Danas smo u našem 6. a bili veseli kao što to nismo bili niti jedan dan otkako je započela nova školska godina. Razlog našem veselju bila je preporuka Stožera civilne zaštite Koprivničko-križevačke županije da u učionicama više ne moramo nositi maske.
Sve je danas bilo drugačije. Svi smo se dobro razumjeli kad smo pričali, unatoč vrućini u razredu normalno smo disali, nisu nas smetale gumice iza ušiju. Koje olakšanje.
Šest sati provesti u školi s maskom na licu to je doista bilo iscrpljujuće. Nositi ih samo na hodnicima i u autobusu to je veliko olakšanje. Hvala Stožeru. /Amadea Bošnjak 6. a ; foto: A. B./
Na satu medijske pismenosti učenici 6. a učili o hvatačima pažnje i idejama reklama
Da su psiholozi, važan dio tima stvaratelja reklama, naučili smo jučer u knjižnici na radionici medijske pismenosti pod nazivom “Hvatači pažnje i ideje u reklamama”. Zadatak psihologa je da u reklamu “ugrade” sastavnice koje će publiku zainteresirati za reklamu i potaknuti ga da čezne za reklamiranim proizvodom i uslugom. Naravno i na akciju odnosno kupnju reklamiranog.
Razgovarali smo i čestim idejama reklama, zatim smo gledali neke reklame te smo zaključili da su ideje zasluge i nagrade, povratka u mladost te ideja prirodnog i zdravlja, neke od ideja koje se često koriste u reklamama. Naučili smo i da su humor, poznate osobe, mladost i seksipil među vrlo čestim hvatačima pažnje.
Nakon analize reklama svaka je grupa morala napraviti i slogan za svoj razred. Zadatak slogana bio je privući novog učenika u naš razred. Nismo stigli glasati za najbolji pa vi čitatelji možete odlučiti koji bi po vašem mišljenju bio najbolji.
U Školi medijske kulture u Varaždinu učiteljica Tijana Mamić provela je 10 dana crtajući
Od 18. do 28. kolovoza sudjelovala sam u radu Škole medijske kulture “dr. Ante Peterlić”, koja je ove godine održana po 22. puta. Škola je po treći puta zaredom održana u Varaždinu, a ja sam sudjelovala prvi puta i to na radionici animiranog filma pod vodstvom Jasminke Bijelić Ljubić, voditeljice čuvene Škole animiranog filma Čakovec.
Prvi radni dan dogovorili smo temu koju želimo prikazati animiranim filmom i dogovorile smo tehniku crtanog filma. Nakon toga bujicom ideja, nas 5 polaznica i voditeljica Bijelić Ljubić, razradile smo kratki sinopsis. Nakon sinopsisa sljedeći korak bio je storyboard. Storyboard je serija kadrova s crtežima sekvenci filma, a izgledom podsjeća na strip. Proces stvaranja storyboarda prvi je koristio Walt Disney 30-ih godina.
Nakon što smo bili zadovoljni svojim storyboardom krenuli smo na izradu skica, potom crteža i animiranja crteža uz pomoć stolića za animiranje koji sadrže osvjetljenje kako bi se lakše vidio prethodni crtež i zamislio pokret. Prilikom animiranja radnja poput hodanja, skakanja ili pokreta ruku koristili smo se tehnikom animiranja Zagrebačke škole animiranog filma. Animatori koji rade tamo otkrili su da za 1 sekundu nije potrebno uvijek 25 sličica već da se pokreti mogu crtati u ekstremima (prvi i završni izgled pokreta), a među njima crta se nekoliko međufaza ovisno i dužini pokreta koju želimo u tom trenutku.
Za crtanje i animiranje trebalo nam je 5 dana, a nakon toga krenuli smo u digitalnu obradu naših crteža. Prvi korak bilo je bojanje crteža, a nakon toga stvaranje animacija u programu Toon Boom Animation. U digitalnoj obradi pomagala nam je naša voditeljica Jasminka. Nakon stvaranja animacija posljednja dva dana animirani crtani film se montira i dodavali su se zvukovi.
Zadnji dan našeg druženja pogledali smo naš animirani film. Bili smo vrlo ponosne i zadovoljne našim uratkom “Apcihiha” (tema mu je korona virus) i zaključile smo da smo bile pravi tim. /učiteljica Tijana Mamić: foto: Milivoj Kuhar-Mimi/
U novom “normalnom” razdoblju naših života počeli smo upotrebljavati maske. Nosimo ih na licima u školi, trgovinama, javnom prijevozu… U školi uglavnom nosimo maske koje smo dobili, no neki imaju i svoje.
