Home Blog Page 109

Papige, pingvini, voće – dio su “Pastelne priče” Maše Gagro

0

Izložba

Na slikama stvara svoj svijet

Maša Gagro

– Jako volim slikati zato što me to opušta i smiruje, stvaram sama svoj svijet u kojem nema pravila kakve će boje biti nebo, a kakve boje zemlja. Slikanjem stvaram svoj svijet u kojem se samo ja mogu snalaziti i živjeti – riječi su to Maše Gagro, učenice 8. razreda OŠ “Vladimir Nazor” iz Križevaca, čija je prva samostalna izložba otvorena prošli petak (19. 5.),  u Galeriji K2 u Križevcima. To je prva dječja galerija u Hrvatskoj, a vodi je akademski slikar Igor Brkić.

Gagro pohađa Brkićevu radionicu svake subote od svoje osme godine. U grupi je petanestak polaznika. Neki su već imali svoje izložbe, a u planu su izložbe svih polaznika.

Od Gagro smo doznali da joj je najdraža tehnika slikanja pastelama. Zato je i njena izložba nazvana “Pastelna priča”. – Pastele se ne trebaju sušiti kao vodene boje, lako se razmazuju i prave sjene što slike čini još ljepšima, ističe Gagro, dometnuvši da joj za crtanje slike u pastelnoj tehnici obično treba oko dva sata. No, neke slika i duže. Najduže, gotovo četiri sata trebalo joj je za papagaja. Ipak slika papagaja  nije joj najdraža slika od njih dvadeset, koliko ih je postavljeno na izložbi.

Najdraža slika joj je ona s kruškama i to zato što je nastala brzo i spontano. Valja spomenuti da Gagro osim slikanja voli i svirati. Pohađa Glazbenu školu Alberta Štrige i svira brač, a uz sve to ima vremena i za rukometne treninge na koje ide dva puta tjedno.

Izložba naše vršnjakinje Gagro bit će u Galeriji K2 otvorena do kraja mjeseca radnim danom od 18 do 20 sati. /Mihaela Miklečić, 8. b; foto: M.M./






Sudionici državne Smotre posjetili Sabor RH

0

Projekt građanin

Na državnoj Smotri sudjelovali su: Antonela Štimac, Karlo Matoić,
Luka Matoić i Franjo Blagaj

Gledali smo i nastup Kravat pukovnije i našeg susjeda Josipa Plavca

Predstavljanjem na državnoj razini Smotre projekata iz građanskog odgoja završili smo naš projekt “Vratimo život našim vodotocima”. Projekt smo predstavili u Gornjogradskoj gimnaziji (20. 5. 2017.) Zagrebu,  s još sedamdesetak osnovnih i srednjih škola iz cijele Hrvatske.

Nakon stresnog predstavljanja malo smo prošetali Gornjim gradom, a zatim smo  nekoliko minuta promatrali panoramu Zagreba  s vidikovca  Kule Lotrščak. Osim po vidikovcu, ta je kula poznata i po tome što  iz kule svakog dana točno u podne odjekuje pucanj topa. Taj je običaj započet od Nove godine 1877., kako bi se po topovskom pucnju mogli ravnati zvonari svih gradskih crkava.

Uslijedila je organizirana posjeta Hrvatskom saboru koji je, kako smo doznali od saborske službenice, najviše predstavničko tijelo i nositelj zakonodavne vlasti  u Republici Hrvatskoj. U pratnji naše domaćice obišli smo najvažnije prostore u zgradi Sabora. U Velikoj vijećnici, imali smo prilike fotografirati se na galeriji namijenjenoj građanima. Velika vijećnica bila je prazna jer je u tijeku stanka u radu Sabora zbog lokalnih izbora.

