Razliku smo naučili  na radionici šivanja torbi od traperica

Na radionici šivanja torbi od starih traperica čuli smo za pojam upcycling i zato smo odlučili podijeliti ga s vama, čitateljima Klinčeka. S tim pojmom upoznala nas je voditeljica radionice tekstilna dizajnerica Snježana Horvatić koja se već godinama bavi vođenjem radionica upcyclinga, a prva iskustva s upcyclingom stekla je u Londonu gdje je studirala.

-Ovo što danas radimo, nije recikliranje tekstila ovo je upcycling, a to znači da neki predmet koji više ne koristimo pretvaramo u nešto drugo da bismo mu dali drugi život. Ova se riječ sad puno koristi, ali mogli bismo upotrijebiti i riječi prenamjena, redizajn ili kreativna oporaba.  Mi ove stare traperice koje više ne koristite pretvaramo u nešto drugo. Recikliranje podrazumijeva nešto drugo i ono je ponovna prerada nekih predmeta u nove materijale – rekla nam je Horvatić, a mi ćemo to još dodatno pojasniti.

Na primjer, kad odvojeno skupljamo stari papir on će se u procesu recikliranja podijeliti na vrste, prati, miješati s vodom da bi se stvorila kaša, sušiti i valjati da bi bio spreman za izradu drugih predmeta, npr. papira za bilježnice, kartonske kutije i slično. Plastične boce će se rastaliti i od njih će se raditi novi proizvodi. Slično je i s metalnim predmetima, rastalit će ih i preraditi u nove predmete. Npr. potrganu zlatnu narukvicu netko će rastaliti i kasnije taj materijal prodati zlataru da možda on iz njega izradi prsten. Dakle, ovaj proces podrazumijeva razgradnju nekog proizvoda kako bi se prikupili  njegovi osnovni materijali.

Iako ne znače isto i upcycling i recikliranje važni su za zaštitu prirode i za dobrobit nas ljudi. Recikliranjem se smanjuje količina otpada na odlagalištima te emisija ugljika, a uglavnom se potroši i manje energije nego prilikom vađenja sirovina za stvaranje proizvoda.

Što se upcyclinga ili redizajna tiče i njime možemo smanjiti otpad, a to može biti i mogućnost za kreativce te za druženje i kvalitetno provođenje zajedničkog vremena. Baš tako je bilo i nama na subotnjoj radionici gdje smo se lijepo družile i bile kreativne te stvorile nove stvari iz nečeg što više ne koristimo. /Zara Slavi, 8. a; foto: S. L./

Osim pojma kružno gospodarstvo često se upotrebljavaju i pojmovi kružna ekonomija ili cirkularna ekonomija

Na sjednici Vijeća učenika u petak (31. 1. 2025.) razgovarali smo da bi skupljanje plastičnih boca mogla biti jedna od aktivnosti kojima bismo mogli doprinijeti nabavi učeničkih ormarića. Spominjući skupljanje boca ravnatelj Stjepan Lučki tom prilikom spomenuo je i termin kružno gospodarstvo  te smo u ovom članku odlučili objasniti što ustvari znači taj pojam.

Prema definiciji Europskog parlamenta kružno gospodarstvo je model proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala što je dulje moguće. ( Umjesto pojma kružno gospodarstvo, često se koriste i pojmovi kružna ili cirkularna ekonomija.)

Ušteda sirovina samo je jedna od prednosti kružnog gospodarstva

Dakle, recikliranje proizvoda uz ostale nabrojene mogućnosti jedna je od mogućnosti produljenja životnog vijeka proizvoda koji omogućuje da se ne moraju koristiti nove sirovine. To doprinosi uštedi sirovina koje nisu neograničene. Nafta na bazi koje se proizvodi plastika za boce jedna je od takvih sirovina čije su zalihe ograničene. Drvo je također takva sirovina, a sječom šuma, koje su dom mnogim životinjskim i biljnim vrstama, smanjuje se bioraznolikost.

Zato bi bilo dobro kad je god to moguće popraviti neki proizvod ili ga reciklirati. Ukoliko se neki razredi odluče skupljanjem plastičnih boca dati  svoj doprinos akciji nabave školskih ormarića, oni će biti među onima koji daju doprinos kružnom gospodarstvu.

Od prvog siječnja naknada za povratak boca porasla je s 0,07 eur na 0,10 eur  pa se čini da bi prikupljanje boca mogla biti aktivnost kojom bi mogli prilično doprinijeti akciji za nabavu ormarića. Naravno, ukoliko se dobro organiziramo. /Ema Pacur, foto: S. L./

Skupljanjem papira u školi također doprinosimo kružnom gospodarstvu

U našoj školi redovito skupljamo papir, a učenici se rado odazivaju akcijama utovara papira. Akcijama skupljanje čepova od baca također smo doprinosili kružnoj ekonomiji, a isto tako nekim našim akcijama čišćenja šuma u kojima se iz prikupljenog otpada odvajao dio kojeg je moguće reciklirati.