Marin Biškić i njegove čokoladne gramofonske ploče
Gramofonska ploča
Marin Biškić i njegove čokoladne gramofonske ploče
Danas glazbu slušamo uglavnom s interneta ili cd-a, a nekad se slušala s gramofonskih ploča koje su se vrtile na gramofonu. Te su ploče bile napravljene od plastike. No, nedavno smo na internetu (na web stranici dnevno.hr), pročitali da Splićanin Marinko Biškić izrađuje gramofonske ploče od čokolade i one doista sviraju.
Biškić, vlasnik tvrtke Luxor, koja proizvodi čokolade Nadalina, tvrdi da njegova čokoladna ploča može svirati na kvalitetnijem gramofonu i do 20 puta, a onda se može pojesti. Kaže i da nije jedini u svijetu koji je napravio takvu ploču, ali je jedini čija ploča svira njegovu glazbu. Naime, Biškić je i glazbenik i ima svoj band „Narodno blago“ i na čokoladanoj gramofonskoj ploči snimljena je pjesma njegovog banda „O, kakva Luna/(Guarda che luna)“.
Ukoliko mislite da vas zezamo, i ne vjerujete nam, pogledajte dva video priloga na kojima možete i poslušati kako zvuči pjesma s čokoladne gramofonske ploče. /Mihaela Miklečić, 7.b; fotografija preuzeta s interneta/
Božićni jarac
U švedskom gradu Gävle pred Božić pripreme i ukrase veliku skupturu jarca od slame. Jarac je kod njih tradicionalna božićna figura. Taj običaj je započet 60-tih godina 20. stoljeća, a običaj je i da jarac ne „doživi“ Božić jer ga prije spale ili na drugi način unište. (Izvor – studentski.hr)
Božićni krastavac
U Njemačkoj je običaj da se kao posljednji ukras na bor stavi stakleni božićni krastavac. On se stavlja duboko u božićno drvce, a dijete koje ga prvo nađe na božićno jutro na dar dobiva poseban poklon (Izvor – index.hr)
Skrivanje metli
U Norveškoj na Božić je običaj dobro sakriti metle. Razlog je želja da domaćinstvo ne posjete vještice i ukradu metle. (Izvor- bum. magazin)
Držanje za ruke
U Švedskoj je običaj da se prilikom podjele poklona svi prisutni uhvate za ruke i pjevajući igraju kolo oko bora. (Izvor- Lukin portal za djecu i obitelj)
Rolanje na mise
U gradu Caracasu, u Venezueli, običaj velikog broja posjetitelja jutarnjih misa je da od 16. do 24. prosinca u crkvu dolaze na rolama.
Zbog takvih rolera, a često su to i cijele obitelji, ceste su u tom razdoblju zatvorene do 8 ujutro kako bi ljudi mogli sigurno doći do crkvi (Izvor- bljesak.info)
Ukrašavanje paučinom
U Ukrajini božićna drvca često umjesto kuglicama ukrašavaju lažnim paučinama i paucima. Vjeruju da to donosi sreću i blagostanje. Običaj dolazi od legende o siromašnoj obitelji koja nije imala čime okititi bor, pa su bor ujutro našli okićen paučinom koja je na suncu izgledala poput zlatnih niti. (Izvor – studentski.hr)
Čestitaju omaskirani u životinje
U Latviji grupe čestitara po kućama idu pjevati božićne pjesme (koledanje je sličan običaj u Dalmaciji), a čestitari se oblače u kostime životinja (medvjedi, vukovi, konji….)
Latvijici rado primaju takve čestitare jer se vjeruje da svojim kostimima, pjesmom i plesom tjeraju zle duhove. (Izvor – bljesak.info) /Pripremila Mihaela Miklečić, 7.b; fotografije preuzete s interneta/
Roditeljski sastanci uglavnom su posvećeni informiranju o napretku učenika, no roditeljski održan 21. prosinca u prvom razredu učiteljice Dubravke Kos bio je drugačije vrste.
Roditelji, učenici i učiteljica Kos družili su se izrađujući prigodne božićne čestitke.
– Na radionici je bila opuštena atmosfera i dok smo zajedno radili čestitke, svi smo se imali priliku bolje upoznati – rekla nam je učiteljica Kos.
Dio izrađenih božićnih čestitki izložen je na prigodnom panou u učionici. /Ana-Marija Nemčić, 7.b; foto: Mihael Kos/
Od ukupno 19 nastupa, njih 9 u naslovu je sadržavalo riječ Božić. Nije to ni čudno, jer završno družnje učenika OŠ Sveti Petar Orehovecu u ovoj kalendarskoj godini bilo je posvećeno Božiću.
Priredba je održana 23.12. u Vatrogasnom dom u Svetom Petru Orehovcu, a uz učenike prisustvovali su joj i brojni roditelji.
