Klaudije Mažar, učenik generacije i ravnatelj Stjepan Lučki
Glavni urednik Klinčeka i marljivi glazbenik, učenik 8.b Klaudije Mažar, na današnjoj svečanosti oproštaja od osmaša proglašen je najboljim učenikom generacije. Na svečanosti su dodijeljene nagrade i svim učenicima viših razreda koji su ovu školsku godinu završili s odličnim uspjehom. Nagrađena su 52 odlična učenika, a nagrade
Načelnik Franjo Poljak
(knjige) im je u ime Općine uručio načelnik Franjo Poljak. Ravnatelj Stjepan Lučki dodijelio je nagrade osmašim odličnim tijekom cijelog školovanja. Te su nagrade dodijeljene slijedećim učenicima: Jasmina Funtak, Karlo Matoić, Dorota Franjčević, Mihaela Miklečić, Luka Matoić, Klaudije Mažar, Franjo Blagaj, Veronika Šapnić, Valentina Horvat i Luka Kukelj.
Osmaši su se prigodnim napjevima i poklonima oprostili od svojih razrednika Darka Kožara, Darka Višaka i Ivane Šiković te ostalih učitelja i djelatnika škole. U ime svih osmaša dirljiv je govor pročitala Mihaela Miklečić, učenica 8.b .
Mihaela Miklečić – oproštajni govor u ime svih osmaša
Na kraju svečanosti dodijeljena su priznanja učenicima koji su ove školske godine bili uspješni na državnim natjecanjima i smotrama, te županijskim natjecanjima i različitim natječajima. /Emanuela Koretić, 7.a; foto: S.L./
Odlični učenici svih 8 godinaMarko Puškar i mentor Goran Bejuk – 3. mjesto na državnom iz tehničkog Sudionici državnih smotri: Lidrano, Smotre hrvatskog školskog filma i Smotre iz područja građanskog odgoja i obrazovanja s mentoricom Stojankom LesičkiSudionici sportskih natjecanja s mentorom Sašom Šikićem – državno kros učenice – 16. mjesto,poludržavno ženski nogomet – 3. mjesto, stolni tenis učenice – 2. mjesto na županijskom i košarka učenice – 3. mjesto na županijskomEkipa Sigurno u prometu s mentoricom Karolinom Tomekovec – 2. mjesto na županijskom Jasmina Funtak, Mihaela Miklečić, Klaudije Mažar i mentorica Ivana Šiković – nagrađeni na Festivalu dječjeg glazbenog stvaralaštva Udruge OpusMihaela Miklečić i mentorica Brankica Raguž – 2. nagrada na natječaju “Volim Podravinu i Prigorje”Razrednik 8.a – Darko KožarRazrednik 8.b – Darko VišakRazrednica 8.c – Ivana Šiković
Na radionicama su nastali filmovi „About me“ i „Power Plant“
Kad su vam mentorice Yulia Aronova (Rusija) i Melanie Vialaneix (Francuska) lako je napraviti animirani film jer one tako dobro vode kroz vrlo složeni proces nastanka crtića da to ide bez muke. Naravno od velike pomoći u procesu nastajanja filma bili su nam i savjeti Ede Lukmana i Jasminke Bijelić Ljubić, naših domaćina iz čuvene čakovečke Škole animiranog filma (ŠAF), ujedno i organizatora 24. po redu Internacionalne radionice animiranog filma.
Zahvaljujući pozivu ŠAF-ovaca na radionici u Čakovcu nas četvero: Iva Šantić, Karla Ferenčak, Mihaela Pacur i Patrik Benčak te naša knjižničarka Stojanka Lesički bili smo od 25. lipnja do 1. srpnja, a rezultat rada nas i još 15-oro polaznika radionice iz Hrvatske i Slovenije su dva filma: „About me“ i „Power Plant“.