Posjetili smo i Malu vijećnicu u kojoj nam je naša domaćica pričala o saborskoj zgradi i ustroju Sabora. Tamo smo između ostalog doznali da je sadašnja zgrada Sabora građena pd 1906. do 1911. Saznali smo i podatak da sadašnji saziv Sabora ima 151 zastupnika. Doznali smo i da se okupljanja svih zastupnika održavaju u Velikoj vijećnici, a takva se sjednica naziva  plenarna sjednica. Na plenarnim sjednicama zastupnici raspravljaju i glasaju o zakonima, izvješćima i odlukama. Te sjednice vode predsjednik ili potpredsjednici Sabora. No, prije zajedničkih sjednica mišljenja o zakonima zastupnici razmjenjuju i na stranačkim klubovima i u odborima.

Posjetili smo i dvoranu Ante Starčevića gdje je smještena čuvena slika na kojoj je ovjekovječeno zasjedanje od 22. prosinca 1990. Na tom je zasjedanju donijet Ustav Republike Hrvatske.

Dok smo pred zgradom Sabora čekali svoj red na posjet imali smo priliku gledati i smjenu straže Počasne satnije Kravat pukovnije. Ovom atraktivnom događanju prisustvovalo je puno turista, a nama je bilo drago što smo među konjanicima vidjeli i našeg orehovčana Josipa Plavca, dugogodišnjeg sudionika ovog događanja. /Antonela Štimac, 8.b; foto: S.L./

U Velikoj vijećnici
U Maloj vijećnici
U dvorani Ante Starčevića
Pred slikom zasjedanja Sabora iz 1990. – donošenje Ustava
Ispred Vlade RH
Na vidikovcu Kule Lotrščak

Naši matematičari drugi na Festivalu matematike

0

Matematičko natjecanje 

Ekipa u sastavu Antun Bračun, Ivona Paček, Antonia Poljak (učenici 6. a)  i Paola Tukša (učenica 5. a),  osvojila je drugo mjesto u kategoriji petih i šestih razreda na Festivalu matematike. Festival je održan 19. svibnja u OŠ Ljudevita Modeca u Križevci. Na Festivalu su sudjelovale i ekipe iz škole domaćina, OŠ Kalnik, OŠ “Vladimir Nazor” iz Križevaca te  OŠ “Grigor Vitez” iz Svetog Ivana Žabno.

Oko sat i pol rješavali smo različite zadatke, a najteži su nam bili zadaci s linearnim jednadžbama. Nakon natjecanja i ručka svi smo išli u Gradsku knjižnicu “Franjo Marković”. U knjižnici smo  gledali zanimljiv dokumentarni film  “Olimpijske igre životinja”.

Na proglašenje smo se ponovno vratili u školu naših domaćina. Bili smo veseli zbog našeg drugog mjesta, ali i medalja koje smo dobili. Razveselili su nas i pokloni: olovka, gumica, trokut te posebno igrica matematički domino. Mentorica naše nagrađene ekipe je Ana Pengov. /Ivona Paček, 6. a; foto: Ana Pengov/

Pogledajte Kombinacije – novi film naših filmaša

0
Jasmina Funtak

Kombinirani razredi

Kako je raditi u kombiniranim razredima tema je novog dokumentarnog filma naše filmske grupe. U filmu uz učiteljice: Kristinu Dubravec, Nataliju Kos (PŠ Bočkovec) i Eminu Baričević (PŠ Gregurovec) sudjeluju i bivši učenici Tihana Crnčić i Mirko Horvat koji govore o svojim dojmovima o školovanju u kombiniranim razredima.

Svoje dojomve iznose  i sadašnji učenici Antonio Fintić, Luka Šok, Petra Šok i Patrik Harča, a u filmu sudjeljuje i tata Ivica Fintić.

Autori filma su Marko Puškar, Jasmina Funtak i Ana-Marija Nemčić. /Uredništvo; foto: S.L./

Marko Puškar

Osmaši predstavili projekt u Gospodarskoj školi

0

Vratimo život našim vodotocima 

Drugom razredu veterinarskog usmjerenja Gospodarske škole u Križevcima naši osmaši: Franjo Blagaj, Karlo i Luka Matoić te Antonela Štimac, jučer su predstavili projekt “Vratimo život našim vodotocima”.