Tko je sve nastupio pogledajte u 19 priloženih fotografija. / foto: S.L./
Božićna noć – t – 2Božićna priča – t – 3Božićni darovi – t – 4 – Fodrovec Božić u duši – t – 5 – Miholec Tiha noć – t – 6Božićna čestitka – t – 7Božićna čestitka – t – 8 Dvanest mjeseci doziva Božić – t – 9Radujte se narodi – t -10Večernji snijeg- t -11 GregurovecTama je svud – t – 12U to vrijeme godišta – t – 13Što bismo mogli pokloniti Isusu – t – 15Sveta je noć – t – 16Stiže nam Božić – t – 17Pahuljice padaju – t – 18Superstar – t -19 – Gregurovec
Originalni snješko glavna atrakcija u informatici rad je učiteljice Tanje Maltar Okun
Ukrašavanje prostora u kojem živimo u božićnom duhu, običaj je koji doprinosi blagdanskoj atmosferi, a ove godine na inicijativu učenice Mihaele Miklečić, u školi je izabrana i najljepše uređena učionica.
Posao izbora odradila je komisija u sastavu Snježana Švagelj, Katica Tremski i Mihael Kos.
Nakon pregleda svih učionica članovi komisije su tajnim glasanjem izabrali pet naljepše uređenih učionica. Po mišljenju komisije rezultat je slijedeći: 5. mjesto – učionica hrvatskog jezika 4. mjesto- učionica male škole 3. mjesto – učionica prvog i drugog razreda 2. mjesto – učionica trećeg i četvrtog razreda 1. mjesto – učionica informatike.
Komisija je obrazložila da je prvo mjesto pripalo učionici informatike zbog najviše detalja koji su povezani u priču, te zbog originalnog snješka izrađenog od plastičnih čašica koji dominira učionicama. Pobjednicima će nakon završetka praznika biti dodjeljena prigodna nagrada.
Na fotografijama pogledajte kako su uređene najljepše učionice. /Uredništvo; foto: S.L./
Učionica trećeg i četvrtog razreda – 2. mjesto Učionica prvog i drugog razreda – 3. mjesto Učionica male škole – 4. mjesto Učionica hrvatskog – 5. mjesto
A.M. Nemčić, M. Šantić, M. Miklečić, A. Štimac, K. Halić Kordić
Dječja prava
A.M. Nemčić, M. Šantić, M. Miklečić, A. Štimac, K. Halić Kordić
Mladi savjetnici pravobraniteljici svoja mišljenja najčešće iznose preko zatvorenog e-foruma
-Po mom mišljenju u školi ima premalo sati likovnog i glazbenog odgoja i to sam rekla pravobraniteljici- kazala nam je to Kana Halić Kordić, članica Mreže mladih savjetnika pravobraniteljice za djecu. (Što sve spada u djelokrug rada pravobraniteljice za djecu pročitajte na sljedećoj poveznici https://www.klincek.com/?p=2379 u rubrici Povećalo u tekstu pod naslovom “Majke najčešće upozoravaju na kršenja prava djece.)
Pravobraniteljica Ivana Milas Klarić i učenk iz Pranjana Kosta Matijević
No, to je samo jedan od problema iz života mladih na koji je Kana ukazala pravobraniteljici, doznali smo to prilikom posjete (3.12.) pravobraniteljici za djecu Ivani Milas Klarić. Tada smo pravobraniteljici predstavili naš projekt „I tvoj glas može biti dio rješenja“, a i imali smo prilike upoznati i Kanu. Ona kao članica MMS, savjetodavnog tijela od 20 članova, ima priliku pravobraniteljici ukazivati na teme i pitanja važne za život mladih.
Članovi MMS aktivno iznose svoja mišljenja kad se donose novi zakoni i politike koji se tiču mladih ili kad pravobraniteljica istupa u javnosti, vezano uz teme važne za život mladih. – Ponekad imamo sastanke u Uredu pravobraniteljice, a ponajviše svoje mišljenje iznosimo putem zatvorenog e-foruma. Na forumu smo gotovo svakodnevno aktivni- doznali smo od Kane, učenice prvog razreda II. gimnazije iz Zagreba. Osim takvog načina rada, mladi savjetnici ponekad sudjeluju i na različitim konferencijama vezanim uz mlade.
U Grčkoj predstavljala hrvatski MMS
Kao predstavnica MMS-a, Kana je ljetos boravila u Grčkoj na ENYA forumu na temu nasilja među mladima. Tamo je imala priliku upoznati mlade savjetnike iz 10 zemalja, a u lipnju je u Zagrebu s pravobraniteljicom sudjelovala na Okruglom stolu na temu utjecaja siromaštva na djecu.