Grupa francuske mentorice Vialaneix radila je film o biljkama koje se pobune protiv tvornice, zagađivača okoliša, a film je napravljen od likova izrezanih od kolaž papira. Da bi napravili film nakon usaglašavanja oko teme na osnovu naših ideja, uslijedila je izrada storyborda (ilustrirani scenarij – scenarij za film razrađen po scenama i to u crtežima po potrebi s popratnim tekstualnim bilješkama), a zatim izrezivanje pozadine i likova u kolažu. To je tek manji dio posla jer sve te likove poslije smo morali animirati, tj. pomicati likove na pozadini malo po malo dok je netko od nas kamerom snimao svaki pomak u čemu nam je pomagao program Animation HD.
Karlin storybord
Nama Orehovčanima to je bilo prvi puta da radimo animacije za film, ali svi smo naporno radili od 9.30 do 18 sati, samo s pauzom za ručak od 13 do 15. Isto tako naporno radila je i grupa ruske mentorice Aronove. Za film „About me“ svaki od polaznika morao je napraviti mnoštvo crteža da bi izrazio ideju što bi želio biti i kako bi se predstavio drugima. Od nas polaznika iz Svetog Petra Orehovca, Karla Ferenečak je bila rekorder u broju nacrtanih crteža. Za svoj dio filma ona je napravila ukupno 103 crteža. Dio crteža potom se bojao ručno, a neki u Toon Boom Studiju, jednom od programa za animaciju. Potom je uslijedilo animiranje u već spomenutom programu, a na kraju je sve trebalo urediti u programu za montiranje Edius.
Naši filmovi prikazani su u čakovečkom Centru za kulturu pred brojnom publikom, u subotu 1. srpnja. Tada je prikazana i cijela ovogodišnja produkciju svih polaznika ŠAF-a. Neki od tih filmova polaznika ŠAF-a poslani su i na razne festivale u Hrvatskoj i svijetu od kuda se često vraćaju s brojnim nagradama jer radovi polaznika ove škole cijenjeni su među poznavateljima animiranog filma, ne samo u Hrvatskoj već i u svijetu. Uz brojne nagrade za filmove mladih ŠAF-ovaca prepoznat je i rad njihovih voditelja, pa je tako dugogodišnji voditelj i utemeljitelj ŠAF-a Edo Lukman 2014. odlikovan titulom Viteza Reda Akademske palme, cijenjenim priznanjem Republike Francuske za doprinos u razvoju francuskog školstva i promicanja francuske kulture.
Naši radionički filmovi jako su nam se svidjeli, a čini se i publici koja nas je nagradila burnim pljeskom. Vrlo zanimljivi bili su i filmovi i vježbe polaznika ŠAF-a koje su radili tijekom ove godine. Oni su ove godine bili jako vrijedni, pa je produkcija njihovih crtića trajala 40-tak minuta.
„Poenglezili“ smo se
Valja spomenuti da smo na radionicama većinu vremena govorili engleski kako bi mogli komunicirati s našim mentoricama. To je ponekad bilo naporno, ali snalazili smo se i naučili dosta novih riječi. Predah od engleskog bila su naša večernja druženja u pansionu obitelji Turk u Vučetincu. Tamo smo bili smješteni s dvoje polaznika iz Osijeka Lucijom i Svenom te tri polaznice iz Slovenije Živom, Tijom i Melissom i njihovom voditeljicom Španjolkom Clarom.
Uz događanja na radionici i druženja u pansionu Turkovih ovaj boravak u Čakovcu zapamtit ćemo i po izletu u Toplice Sveti Martin. Tamo smo u petak popodne uživali u kupanju. Pamtit ćemo i posjet lončarstvu obitelji Horvat u Svetom Urbanu. Svi koji su to htjeli mogli i su sami pokušati napraviti posudu od gline. – Na prvi pogled to izgleda lako, ali je jako teško. Treba staviti glinu na središte lončarskog kola, pa glinu treba jako stisnuti i zatim oblikovati. Tu sam stala jer mi nije išlo, no neki učenici i naše mentorice Yulia i Melanie, napravili su lijepe radove – kaže Iva Šantić, koja je u Čakovcu dobila nadimak Gazdarica. Tako ju je nazvao naš domaćin Lukman, a ubrzo su je tako zvali i neki od polaznika.
