi korak.
Na njega ćeš uvijek misliti
i uvijek će ti biti na
posebnom mjestu u srcu. Veronika Međan, 7.a
Želim
Za danas želim da me pozdraviš.
Da me primijetiš.
Da mi malo pažnje pokloniš.
Da pomisliš jednom na mene
i ne misliš samo na sebe.
Da ne misliš na matku
ili hrvatski.
Na prirodu i engleski.
Želim da misliš na mene
kao što ja stalno mislim na tebe. Emanuela Koretić,5a
Ljubav
Ljubav je kao san,
ljubav je kao pero
što te nježno škaklja.
Ljubav je kao sunce
što te miluje.
Ljubav je puna emocija.
Ljubavi se rađaju
svaki dan.
Ljubav neki kriju.
ALI ZAŠTO LJUBAV KRITI? Lorena Benčak, 2. razred
Ljubav
Ljubav je smisao života,
priča bez kraja
neukrotiva veza između dvoje ljudi
i početak beskrajnog raja.
Ona je neuništiva,
nje se ne možeš lako odreći,
ali se moraš potruditi
i ljubav na pravi način steći.
Ljubav je lijepa
ljubav je čista,
čovjek kad je ima
sav blista. Karla Ruganec, 8.a
Bez tebe
Bez tebe
Nedostaje mi
Sreća
Tvoj osmijeh
I dodir tvojih usana
Bez tebe
Život nije vrijedan spomena,
bez tvoje ljubavi
u mom srcu je praznina. Antonija Kos, 8.a
Ljubav u osnovnoj
Išli su u peti razred
kad su se zaljubili.
Nisu znali što je ljubav,
no znali su se ljubiti.
Na fejsu su objavili
da su oni par savršeni.
Dva dana je ta ljubav trajala,
dok ona nije sliku drugog dječaka lajkala. Antonija Kos, 8.a
Gosti s Hrvatskog radija i HRT Akademije na prvom susretu objasnili su nam što je naš zadatak u projektu koji promiče filmsku pismenost
S. Krovinović, G. Jablanović, M. Makovec
Zajedno s učenicima iz Španjolske, Ujedinjenog Kraljevstva, Rumunjske, Italije, Francuske, Islanda i Italije, naša i još 5 hrvatskih škola sudjelovati će u projektu FRED AT SCHOOL. Da bi nam objasnili kakav je to projekt i što je naš zadatak, nedavno (9. veljače) su nas posjetile Sandra Maričić i Majda Makovec, novinarke Hrvatskog radija, te Snježana Krovinović i Goran Jablanović s HRT Akademije.
Od njih smo doznali da je FRED AT SCHOOL projekt kojeg financira Europska Unija u okviru programa “Kreativna Europa” (Stručni razvoj publike), a cilj mu je procijeniti i promicati filmsku pismenost među učenicima, ali i upoznati ih s medijem radija.
Prvi naš i zadatak ostalih sudionika u projektu, bit će popunjavanje on-line ankete s pitanjima u vezi filmske pismenosti i navike gledanja filmova. Zatim će svatko u svojoj školi učiti ponešto o filmu i povijesti filma, a potom slijedi zajedničko gledanje u online “Virtualnom kinu”. Svi sudionici projekta, kako su nam rekle Makovec i Maričić, gledat će filmove o ljudskim pravima. To su filmovi koji su bili među finalistima LUX-a, filmske nagrade koju dodjeljuje Europski parlament. Gledat će se ukupno četiri filma u razdoblju od ožujka do svibnja.
Na FRED radiju emitirat će se i razgovori s glumcima
Nakon gledanja filma naš će zadatak biti da analiziramo filmove i da našu diskusiju tonski zabilježimo, a zatim će se na temelju toga pripremati radijske reportaže. Te će se reportaže emitirati na FRED internetskom radiju. Na FRED radiju će se osim učeničkih reportaža moći slušati i razgovori s redateljima, glumcima i drugim sudionicima filmova.
Maričić snima Marka Miklečića
Kako bi bolje shvatili što se od nas očekuje nakon gledanja filma, naši gosti su nam prikazali film “Brašnići”, učenika OŠ Marije Jurić Zagorke iz Zagreba. Poslije smo razgovarali o filmu, a novinarke su nas snimale, i odmah nakon toga pokazale su nam kako se prilog može urediti u programu za montiranje Netia.