– Sviđa mi se biti u MMS, za nas članove to je korisno jer imamo priliku puno naučiti o pravima djece. Korisno je i za pravobraniteljicu jer na izravan način dobiva uvid u poglede nas mladih – kaže Kana. Od nje smo doznali i da se savjetnici biraju svake 3 godine javnim pozivom. Zainteresirani za članstvo moraju napisati svoj životopis, a nove članove MMS-a biraju oni koji su na odlasku. Kana nam je rekla da se ona za članstvo u MMS-u zainteresirala kroz rad u filmskoj grupi OŠ Bartola Kašića, gdje su snimali filmove o pravima djece. /Mihaela Miklečić, 7.b; foto: S.L./
Što je još Kana predložila pravobraniteljici
Kad se raspravljalo o kriterijima upisa u srednju školu, Kana je ukazala na problem zapostavljanja učenika umjetničkih škola, u odnosu na sportaše koji su dobivali dodatne bodove. Pravobraniteljici je iznijela i svoje poglede na sudjelovanje djece u reallity emisijama, a ona i njeni prijatelji iz MMS često putem foruma pravobraniteljici ukazuju na probleme oko ocjenjivanja, odnosa profesora prema učenicima i mnoge druge probleme u školama.
Svojim projektom Centar za mirovne studije nastoji promicati svijest o potrebi suživota s imigrantima
Emina Bužinkić i Prince Wale Soniyiki
Nigerijsko jelo moin, moin tj. popečke od graha, paprike, kozica i nekoliko vrsta začina nedavno su (5.12.), u PŠ Gregurovec kuhali Nigerijac Prince Wale Soniyiki, predsjednik Društva Afrikanaca u Hrvatskoj i Emina Bužinkić iz Centra za mirovne studije.
Moin, mon je bio vrlo ukusan, u što smo se uvjerili, svi mi prisutni na radionici Okus doma. Radionica je organizirana u sklopu projekta „I tvoj glas može biti dio rješenja“, a prisustvovali su joj i naši prijatelji iz Pranjana jer se održavala u vrijeme učeničke razmjene.
Osim što smo fino jeli, na radionici Okus doma razgovarajući s Eminom Bužinkić doznali smo, između ostalog, da je cilj projekta Okus doma „ kroz jezik hrane promicati svijest o potrebi suživota s imigrantima* i njihovog uključivanja u društvo“. (*Imigranti – ljudi koji su se naselili u stranoj zemlji radi dugotrajnog ili stalnog boravka; useljenici)
Snimajući video reportažu od Princa smo doznali kako se snalazi u Hrvatskoj. Više o Princu doznat ćete iz reportaže, a danas kad se obilježava Međunarodni dan imigranata, otkriti ćemo samo da je Princ iz Niegerije bio prisiljen otići zbog krvavih vjerskih sukoba u njegovoj zemlji, te da je jedno vrijeme radio i za generala Antu Gotovinu u njegovom tunogojilištu.
Međunarodni dan migranata
Prema podacima s web stranice Crvenog križa, broj ljudi koji žive izvan svoje zemlje (migranata), u svijetu stalno raste. Navodno ih je sada preko 230 milijuna, a veliki broj njih „nema pristupa osnovnim socijalnim pravima“ . Međunarodni dan migranata obilježava se od 2000. godine, s ciljem da se „naglasi važnost poštivanja njihovih ljudskih prava i osiguravanja uvjeta života dostojnog čovjeka“
Emini i Princu pomagali su učenici i voditeljice projekta
Jabuka TV snimila je prilog o našoj zvučnoj knjizi „Nulti sat“ i njenom predstavljanju u društvu autora knjige Siniše Cmrka, u Centru za odgoj i obrazovanje „Vinko Bek“. Prilog su pripremili novinarka Tihana Rilak Urošević i snimatelj Petar Grgasović.
Prilog je emitiran u emisiji Serbus, a traje 2,30 minuta. Dostupan je na poveznici ispod teksta. /Uredništvo /
Ravnatelj Stjepan Lučki, urednica Majda Makovec, voditeljice projekta iz Srbije Jelena Drmanac i Dragana Babović
Radio
Ravnatelj Stjepan Lučki, urednica Majda Makovec, voditeljice projekta iz Srbije Jelena Drmanac i Dragana Babović
“Umijeće odrastanja”, emisija urednice Majde Makovec, također je popratila naš ACES projekt “I tvoj glas može biti dio rješenja”.
Urednica Makovec posjetila nas je 4. 12. kad smo s našim partnerima iz OŠ “Ivo Andrić” iz Pranjana u Srbiji bili u Gradskoj knjižnici u Križevcima. U emisiji govore učenici iz obje škole, voditeljice projekta i ravnatelj Stjepan Lučki.
Emisija je emitirana jučer (14.11.) na Prvom programu Hrvatskog radija u 10.07. Prilog je dostupan na poveznici ispod teksta. /Uredništvo/
Danijela Hruškovec, Bojan Lučki, Helena Kemenović, Karla Ferenčak
Trećaš Bojan Lučki, četvrtašica Helena Kemenović, petašica Karla Ferenačk i šestašica Danijela Hruškovec pobjednici su Kahoot kvizova održanih krajem studenog.
Oni su se školskom Čitalačkom klubu Online pridružili čitajući slijedeće knjige: trećaši – Sijač sreće, četvrtaši Eko-eko, petaši Zagonetno pismo, a šestaši Petlju.
Najžešće se navijalo u trećem razredu, gdje je vatrene navijače imao pobjednik Bojan Lučki. /Helena Kralj, 6.a; foto: S.L./