Za ovaj prelijepi tjedan u Čakovcu hvala našim domaćinima iz ŠAF-a Jasminki i Edi te našim mentoricama Melanie i Yuliji čijih nekoliko filmova možete pogledati na poveznicama ispod teksta. /Iva Šantić, 5.c; Karla Ferenčak i Mihaela Pacur, 6.a; Patrik Benčak, 6.b/
Filmovi Yulije Aronove – “Moja mama je avion” i “Eskimo”
Filmovi Melanie Vialaneix – “Ptice” i “Sutra će kišiti”
S Edom Lukmanom i Jasminkom Bijelić Ljubić voditeljima ŠAF-aS mentoricama Melanie Vialaneix i Yulijom AronovomSvi polaznici radionice s mentoricama i voditeljima ŠAF-aMetnorica Yulia AronovaPregled storyborda s mentoricom Melanie VialaneixPatrik Benčak
Iva Šantić
Sa studenticom Majom prilikom skeniranja crtežaIvin storybordKarla Ferenčak
Mihaela Pacur
Mentorica Yulia Aronova s polaznicimaŠpanjolka Clara snimala je dokumentarac o radionici u ŠAF-uBruno i njegov cvijet za filmNeki od likova za film “Power plant”Jedan od likova iz filma prilikom animacijeVrijedna crtačica LindaPolaznici radionice u prostoru ŠAF-a
Osječani i mi Iva Šantić, Patrik Benčak, Karla Ferenčak, Mihaela Pacur
Posljednji dan nastave ove školske godine neki su učenici proveli odgovarajući kako bi popravili ocjene, no većina učenika provodila se uz pjesmu s našim harmonikašem Mihaelom Ivšakom. Povremeno je harmoniku preuzimao i tamburaš Klaudije Mažar te svirke i pjesme nije nedostajalo.
Ipak uz pjesmu i veselje, posebno među osmašima kojima je ovo bio i rastanak s osmogodišnjom školom, bilo je i puno suza. Na priloženim fotografijama pogledajte i kakve su porouke za oproštaj s osnovnom školom na svoje majice “stavili” naši osmaši. /foto:S.L./
Mihael Ivšak i ekipa
Luka i Karlo Matoić, Franjo Blagaj i Klaudije Mažar
Pomaže li doista u koncentraciji ili je to samo hit koji će ubrzo biti zamijenjen nekim drugim
U 5.c razredu od ukupno 17 učenika njih 10 ima fidget spinner (u prijevodu – igračka koja se vrti, a sastoji se od tri ili četiri kraka i rotirajuće osovine). Slična situacija je i u ostalim razredima. Zato smo odlučili istražiti kada i kako je nastala ova mala igračka i čemu može zahvaliti ogromnu popularnost.
Patricija Fagnjen, Helena Kemenović, Iva Šantić, Karla Občević, Magdalena Santo
Najviše podataka o nastanku fidget spinnera pronašli smo na portalu zimo.dnevnik.hr, gdje pišu da su neki mediji tvrdili da je ovu igračku “još 1993. godine osmislila i patentirala Amerikanka Cahterine Hettinger“. No, po njenim riječima njen patent nema previše veze s igračkom kakva je popularna danas. Već navedeni portal, a i britanska Wikipedija spominju da se izum fidget spinnera pripisuje informatičaru Scottu McCoskery. On je takvu igračku osmislio 2014. kako bi se riješio nervoze na dugim i dosadnim sastancima. McCoskery je igračku nazvao torqbar, a kad ju je pokazao na internetu, “ljudi su ga počeli poticati da ju prodaje putem internet”. Navodno još neki ljudi tvrde da su odgovorni za osmišljavanje fidget spinnera, no njihova imena nismo pronašli. Zato smo pronašli podatak da su glavni razlog za popularnost ove male igračke društvene mreže koje su početkom ove godine počele “objavljivati video snimke svojih trikova s fidget spinnerima“.