Na početku je bilo teško iz nas izvlačiti riječi, pogotovo od dječaka, ali nakon nekog vremena smo se opustili. Kad smo čuli kako to zvuči kad je montirano, zaključili smo da smo ipak rekli dosta zanimljivih misli vezanih uz film koji smo gledali. Novi susret s novinarkama HRT-a očekuje nas u ožujku nakon što pogledamo prvi film. /Nikolina Žugec, 8.a; fotografije: S.L./
Na Festivalu u Dugom Selu, grupa učenika izvela skladbu Klaudija Mažara, učenika 6.b
Nas sedmoro osjećali smo se kao zvijezde na predivno uređenoj pozornici 1. Festivala dječjeg glazbenog stvaralaštva. Među svim onim od balona i papira izrađenim violinskim ključevima i notama, u dvorani OŠ „Ivan Benković“ u Dugom Selu, izgubili smo tremu čim smo započeli svirati „Dark Street“, skladbu našeg kolege Kaludija Mažara (učenika 6.b), koja nas je i „dovela“ na Festival.
Na Festivalu su nastupili predstavnici 12 osnovnih škola koje je izabralo povjerenstvo po raspisanom natječaju. Mi smo jedini nastupili s intrumentalnom skladbom. Naša mentorica Ivana Šiković, a i mi sami, bili smo zadovoljni našim nastupom, a uživali smo slušajući i nastupe drugih izvođača. Osobito nam se svidio nastup Jadrana Mihelčića, učenika iz Oš Matija Gupca iz Zagreba, nagrađenog za najbolju glazbenu izvedbu.
U počast glazbi i haljina s notama
Mihelčić je pjevao tako divno, da smo se naježili od njegova glasa. Ujedno je svirao i klavir, a doznali smo da je sam i skladao skladbu koju je izvodio. Bilo je lijepo i družiti se s učenicima drugih škola, a imali smo priliku upoznati i fotografirati se s mladom kantauotoricom Sarom Renar, koja je nedavno nominirana za glazbenu nagradu Porin i to u dvije kategorije: za najbolji album alternativne glazbe te za najbolju žensku vokalnu izvedbu.
Unatoč tome što nismo osvojili ni jednu od triju nagrada, bili smo jako zadovoljni što smo imali priliku nastupiti na ovom, izvrsno organiziranom Festivalu, na kojem je počast glazbenom stvaralaštvu svojom haljinom ukrašenom notama dala i Sandra Frančišković, tajnica Opusa, Udruge koja je organizirala Festival. /Mihaela Miklečić, 6.b; fotografije: Opus/
Nagrađeni su i…
Na Festivalu su dodijeljene još dvije nagrade. Nagrada za najbolju skladbu pripala je učenicima OŠ Antuna Mihanovića iz Osijeka, a nagrada za najorginalniju izvedbu učenicima Oš Ljudevita Modeca iz Križevaca.
Na prvoj poveznici pogledajte video snimku nastupa u Dugom Selu. Mobitelom ju je snimila mentorica Ivana Šiković. Na drugoj poveznici poslušajte zvučnu snimku Mažareve skladbu izvedenu prilikom probe u školi 4.veljače.
S našim susjedom, proizvođačem cvijeća Tomislavom Gorjancom, razgovarali smo o cvjećarstvu
Tomislav Gorjanac
U blizini naše škole, nalazi se jedno od najljepših dvorišta u Orehovcu. To se dvorište ističe po prekrasno uređenom zelenilu kao i balkon drvene kućice u prednjem dijelu imanja, koji je svake godine ukrašen drugačijim cvjetnim kombinacijama. Vlasnik imanja je Tomislav Gorjanac, tridesettrogodišnji inženjer poljoprivrede. Njemu je stalo da mu dvorište uvijek ima brižno njegovano zelenilo jer cvijeće je njegov posao.
Proizvodnjom cvijeća u svojoj tvrtki „Poljoprivredna proizvodnja presadnica cvijeća Tomislav Gorjanac“ bavi se još od 1999., a cvijeće ga okupira još od ranog djetinjstva jer je njegova obitelj prvi plastenik podigla 1990. godine. Da bi bio još stručniji u uzgoju cvijeća prije dvije godine upisao se i na specijalistički studij cvjećarstva i povrtlarstva na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, no unatoč stručnosti i ljubavi prema cvijeću kaže da „cvjećarima ruže ne cvatu“, odnosno da je posljednjih godina sve teže opstati u ovom poslu.
Iz školskog dvorišta vidimo vaše plastenike. Kolika je površina na kojoj uzgajate cvijeće?
Cvijeće uzgajamo na 1.600 metara četvornih u grijanim staklenicima i na oko 4.000 metara četvornih na otovrenom. Uzgajamo različite vrste balkonskog i cvijeća za gredice te trajnice.