Da bismo im pojasnili kako bioplinare mogu utjecati na zaštitu voda, budućim veterinarskim tehničarima nakon predstavljanja projekta, prikazali smo i novi film naše filmske grupe “Velika krava”.

Predstavljanje u Gospodarskoj školi našim osmašima bilo je generalna proba za nastup na državnoj Smotri projekata iz građanskog odgoja i obrazovanja. Smotra se  u subotu (20. svibnja) održava u Zagrebu. Na državnu Smotru naši su se osmaši plasirali nakon predstavljanja na županijskoj Smotri održanoj 31. ožujka  u OŠ “Đuro Ester” u Koprivnici. /Antonela Štimac, 8.b; foto: S.L./

Učenici 2. c veterinarskog usmjerenja Gospodarske škole u Križevcima

Čak 3 nagrade našim učenicima

0
Sudionici festivala s mentoricom Ivanom Šiković

Festival dječjeg glazbenog stvaralaštva

Mažar osvojio prvu, a Funtak i Miklečić druge nagrade

Jednu prvu i dvije druge nagrade osvojili su naši učenici na 2. Festivalu dječjeg glazbenog stvaralaštva  održanom jučer i prekjučer u dvorani Gorgona Muzeja za suvremenu umjetnost  u Zagrebu. Prvom nagradom u kategoriji Mladi autori nagrađena je skladba „U ponoć na zvoniku“, za koju je glazbu napisao učenik Klaudije Mažar. Druge nagrade u istoj kategoriji  osvojile su skladbe „Pjesma o školi“ i „Course of Magic“. Za prvu skladbu glazbu i tekst napisala je osmašica Mihaela Miklečić, a glazbu za drugu Jasmina Funtak.  Svim učenicima mentorica je učiteljica glazbenog Ivana Šiković.

Učenici su na Festivalu nastupili u slijedećem sastavu: Antonela Štimac (vokal), Antonija Poljak (klavir), Karla Fagnjen (vokal), Ivona Paček (bisernica), Klaudije Mažar (bisernica), Antun Bračun (brač), Ana-Marija Nemčić (gitara), Helena Kralj (gitara), Dorotea Franjčević (harmonika), Jasmina Funtak (flauta).

Prema riječima Sandre Frančišković, ravnateljice Festivala, Festival okuplja učenike osnovnih škola iz cijele Hrvatske koji se ističu svojim talentima u izvannastavnim glazbenim aktivnostima. Njegova je svrha poticanje dječjega glazbenog stvaralaštva u najširem smislu, od pjevanja i sviranja do skladanja i glazbenog scenskog izražavanja.   Ideja pokretača Festivala bila je okupiti djecu  i učitelje, glazbene kreativace i omogućiti im što bolje  produkcijske uvjete, a nastala je  osluškivanjem potreba djece i učitelja glazbene kulture. Festival je pokrenula udruga Opus iz Dugog Sela, a  prvi put održan 2015. godine u OŠ “Ivan Benković” u Dugom selu. Tada se samo u jednoj kategoriji okupilo 150 djece iz dvanaest škola iz cijele Hrvatske.

Nakon iznimnog uspjeha i velikog odjeka, Festival dječjeg glazbenog stvaralaštva širi se i raste obogaćen novim kategorijama. Na ovogodišnjem, drugom izdanju festivala, uz kategoriju Mladi autori, uvedene su i kategorije MjuzikliŠkolska mjuza, koja obuhvaća obrade skladbi svih žanrova u izvedbi različitih glazbenih ansambla. Sudionici  kategorije Mjuzikli svoje su mjuzikle izveli prvog dana festivala, u petak 12. svibnja

Na Festivalu su se predstavili učenici iz čak 23 škole, a nastupilo je oko 600 učenika. O nagradama je odlučivao stručni žiri kojem su se kao posebni gosti pridružili Goran Karan i Ante Cash.