Popularnosti igračke pridonosi i istoimena aplikacija koja je prema napisu portala telegram.hr (od 2. lipnja), u protekla dva tjedna preuzeta preko 7 milijuna puta. To je podatak za aplikaciju studia Ketchup, a to je samo jedna od brojnih sličnih aplikacija. Popularnosti igračke pridonose i brojni video klipovi i napisi u kojima se tvrdi da ova igračka djeluje na koncentraciju i da pomaže djeci koja imaju poremećaje pažnje, autizam ili probleme s tjeskobom. Međutim takve tvrdnje nisu dokazane. Ipak, u nekim američkim školama ih dopuštaju jer vjeruju da utječu na koncentraciju, a u drugima ih brane tvrdeći da učenicima odvlače pozornost od nastave.
Magdalena Santo
U našoj školi ne igramo se s njima na nastavi, ali se zato svaki odmor može vidjeti brojne učenike kako vrte fidget spinner. Neki od njih vrlo vješto balansiraju ovom igračkom. Mihael Šok u knjižnici ju je vrtio na nosu, a zatim s Krunoslavom Knezićem i Lukom Pacurom i na tenisici. Nekoliko učenika pitali smo zašto su kupili igračku. Svi su nam odgovorili da je razlog to što su je vidjeli na internetu ili kod prijatelja. Nitko nam nije potvrdio da mu igračka pomaže u koncentraciji pa se može pretpostaviti da će fidget spinner biti popularan dok ne osvane neki novi hit.
Do tada će ruke zadovoljno trljati prodavači koji igračku prodaju po cijenama od 20-tak do stotinjak kuna, ovisno o materijalu iz kojeg je izvedena. Onakve kakve mi kupujemo obično su od kombinacije plastike i metala, a nabavljamo ih u kineskim trgovinama u Križevcima. /Paola Tukša, 5.a; foto: S.L./
Osim brojnih rukotvorina leptira u projektu o leptirima radile su se i prezentacije, e-knjige s pričama i prezentacija o leptirima. Učenici petih, šestih i sedmih razreda koji su sudjelovali na radionicima, e-knjige su radili u alatu Storyjumper, a stripove u alatu Toondoo.
No, osim o leptirima ima i pričama o djeci, psima i lavoviam. Stripove i priče radovi su učenika: Lucije Biljan, Luke Horvata, Ive Šantić, Josipe Mikec, Elene Bošnjak, Jelene Poljak, Helene Kemenović, Martine Ivšak, Melanie Santo, Karle Občević, Magdalene Santo, Tijane Ban, Dominika Kuharovića i Juraja Mekovca. Prezentacije su načinili: Ema Fiket, Partik Benkčak, Mihael Tinodi, Sandi Štimac, Danijela Hruškovec i Karlo Peklić.
Za pjesme o leptirima u sklopu projekta o leptirima prvom nagradom nagrađena je Natalija Sever (5.a), drugom nagradom Veronika Biljan (2. razred PŠ Fodrovec), a trećom Leonardo Pečnik (1.r.)
Na toj smo svečanosti imali prilike čuti njihove pjesme, ali uglazbljene za što se pobrinuo Klaudije Mažar, učenik 8.b.
Na svečanosti su za kreativnost pohvaljene pjesme: Lare Trušček (2. razred), Josipe Đuran, Ane Širjan i Veronike Skrbe (2. razred PŠ Gregurovec) te Tee Slavi (2. razred). Pjesme svih navedenih autora pročitajte u nastavku. Neke smo uspjeli i fotografirati pa smo priložili i njihove fotografije.
Prva nagrada
LEPTIR
KITICA:
Šareni leptiru sleti mi na ruku,
zar me se bojiš, nisam slična vuku?!
PRIPJEV 2x:
Dođi da se igramo livadama zelenim,
s prekrasnim makovima crvenim.
KITICA:
Reci zašto bojiš mene se ti?
Nisam strašnija ni od tvoje sjene!
PRIPJEV 2x:
Dođi da se igramo livadama zelenim,
s prekrasnim makovima crvenim.
KITICA:
U maštu vode me tvoje boje,
gdje prirodu boje tvoje kroje!
PRIPJEV 2x:
Dođi da se igramo livadama zelenim,
s prekrasnim makovima crvenim.
KITICA:
Tvoja krila lijepa su kao rajski cvijet,
zato vi krasite čitav, čitav svijet!