Uočili smo neke maske vrlo zanimljivih dezena, a svakako je najposebnija maska našeg učenika Adriana Đureneca. On ima masku s notama. Njegova maska nije slučajno nabavljena jer i on i njegov otac, koji mu je kupio masku, obožavatelji su glazbe i sviraju bubnjeve.
Ukoliko razdoblje nošenja maski potraje, možemo očekivati da sve više mladih i maskama počne izražavati svoj modni i životni stil. /Valerija Puškar; foto: S. L./
Sestre Hrandek, Lea i Ana-Maria Naša tajnica Snježanja Švagelj također ima zanimljivu masku
Naš digitalni školski list “Klinček” jedan je od 15 najbolji školskih listova u Hrvatskoj u školskoj godini 2019./2012. To je zaključak povjerenstva koje je odlučivalo o izboru školskih listova na državnu razinu LiDraNa. Među školskim listovima odabranim za državnu razinu LiDraNa osim našeg Klinčeka samo su još 2 digitalna školska lista: “Zaro” iz Pule i “Mali Goran” iz Slavonskog Broda. Svi preostali su tiskani školski listovi.
Obavijest o izboru na državnu razinu LiDraNa stigla je tek 5. rujna. Naime, zbog pandemije smotre i natjecanja prvo su bile ukinute, a zatim je dogovoreno da se odgode za period od rujna do prosinca 2020.
Ipak, iako je izvršen izbor i svi će sudionici dobiti zaslužena priznanja, ništa od trodnevnog druženja u Šibeniku. Umjesto, boravka u Šibeniku Agencija za odgoj i obrazovanje organizirat će samo okrugli stol. To događanje bit će 30. rujna i to putem video konferencije. /Redakcija/
Nova školska godina započela uz nošenje maski i dezinfekciju ruku
Nakon gotovo 6 mjeseci danas smo se vratili u školske klupe i započeli novu nastavnu godinu. Zbog virusa COVID-19 i situacije u našoj državi, u školi ćemo se morati strogo pridržavati propisanih mjera.
Naši su nam razrednici danas na satovima razredne zajednice objasnili kako se trebamo ponašati. Svaki dan prije polaska u školu moramo mjeriti temperaturu. Na ulasku u autobus obavezna je dezinfekcija ruku i nošenje maske. Maske koje nam je danas na ulasku u školu podijelio ravnatelj Stjepan Lučki, moramo nositi i u razredima. Svaki dan prilikom ulaska u školu moramo dezinficirati ruke i onda ih još oprati prije ulaska u učionicu. Cijelo vrijeme moramo održavati razmak od najmanje 1.5 metra. U klupama trebamo sjediti svaki sam i to onako kako su nas danas rasporedili naši razrednici. Ne smijemo izlaziti iz razreda na hodnik, osim odlaska na zahod. Preporučeno nam je i da ne dodirujemo lice, nos i usta.
Ono što u školi smijemo raditi jest učiti i razgovarati sa svojim prijateljima, ali uz poštivanje navedenih mjera. Također, između svakog sata imamo kratku stanku koju možemo koristiti za odlazak na zahod ili jelo. U autobusu smijemo sjediti zajedno sa svojim prijateljem.
Učitelji su nam još rekli kako se moramo ponašati odgovorno, ne samo u školi i u autobusu, već i svugdje gdje ima ljudi
Zbog svih ovih pravila i nemogućnosti izlaska iz učionice na hodnik osjećamo se kao da smo u zatvoru i zato želimo da se sve što prije vrati na staro. /Petra Kušec, 7.b; foto: S.L./
Učenici su bili dobro informirani i u školu su došli s maskamaDezinfekcija ruku na novom aparatuU hodniku su učenici bili samo kad su obuvali i izuvali papučeUčenici 7. b s razrednicom Silvijom Ognjan Podolski
Sve je spremno za prvi dan nastave. Stigle su maske i dezinfekcijska sredstva, a na ulazu je postavljen automatski dezinfikator tako da domar više neće trebati učenicima špricati ruke. Na svakom koraku u školi postavljeni su plakati s upozorenjima o obaveznom razmaku i o pravilnom pranju ruku. U zahodima su spremne zalihe sapuna i papira.