Prema riječima naših učenika, Festival je bio odlično organiziran, a istaknuli su i da su  stekli  nova glazbena iskustva i sklopili nova prijateljstva. /Klaudije Mažar , 8.b: foto: K. M./

EU komisija zapošljava čak 33.000 ljudi

0

Uz Dan Europe pišemo o institucijama EU

EU komisije je izvršno tijelo, a EU parlament i Vijeće EU donose zakone

Uz Dan Europe mi smo vam odlučili pojasniti kako funkcionira EU, koje su njene glavne institucije i koja institucija o čemu odlučuje. No prije toga samo kratko pojašnjenje zašto se Dan Europe obilježava baš 9. svibnja. Naime, tog je datuma 1950. godine Robert Schuman tadašnji ministar vanjskih poslova predložio stvaranje Europske zajednice za ugljen i čelik (EZUČ), čije bi članice udružile proizvodnju ugljena i čelika. Osnivačice EZUČ-a bile su Francuska, Zapadna Njemačka, Italija, Nizozemska, Belgija i Luksemburg. Nakon EZUČ nastaje još niz nadnacionalnih institucija iz kojih nastaje današnja Europska unija. EU zasad ima 28 članova dok se ne završi službeni postupak izlaska Velike Britanije iz EU.

Robert Schuman

Europski parlament – predstavlja građane svih članica zemalja EU. Ima 751 zastupnika, a  broj zastupnika iz jedne države ovisi o broju stanovnika te zemlje odnosno o udjelu u stanovništvu u EU. Sjedište EU parlamenta je u tri grada: Strasbourgu (Francuska, tu se 12 puta godišnje održavaju plenarne sjednice, to su sjednice na koje dolaze svi članovi parlamenta), Bruxellesu (Belgija, tamo se održavaju dodatne plenarne sjednice i sastanci odbora) i Luxembourgu (glavni grad države Luksemburg). Izbori za EU parlament su svakih 5 godina. Glavni zadatak EU parlamenta je donošenje zakona, a u tom zadatku ovlast dijeli s Vijećem EU. Zadatak mu je i nadzirati sve ostale institucije EU, posebno EU Komisiju. U ovlasti mu je i odobravanje ili odbacivanje imenovanja predsjednika Komisije i povjerenika, a može izglasati nepovjerenje i Komisiji u cjelini. Ima i ovlast donošenja ili odbacivanja proračuna EU.

Europsko vijeće se sastoji od čelnika država ili vlada država članica EU‑a. Ovo vijeće ne donosi odluke već ima ulogu određivanja političkih smjernica i glavnih ciljeva EU. EU vijećem predsjedava predsjednik koji istodobno ne može obavljati i funkciju predsjednika ili premijera u svojoj zemlji. Mandat predsjednika traje 2 i pol godine i može se obnoviti samo jednom. Bivši poljski premijer Donald Tusk trenutno je predsjednik Europskog vijeća. To mu je drugi mandat.

Donald Tusk

Vijeće Europske unije (zovu ga još i Vijeće ministara)- ima ovlasti u donošenju zakona (zajedno s EU parlamentom donosi i proračun) te razvija zajedničke vanjske i sigurnosne politike na temelju smjernica Europskog vijeća. Ima i ovlast sklapanja međunarodnih sporazuma. Članovi Vijeća EU su ministri iz svih država članica (po jedan ministar iz svake države, a o temi sastanka ovisi koji ministar će sudjelovati, npr. na Vijeću za okoliš sudjeluju ministri zaštite okoliša iz svake zemlje članice). Svaka od zemalja članica predsjedava EU vijećem šest mjeseci. Do lipnja ove godine EU vijećem predsjedava Malta.