Gdje sve prodajte cvijeće koje proizvedete?
Najviše, čak oko 80 posto kod kuće, gdje je i proizvodnja. Kupci zadovoljni našom kvalitetom, dolaze k nama kupovati i iz Križevaca, Zagreba, Varaždina te s bjelovarskog područja. Ostatak prodajemo na tržnici u Zagrebu, Križevcima i nešto u cvjećarnama.
Jeli cvjećarstvo isplativ posao?
Bio je, no otkako je kriza jedva opstajemo. Krenulo je slabije od 2008., a od 2010. sve je teže i teže. Otkako je kriza, ljudi manje drže do cvijeća, manje se kupuje, a cijene nekih proizvoda potrebnih za našu proizvodnju rastu. Na primjer, cijena nafte koja nam služi za grijanje staklenika od 1999. je porasla s 3,5 kune, na 7 kuna. Nas je troje stalno zaposlenih i sve je teže svaki mjesec namaknuti potreban iznos za plaće.
Koji problemi vas cvjećare još opterećuju?
Jedan od problema vezan je uz naš kraj. Naime, poticaji u cvjećarstvu riješeni su na nivou općina i županija, pa tako npr. cvjećari na području Varaždina i Čakovca imaju poticaje od 5 kuna po metru četvornom. U našoj Općini takvi poticaji ne postoje. Otako smo ušli u EU problem je i to što više ne smijemo sami razmnožavati biljke već ih moramo kupovati od ovlaštenih tvrtki. To još poskupljuje proizvodnju. Sami smijemo razmnožavati jedino one vrste koje su na tržištu više od 25 godina. /Lorena Hubina, 8.a; fotografije L.H./
Rurika- Eko
Čitala sam i svojoj maloj susjedi i ona je bila jako sretna. Osobito dok sam joj čitala slikovnicu iz koje „iskaču“ papirnati gmazovi kad se otvori – rekla nam je trećašica Elena Bošnjak. Ona i ostalih 12 učenika učiteljice Marine Golec, od listopada do siječnja kući su nosili ruksak ispunjen s osam knjiga kako bi ih tijekom 7 dana čitali zajedno s članovima obitelji.
U ovom su ruksaku nosili knjige
Učiteljica Golec kazala nam je kako je projekt „Čitanje u obitelji“ bio dobro prihvaćen među učenicima. Napomenula je da su ga osim učenika dobro prihvatili i roditelji. To su potvrdile i ankete provedene među roditeljima trećaša nakon završetka projekta. Od 13 anketiranih svi se se izjasnili da projekt smatraju korisnim, a gotovo svi roditelji, njih 12, napisali su da bi bili spremni izdvojiti iznos između 10 do 40 kuna za nabavu novih knjiga ukoliko bi njihova djeca ponovno sudjelovala u sličnom projektu, a škola ga ne bi mogla financirati.
Neki od roditelja napisali su da ih je projekt potaknuo da barem jednu večer u tjednu provedu čitajući sa svojim djetetom, a neki misle da će s djetetom ubuduće više razgovarati o pročitanom. Roditelji ističu i da je tokom zajedničkog čitanja vladalo ozračje zadovoljstva i zajedništva. /Ivana Miklečić, 6. B; fotografije S.L./
Što su nam još rekli učenici Helena Kemenović – čitala sam s mamom. Njoj se najviše svidjela knjiga „Jedini svjedok ljepote“, a meni slikovnica „Morska pjena“ jer jako volim more.
Josipa Mikec – čitala s mamom, tatom i bratom. S bratom Kristijanom čitala sam „Gmazove“, s mamom knjigu „ Mali Jan ima plan“, a tata je čitao „Zamku za roditelje“ i rekao je da mu se knjiga baš sviđa.
U prostorima Hrabrog telefona u Zagrebu o nasilju na internetu (cyberbullying) razgovarali smo s psihologinjom Ines Rezo i zatim smo pripremili radijsku reportažu pod naslovom „Biraj riječi hejt spriječi“.
U pripremi reportaže sudjelovale su: Jasmina Funtak, Antonija Kos, Mihaela Miklečić, Veronika Tomak i Nikolina Žugec. Emisiju poslušajte na poveznici ispod teksta. /Uredništvo/
P.S Iz nekog razloga emisija se ne može slušati kad se na klincek.com uđe preko tražilice Internet explorer. Preporuka slušajte preko Firefoxa ili Crome.