PRIPJEV 2x:
Dođi da se igramo livadama zelenim,
s prekrasnim makovima crvenim.
/Natalija Sever/
Druga nagrada
Veronika Biljan – druga nagrada
DVA LEPTIRA
KITICA:
Dva leptira lete, lete traže
mjesto gdje da slete.
Preko gora i planina,
sve do našeg starog mlina!
PRIPJEV 2x :
I do potoka su stigli preko
hrpi starih cigli!
Jedan žuti jedan bijeli,
gdje li su se samo sreli?!
KITICA:
Lete, lete dva leptira
jedan drugom neda mira!
PRIPJEV 2x :
Traže oni neki cvjetić da
odmore taj svoj letić!
Lete tako cjele dane,
a navečer trk u sanje!
/Veronika Biljan/
Leonardo Pečnik – treća nagrada
Treća nagrada
LEPTIRIĆ
Vaša krila sjajna,
ko suncem obasjana,
nježna kao pero,
prema cvjetiću lete smjelo.
Cvjetić ponosno stoji,
dok leptirić pelud broji,
na drugi cvijet mora brzo poć,
jer začas će pasti noć.
Joj što bih dao ja
da leptir budem bar na tren,
da raširim krila svoja,
ali nažalost to je samo mašta moja.
/Leonardo Pečnik/
Pohvaljene pjesme
Lara Trušček – pohvala
LEPTIRI
Leptiri su nam došli,
snjegovi su prošli.
Druže se sa svima,
samo ne sa psima.
Toplo nam je sada svuda,
hvala tebi sveti Buda.
Kratke majice sad su in,
manji bu račun za plin.
Leptiri znače proljeće,
onda cvate razno cvijeće.
Sad u školu dolje gore,
sam još malo pa na more.
Leptir ljepi baš je žut,
ajmo sad na šumski put.
/Lara Trušček/
LEPTIRI
Ćiri biri,
gdje su maleni leptiri?
Leptiri maleni
ko papiri šareni!
Leptiri šareni,
ko cvjetovi rascvjetani!
Nad livadom lete,
na cvijet slete.
Igraju se kao djeca,
rade piruete.
Lepršaju im krila,
svaka im je travka mila.
Nježno miluju cvijeće,
ooo, kad ih ugledam moje srce je sve veće i veće.
Kada u proljeće pojave se oni,
kao krhki šareni baloni,
kao proljetna zabava,
veselje nas ozari.
Kada polete u visinu,
traže Sunčevu blizinu.
A kada dođe zima,
gotova je i ova rima.
/Josipa Đuran, Ana Širjan i Veronika Skrba/
LEPTIRI
Na proljetnom vjetru rašire svoja krila,
puste sunce da im zrakama ugrije tijelo,
pa odlete do cvijeta na kom je leptirica snila
i tu će provesti popodne cijelo.
Uživat će u kratkom životu leptira
prateći Sunce sve do kraja postojanja,
al’ naći će sreću i čuti život kako svira
tek kad oni budu dio mojih putovanja.
Program u povodu Dana škole upotpunili su i naši gosti. Kao pretposljednji na jučerašnjoj svečanosti nastupio je Udaraljaški kvartet Glazbene škole Alberta Štrige. Kvartet u sastavu: Lovro Baričević (sin naše učiteljice Emine), Robin Petić, David Emanuel Konfic i Luka Ruklin. Za svoj nastup “zaradili” su buran pljesak, a sve nas je posebno oduševio njihov performans bez instrumenata. Njihov mentor je Josip Konfic, koji je sa svojim udaraljkašima osvojio brojne nagrade na državnim natjecanjima.
Salve oduševljenja na kraju svečanosti izazvali su premeti, špage i ostale akrobacije dviju križevačkih mažoretkinja Korine Kos i Leone Ive Buzine. Njih dvije su aktualne kadetske državne prvakinje u kategoriji duo pom-pon.