Jean-Claude Juncker

Europska komisija – je izvršno tijelo EU (slično kao vlade u nekoj zemlji)i predstavlja EU u svijetu. EU komisija predlaže zakone, politike i programe djelovanja. Za provedbu odluka odgovorna je Europskom parlamentu i Vijeću EU. Od 2014. predsjednik Europske komisije je Jean-Claude Juncker, nekadašnji premijer Luksemburga. Članove Komisije neformalno se naziva “povjerenicima”, a oni su obično bivši ministri  zemlja članicama ili su obavljali neku drugu važnu političku funkciju. Hrvatski povjerenik u EU komisiji je Neven Mimica, bivši potpredsjednik Vlade za za vanjsku politiku i europske integracije. On je u EU komisiji zadužen za zaštitu potrošača. Za EU komisiju rade i brojni stručnjaci i administrativno osoblje, njih oko 33.000, a zapošljavaju se putem Europskog ureda za odabir osoblja (EPSO). /pripremila Emanuela Koretić, 7.a; izvor podataka publikacija Kako funkcionira EU; fotografije preuzete s interneta/

Antun Bračun državni prvak u sviranju brača

0
Antun Bračun

Glazbeni uspjeh

Majstor mu trebao prilagođavati brač jer je ljevak

Antun Bračun odličan je učenik šestog razreda, ali i izvrstan učenik Glazbene škole Alberta Štrige u Križevcima gdje svira brač. U glazbenu se upisao prije 3 godine, ali već je četvrtaš jer ove godine paralelno pohađa treći i četvrti razred glazbene škole. U razgovoru s njim doznali kakav je uspjeh nedavno postigao, i što za njega znači glazba.

Nedavno si Glazbenu školu Alberta Štrige predstavljao na državnoj razini 55. hrvatskog natjecanja učenika i studenata glazbe i plesa. Kako je bilo?
Osvojio sam prvu nagradu u II kategoriji. Imao samo 98,05 bodova i bio sam najbolji u svojoj kategoriji. Nisam očekivao prvu nagradu i bio sam presretan kao i moj mentor Vice Zirdum.

Gdje je održana državna razina natjecanja?
Natjecanje je održano u Zagrebu u zgradi Muzičke akademije. Tamo je baš bilo krasno. Akademija ima čak 7 katova, puno učionica i jako puno različitih instrumenata.

Vježbaš li puno?
Sviram između pola sata i sat vremena gotovo svakodnevno. Rijetko se desi da koji dan prođe bez vježbanja.

Koliko puta tjedno imaš glazbenu i kako putuješ u Križevce?
Kad idem u školu ujutro u glazbenu idem 4 puta tjedno, a kad idem popodne onda dva puta tjedno. No tad sam u školi od 10 ujutro, a kući se vraćam iza 21 sat. Srećom ne ovisim o autobusnom prijevozu jer me uvijek automobilom vozi moj djed.

Ljevak si, jeli to problem kod sviranja?
Meni to nije nikakav problem, ali kad sam naručio brač, Andrija Banić, majstor iz Zagreba,

Meni to nije nikakav problem, ali kad sam naručio brač, Andrija Banić,  majstor iz Zagreba, brač je trebao prilagoditi za sviranje na lijevu ruku  jer su  bračevi inače  načinjeni za dešnjake.

Na što te najčešće upozorava tvoj učitelj Vice Zirdum?
Uglavnom da pazim na dinamiku i da ne trzam pregusto ili prerijetko.

Opiši nam brač i objasni zašto se mora svirati trzalicom?
Brač je žičani instrument iz porodice tambure. Nešto je veći od bisernice i izgleda poput gitare. Ima dublji zvuk od bisernice i tvrđe žice. Žice su mu pregrube za prste i zato je uobičajeno svirati trzalicom.

Tko su tvoji glazbeni uzori?
Ukoliko se misli na poznate glazbenike nemam ih, ali jako mi se sviđa kako sviraju Ivan Jambrec i Ivan Pavljak, moji stariji kolege u orkestru. Oni su već srednjoškolci.

Kakvu glazbu voliš?
Najdraža mi je tamburaška glazba, a najbolji tamburaški sastav mi je Fijaker.