Radionicu o nasilju na internetu održala nam članica Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu
Djeca koju netko zlostavlja putem interneta ili dobivaju neprimjerene ponude i sadržaje putem elektorničke pošte i mobilnih telefona mogu to prijaviti policiji putem MUP-ove aplikacije Red button. Doznali smo to (23. 1. 2015.) od Dijane Marković, članice Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu.
Dijana Marković
Ova udruga iz Zagreba od 2008. kroz projekt „Djeca medija“ nastoji mlade korisnike medija poticati da s „razumijevanjem i kritičkim odmakom konzumiraju medijske sadržaje“. U sklopu tog projekta posjećuju škole i održavaju radionice, a radionica u našoj školi bila je prva koju su članovi Društva održali u nekoj školi na području Koprivničko-križevačke županije.
Ustvari Marković je u našoj školi održala dvije radionice. Po jedan razred petaša i šestaša imao je prilike sudjelovati u radu radionice o „Cyberbullyingu“, a sedmaši i osmaši u radionici na temu „Nasilni sadržaji u svijetu medija“.
Na prvoj radionici imali smo prilike čuti i o problemima krađe i promjene lozinke za e-mail ili nadimak na chatu i lažnom predstavljanju. Otvaranje lažnih profila i upadanje u tuđe profile često se koristi i za nasilje, istaknula je Marković.
Upozorila je učenike i da budu vrlo oprezni sa šiframa i da nikad ni svojim prijateljima ne govore svoje šifre. – Danas ste najbolji prijatelji, sutra se možete posvađati i ta osoba može iskoristiti vašu šifru, svašta napisati na vašem profilu, ukoliko se na primjer radi o šifri za Facebook – rekla nam je Marković. Neki učenici su se tad otvorili i ispričali da im je provljeno u njihove Facebook profile.
Petaši i šestaši na radionici
Razgovarali smo i o postavljanju fotografija na Facebook i dobili savjet da ukoliko to činimo pripazimo na postavke privatnosti. Marković je napomenula i da nikako na internet ne postavljamo svoje obnažene fotografije kako ne bi dospjele „u ruke“ pedofila koji ih mogu iskoristiti za stavljanje pornografske stranice ili u druge neprimjerene svrhe.
Savjetovala nam je i da na svojim Facebook profilima nikako ne objavljujemo svoje adrese i brojeve mobitela, niti lokacije na kojima se trenutno nalazimo te da ne prihvaćamo nepoznate osobe za prijatelje.
Na radionici smo analizirali neke od slučajeva nasilja putem interneta, a saznali smo i da su Kaznenim zakonom predviđene novčane i zatvorske kazne za neovlašteno pristupanje računalnom sustavu ili računalnim podacima. /Mihaela Miklečić, 6.b; fotografije: S.L./
Marković nam je na radionici rekla da se možemo obratiti i njihovom Društvu u slučaju problema vezanih uz nasilje na internetu ili vezano uz postavke naših Facebook profila i slično. Njih se može kontaktirati na info@djecamedija.org
Kao član Kazališnog studija mladih glumio u predstavi “Kako preživjeti kao teenager”
Gluma je u osnovnoj školi bila omiljena aktivnost našeg bivšeg učenika Fabijana Lončara. On je tri godine uzastopno našu školu predstavljao na državnoj Smotri LiDraNo, a veza s glumom koja je započela na poticaj njegove mentorice Emine Baričević, nastavlja se i dalje. Naime, Fabijan se glumom nastavio baviti i u Srednjoj gospodarskoj školi, gdje sad pohađa prvi razred veterinarskog smjera.
Na nedavno održanom međuopćinskom LiDraNu svoju je novu školu predstavljao s tekstom Zvonimira Baloga “Jožekova zagorska”, a doznali smo da svoj glumački talent nastoji razvijati u Kazališnom studiju mladih HNK Varaždin. Fabijan nam je ispričao da je polazeći radionice u tom studiju pod vodstvom voditelja Vlade Krušića uspio puno naučiti.
Što su naučili polaznici radionice prikazuju i publici HNK Varaždin, pa je tako i Fabijan ljetos imao priliku nastupiti pred prepunom dvoranom varaždinskog kazališta. – Predstava u kojoj sam glumio zove se “Kako preživjeti kao teenager”. Ja sam u predstavio glumio Jožeka, luzera koji se preobražava u super popularnog dečka – rekao nam je Fabijan. Zanimljivo mu je bilo i samo nastajanje predstave jer su svi polaznici sudjelovali u osmišljavanju svojih uloga. Fabijan planira nastaviti pohađati radionice Kazališnog studija u Varaždinu, a ima i želju studirati glumu. /Veronika Tomak, 8.a; fotografije:Emina Baričević/