Učenike na stolovima čekaju i nove knjige. Upravo danas sortirali su ih učitelji koji su tijekom posljednjih dana obaviješteni kako postupati u slučaju da neki učenik u školi dobije temperaturu. Također i o provođenju nastave i odmora u vrijeme pandemije. Kako će nastava u novim “normalnim” okolnostima funkcionirati vidjet ćemo uskoro. /S.L./
Nakon opsanih igrica Plavi kit i Momo nedavno se pojavila slična, također vrlo opasna igrica. Zove se Jonathan Galindo. Kao i njeni prethodnici i ova igrica navodi djecu da izvršavaju različite izazove. Početni izazovi su jednostavni, npr.pojedi krafnu. No, kasnije izazovi postaju sve opasniji. Od igrača se traži čak i da se sami ozlijede, a posljednji izazov je samoubojstvo.
Sve počinje tako da vam kontakt prvo napiše Hello! (Bok), ili Do you want play game? (Želiš li igrati igru). Onda traži lozinke ili neke osobne podatke. Poslije se kreće sa slanjem izazova i prijetnjama da će osobne podatke pokazati svima.
Najviše aktivnih profila s oznakom Jonathan Galindo ima na Tik Tok-u, Instagram-u, Facebook-u i Messenger-u. Neki su ih otvorili iz zezancije, no ima i onih s doista lošim namjerama. Takvi žele manipulirati djecom i nauditi im.
Preporučamo da takve profile, kad ih primjetite, prijavite administratorima društvenih mreža ili policiji putem aplikacije RED BUTTON. /Lea Hrandek, 5. b; fotografije preuzete s interenta/
Izvor – Amino Aps; Izvor naslove fotografije – NewsABC.net
Istraživanje je u travnju provela organizacija Save the Children Romania
Globalna pandemija uzrokovana novim virusom Covid 19 dovela je do širenja fenomena lažnih vijesti. Zabrinjavajuće djeluje na sve, ali posebno na djecu i mlade. Prekomjerna izloženost informacijama o pandemiji kod mladih može postati izvor stresa. Nacionalno istraživanje koje se bavilo utjecajem lažnih vijesti vezanih uz Covida 19 provela je organizacija Save the Children Romania, i to među djecom i mladima između 12 i 19. Između ostalog ispitivali su gdje se mladi najćešće informiraju o Covidu-19, provjeravaju li informacije… U nastavku prenosimo neke podatke iz istraživanja.
Izvori informacija
• Portali – 49%
• Društvene mreže / blogovi – 24%
• TV emisije – 57%
• Razgovor s roditeljima – 31%
Provjera istinitosti informacija
• 49% – ponekad, rijetko ili nikada ne provjerava vjerodostojnost informacija
• 67% – više izvora
• 17% – savjetovanje s poznatom osobom
• 11% – službeni izvori
Vjerodostojnost izvora:
• 48% – djece zna što su lažne vijesti
• 22% – navodi da se na televiziji i u vijestima ne mogu emitirati lažne vijesti
Analiza je načinjena tijekom internetskog istraživanja provedenog između 10. i 16. travnja. U istraživanju je sudjelovalo 819 djece u dobi od 10 do 17 godina iz 32 županije i Bukurešta.
S obzirom da djeca i roditelji sve više koriste internet i društvene mreže, važno je biti svjestan širenja lažnih vijesti i štetnih učinaka koje su posljedica lažnih vijesti.
Kako prepoznati lažne vijesti?
• Izazivaju li snažnu emocionalnu reakciju? Osjećate li strah, gađenja ili bijes kad ih čitate?
• Osjećate li se posebno? Kao da imate pristup informacijama koje svi ne znaju?
•Pospješuje li sadržaj razdvajanje ljudi? Koriste li gledište “mi” protiv “njih”?
• Izgledaju li senzacionalno, tajno ili hitno?
• Osjećate li se kao da ih ne možete prestati gledati ili neprestano tražiti? Potiču li vas na kupovinu?
• Zvuči li previše dobro da bi bilo istinito? Ili možda previše loše da bi bilo istinito?
Što su lažne vijesti?
Lažne vijesti su članci ili tekstovi popraćeni slikama ili videozapisima koji namjerno dezinformiraju i iznose činjenica na iskrivljen način. Svrha lažnih vijesti često se može podijeliti u dvije isprepletene kategorije:
• financijska dobit – privlačenjem što više pregleda ili traženjem novca izravno od korisnika
• socijalni utjecaj – pokušajem postizanja promjena na društvenoj ili političkoj razini naglašavanjem gledišta „mi protiv njih“.