Imaš li uskoro neko natjecanje?
Samostalno ne, ali s orkestrom u kojem sam trenutno najmlađi član imam uskoro dva natjecanja. Prvo će biti 4. lipnja u Osijeku. To je Međunarodni festival umjetničke tamburaške glazbe. Drugo natjecanje održati će se 20.srpnja u Bratislavi u Slovačkoj. Tamo je festival na kojem se natječu i drugi instrumenti, ne samo tambure.

Što za tebe znači glazba?
Kad sviram osjećam se opušteno i sretno i nije me briga za ništa drugo. Samo uživam u sviranju./Karla Ferenčak, 6.a; foto:K.F./

https://soundcloud.com/stojanka-lesi-ki/antun-bracun-sirtaki

Sebastian Orak najbolji strijelac u ligi M14

0

Naj košarkaš

 

Sebastian Orak

Član KK “Radnik” je playmaker u svojoj ekipi, a ove je sezone zabio 314 koševa

Sedmaš Sebastian Orak jedan je od naših učenika sa zapaženim postignućima u izvanškolskim aktivnostima tijekom ove školske godine. On je uspješan košarkaš, a u ovom intervju pročitajte o njegovom uspjehu, uzorima i željama.

Kakvo si priznanje nedavno dobio kao igrač KK “Radnik”?
Početkom travnja na All Star utakmici lige mlađih kadeta(M14)  proglašen sam najboljim strijelcem lige za ovu sezonu.  To je liga u kojoj igramo s bjelovarskim i klubovima iz Virovitičko-podravske te naše Koprivničko-križevačke županije. Tijekom ove sezone zabio sam 314 koševa od čega 14 trica.

Čuli smo da to nije tvoje prvo priznanje?
U istoj sam ligi prošle sezone proglašen najboljim igračem All Star utakmice.

Otkad igraš za KK Radnik?
Počeo sam u trećem osnovne nakon poziva učitelja Saše Šikića i mojih prijatelja Atilia Sante i Dominika Pugara koji su tada već trenirali.

Koju poziciju trenutno igraš?
Igram playmakera. To je pozicija koja igraču omogućava organizaciju igre. Prenosim loptu i odlučujem koja će se akcija igrati.

Tko ti je trener?
Ustvari imam dva trenera jer trenutno igram za pretkadete M14 i kadete M16. U mlađoj ekipi trener mi je Ivan Svoboda, a u starijoj Igor Lukša.

Što treneri najčešće govore kako bi vi igrači poboljšali igru?

Puno toga govore, ali najvažnijom mi se čini  preporuka trenera Svobode o obrani i kontrama. On  nam vrlo često govori da  je važna dobra obrana i da treba trčati naprijed jer se kontrama,  na nepostavljenu obranu zabijaju laki poeni.

Tko su tvoji košarkaški uzori?
Najdraži su mi košarkaši Russell Westbrook i Bojan Bogdanović. Westbrook igra u NBA ligi za momčad Oklahoma City Thundersa, a Bojan Bogdanović je član kluba Washington Wizards.

Što ti je najdraže, a što najteže na treningu?

Najviše volim kad na treningu igramo pet na pet, a najteže mi je kad izgubimo pa za kaznu moramo odrađivati sklekove ili trbušnjake.

Koja ti je  utakmica najdraža i zašto?

Najdraža mi je utakmica sa školskom ekipom protiv Remeta iz Zagreba. Bilo je to prošle školske godine. U zadnjoj skeundi zabili smo koš i pobijedili 31 naprama 30  te nas je taj rezultat odveo na državno natjecanje u Vinkovce.

U kojoj si utakmici dao najviše koševa?
Bilo je to 10. veljače 2017.  u utakmici protiv KK Križevci. Na toj sam utakmici dao 50 poena. Nažalost, protivnici su nas tada pobijedili s košem razlike 63:62.

Planovi?
Ovisi o školi koju ću upisati. Ukoliko ostanem u Križevcima nastaviti ću igrati za KK “Radnik”.