U sportskom dijelu svečanosti ugostili smo učenike OŠ Sidonije Rubido Erdödy. S njima smo se nadmetali u ženskom i muškom nogometu. U ženskom nogometu pobijedile su naše učenice, a u muškom nogometu uspješnija je bila gostujuća ekipa. Sportski dio programa svojim su plesnim točkama upotpunile učenice 8.b. /Emanuela Koretić, 7.a; foto: S.L./
Lovro Baričević,Robin Petić, David Emanuel Konfic i Luka Ruklin
Dan škole na jučerašnjoj svečanosti došli su nam čestitati i predstavnici Općine i Županije. U ime općine čestitke nam je uputio načelnik Općine Franjo Poljak, a u ime Županije župan Darko Koren.
Ravnatelj Stjepan Lučki
Uz čestitke župan nam je na svečanosti prenio i dobru vijest. Najavio je da će po završetku nastave u lipnju započeti građevinski radovi na izgradnji učionica i sanitarnog čvora oštećenih radi klizišta.
Ukoliko radovi otpočnu u najavljenom terminu, možda već od početka iduće školske godine više nećemo morati na kemijske zahode smještene pod šatorima.
Podsjetimo u zahode pod šatorima idemo od listopada 2016. jer su stručnjaci preporučili da se zbog opasnosti od mogućeg urušavanja ne koriste prostori u tom krilu škole. Otad se nastava više ne održava u učionica hrvatskog, a polaznici male škole razmješteni su u područne škole. /Emanuela Koretić, 7.a; foto: S.L./
Što smo sve načinili u sklopu projekta o leptirima pokazali smo danas na svečanosti u povodu Dana škole. Prikazani su rezultati rada petanaestak radionica.
Slušali smo haiku pjesme, gledali igrokaze, plesne točke, performanse… a puno je izvođača imalo maštovite kostime. Oni su također rezultat rada pojedinih radionica, kao i prekrasni leptiri na štapićima ili pak oni koji su visjeli sa stropa u holu ili su bili sastavni dio brojnih panoa smještenih pored pozornice i u holu škole.
Kako je izgledala ova kreativana svečanost koju su marljivo pripremali svi djelatnici i učenici naše škole pogledajte na priloženim fotografijama.
U narednim postovima pročitajte nešto više o točkama koje su izveli naši gosti, te o dobrim vijestima koje nam je prenio župan Darko Koren. /Emanuela Koretić, foto: S.L./
Plešu učenici PŠ Fodrovec
Igrokaz četvrtaša
Prezentacija o vrstama leptira
Nastup učenika drugog razreda
Mihaela Miklečić – recitira haiku pjesmu
Ana-Marija Nemčić i Mihaela Miklečić – recitacija uz gitaru
Igrokaz dramske skupina
Leonardo Ferenčak – recitacija
Nastup PŠ Fodrovec
Krunoslav Knezić – recitacija
Jasmina Funtak, Mihaela Miklečić, Kluadije Mažar i školski orkestar
Josipa Mikec i Iva Šantić predstavljaju radionicu slikovnica
Bilo bi lijepo imati dvojnika koji bi umjesto mene radio stvari koje ne volim – tako razmišlja junak filma Iluzija. Iznenada ta njegova maštarija postaje i stvarnost. Zašto ubrzo shvaća da je takav način života iluzija (obmana) i zašto poželi svoj stari život u kojem je on “glavni junak”, u filmu nam otkriva osmaš Karlo.
Sa snimanja na jezeru Ravenska Kapela
Ovo je kratki sadržaj novog kratkog igranog filma naše filmske grupe. Glavne uloge u filmu glume blizanci Luka i Karlo Matoić te Ana-Marija Nemčić. Jednu od uloga igra naš sumještanin Ivica Trušček, a glume i učiteljica Ivana Svrtan, roditelji Snježana i Dragutin Matoić i već iskusni glumac Martin Hrg.
U filmu se pojavljuju i učitelj Ratko Matić, Klaudije Mažar, Antonela Štimac, Sebastian Orak, svi učenici 8.b te u Muzeju iluzija članovi novinarske i filmske skupine.
Autori filma su Marko Puškar, Mihaela Miklečić, Jasmina Funtak, Ana-Marija Nemčić i Martin Hrg. Specijalni gost u filmu je novinarka Nove TV Martina Bolšec Oblak. /Uredništvo; foto: S.L./