Lažne vijesti najčešće se šire putem interneta i društvenih mreža, ali ponekad se mogu pojaviti i u klasičnim medijima (TV, radio, novine itd.).
Kako možete provjeriti jeli vijest lažna?
• Provjerite naslov i tekst – Nudi li presude / kazne? Je li senzacionalistički? Ako je odgovor potvrdan, bilo bi korisno potražiti način na koji se vijesti prezentiraju na drugim web lokacijama ili kanalima.
• Provjerite izvor – Je li kako utvrditi tko je autora članka i organizacija (medij) kojoj pripadaju? Jesu li to cijenjeni autori i mediji?
• Provjerite gledišta – Jesu uključena različita gledišta? Prave vijesti bit će nepristrane i pokušat će predstaviti stavove svih strana uključenih u situaciju.
• Provjerite mišljenja – Daje li autor svoje mišljenje? Novinari i pisci vijesti neće izraziti osobno mišljenje o situaciji. Ukoliko je članak subjektivan, dobro je zapamtiti da su predstavljeni podaci mišljenje, a ne vijest.
• Provjerite citate– Jesu li originalni (tj. jeli autor vijesti razgovarao s nekim sugovornikom i prenio rečeno) ili se prenose iz drugog izvora? Provjerite jesu li djelomični, izvan konteksta ili potpuni. Vjerodostojne vijesti citiraju druge poznate novinske agencije, službene web stranice ili imenovane predstavnike vlasti.
• Proučite povezanost fotografija s tekstom – Predstavljaju li slike radnju opisanu u tekstu? Korištene slike trebaju biti izravno povezane s podacima u tekstu. Možete provjeriti prikazuje li se slika još negdje-
• Provjerite datum – Pojavljuje se datum? Je li vijest nova? Informacije u 2018. godini mogu se različito interpretirati od onih u 2020.
Peporuke za učenike
• Naučite znakove po kojima se može razlikovati je li vijest lažna! Ako su vijesti senzacionalističke, kategorične ili pobuđuju osjećaje straha, gađenja ili bijesa, postoji velika vjerojatnost da su to lažne vijesti.
• Budite skeptični prema izvorima vijesti. Ako zvuči previše dobro ili previše loše da bi bilo istinito, dobro je ispitati to što ste pročitali ili vidjeli na internetu.
• Savjetujte se s osobama u koje imate povjerenja. Ako niste sigurni u nešto što ste vidjeli ili pročitali na mreži, obratite se roditeljima ili učiteljima. Ukoliko oni nemaju odgovore, potražite ih u pouzdanim službenim izvorima.
• Razmislite prije nego što podijelite! Širenje lažnih podataka može imati negativne posljedice za druge, stoga nemojte širiti informacije ako niste sigurni da su točne.
• Provjerite kod stručnjaka. Pozovite svoje prijatelje ORA DE NET s povjerenjem ako želite provjeriti je li vijest istinita ili lažna.
Autor: Păunică Ana Renata- V A; fotografije preuzete s www.salvaticopiii.ro
Originalni članak objavljen je u školskom digitalnom časopisu Media Gener@tion
Bilo je svakakvih situacija u ove protekle 4 godine, ali zapamtite da vas sve volim i da vam želim sve najbolje. Želim da postanete dobri ljudi i da se ove naše četiri zajedničke godine sjećate s radošću. Znam da nisam uvijek bila zanimljiva i zabavna, ali nadam se da sam barem nekad u ove četiri godine uspjela napraviti nešto što vam se sviđa i čime ste bili zadovoljni. Voljela bih da se sjećate tih lijepih i sretnih dana u školi, a ja vam svima želim puno uspjeha u daljnjem školovanju.- To nam je danas, posljednjeg dana nastave, nakon podjele paketića sa slatkišima rekla naša učiteljica Marina Golec.
Učiteljica Marina Golec
Sigurna sam sa ću se još dugo sjećati današnjih riječi učiteljice Marine. Dok je govorila oči su mi zasuzile jer smo se jako zbližili tijekom ove četiri godine s našom učiteljicom. Bili smo jako složan razred i teško mi je zamisliti da u petom razredu neću više svaki dan viđati svoju učiteljicu Marinu i svoje prijatelje. /Vanesa Fiket, 4. razred; foto: Željka Živko/