Tvoji snovi  vezi uz košarku?
To su doista snovi, ali lijepo bi bilo igrati za Cibonu ili Cedevitu. /Veronika Poljak, 7.b; foto: iz arhive S.O. i preuzeto s prigorski.hr/

Helena Kurtanjek brončana na državnom sa ŽRK “Radnik”

0
Helena Kurtanjek i ekipa ŽRK "Radnik"

Izvanškolski uspjesi 

Na treninzima joj je nadraže kad igraju rukonogomet

Helena Kurtanjek – naša uspješna rukometašica

Učenici naše škole osim u školskim aktivnostima u posljednje vrijeme postižu zapažene rezultate i u različitim izvanškolskim aktivnostima. U narednih nekoliko tekstova predstavit ćemo neke učenike i njihova postignuća, a započinjemo s „najsvježijim“,  postignućem naše šestašice Helene Kurtanjek.

Ona je članica ŽRK „Radnik“ s kojim je pretprošli  vikend osvojila broncu na završnici prvenstva  1. HRDL (Prve Hrvatske rukometne lige za djevojčice)  rođene 2004./2005. Uz muški rukometni klub KTC to je jedini križevački klub u prvoj ligi.

Kakvi su dojmovi iz Umaga?
Igrale smo u Umagu na Završnici Hrvatske rukometne lige za djevojčice rođene 2004. godine i mlađe. Dobro smo igrale i trenerica Marjana Fržović rekla nam je da smo već četvrtim mjestom ostvarili puno, a trećim mjestom i njen san. Meni je najdraža utakmica u Umagu bila ona protiv Makarske. U toj smo utakmici bile baš dobre u  napadu i u obrani. Treće mjesto izborile smo u utakmici s klubom iz Sesveta. Kažu nam da smo najbolja generacija i ponosne smo na to. Bilo je baš super u Umagu, a kad smo se vratili u Križevce organizirali su nam doček u hotelu „Kalnik“. Iznenađenje je bio i poziv za sudjelovanje na svečanoj sjednici za  Dan grada Križevaca. Tamo smo svi bili s našim brončanim medaljama oko vrata.

Jesi li ti doprinijela kojim golom?
U utakmici s Dugim Selom dala sam 2 gola.

Otkad treniraš rukomet?
Posljednje dvije godine, a prije sam trenirala taekwondo.

Zašto si promijenila sport i zašto  baš rukomet?
Taekwondo mi je postao suviše grub. Puno je udaranja i poželjela sam se baviti nekim drugim sportom. Sestra Marta i ja jednom smo otišle na rukometni trening i svidjelo nam se. Zatim smo pitale možemo li se pridružiti i tako je krenulo. U  posljednje vrijeme igram kao član prve postave gotovo svaku utakmicu.

Novinarka Katarina Pacur i Helena Kurtanjek

Koliko puta tjedno ideš na treninge i što ti je na treninzima najzabavnije, a što najteže?

Na treninge idem 3 puta tjedno. Najteže mi  pada trčanje, a najzabavnije mi je kad na početku treninga za zagrijavanje igramo rukonogomet?

Objasni nam što je to rukonogomet?
Sve je isto kao u rukometu, samo kad uđemo u 6 metara pucamo s nogom, a ne s rukom. To nam je baš zabavno i tako se dobro zagrijemo. 

Tko su tvoji rukometni uzori?
Najviše mi se sviđa kako igraju Zlatko Horvat i Manuel Štrlek.

Dosad si igrala puno utakmica. Koju bi izdvojila kao najdražu?
Najdraža mi je bila utakmica protiv ekipe iz Đurđevaca. Igrali smo je lani u Koprivnici. Na toj sam utakmici igrala srednju vanjsku i zabila 7 golova.

Zašto  je dobro baviti se sportom i kakvi su tvoji planovi vezani uz sport?
Volim igrati i natjecati se, a sport mi omogućava  nova prijateljstva i putovanja. Što se planova tiče, svakako ću do kraja osnovne nastaviti igrati, a za dalje još ne znam. Ovisi o srednjoj školi koju ću upisati. /Katarina Pacur, 6. a; foto: S.L. i preuzeto s portala prigorski.hr/