ŽUPANIJA ĆE PONOVNO KANDIDIRATI DVORANU ZA NOVAC IZ EU
Dožupan Ivan Pal
Zamjenik župana Ivan Pal i njegove suradnice Ana Mušlek, i Sonja Pleše iz ureda za školstvo posjetili su našu školu 29. 10. Gosti su s našim ravnateljem Stjepanom Lučkim razgovarali o problemu sportske dvorane, potrebi dogradnje PŠ Miholec i mogućnosti organiziranja jednosmjenske nastave.
U vezi, nama najvažnijeg problema sportske dvorane, na sastanku je dožupan Pal iznio stav da Županija ne može biti nositelj financiranja gradnje dvorane. Rečeno je i da će Županija iduće godine ponovno kandidirati dvoranu na natječaj za sredstva iz EU fonda za regionalni razvoj.
Prema riječima ravnatelja Lučkog, tek bi se krajem 2014. ili početkom 2015. moglo znati hoće li ovaj puta biti sreće i hoće li EU sudjelovati u financirati izgradnje nama toliko potrebne sportske dvorane. /Lucija Šantić, 7.b, fotografija preuzeta s interneta/
Učenici naše škole prikupili su 827,80 kuna za pomoć u projektu prehrane gladne djece kojeg organizira humanitarna organizacija “Marijini obroci” sa sjedištem u Škotskoj.
Organizacija je osnovana 2002. a njen osnivač Magnus Mac Farlan tad je pokrenuo akciju prehrane 200 djece u Malaaviju. Mac Farlan se humanitarnim radom bavi još od 1992., kad je zajedno sa svojim bratom Fergusonom pomagao u organiziranju pomoći za potrebite u ratnim područjima Bosne i Hrvatske.
Marijini obroci danas pomažu prehranti oko 790 tisuća djece u 16 zemalja, od čega ih je najviše u Malaviju, čak 622.554 djece. Djeci se pomaže na način da im se osigurava jedan obrok u njihovoj lokalnoj školi, a tako udruga želi potaknuti i dolazak djece u školu.
U Hrvatskoj udruga “Marijini obroci” djeluje od 2009. godine. Akciju prikupljanja pomoći u našoj školi pokrenula je vjeroučiteljica Ana Kambić. /Nikolina Ranilović, 7.b; fotografija preuzeta s interneta/
U školama i klubovima naši vršnjaci snimaju filmove o ljubavi, sportu, prijateljstvu….
Zanimljivi krimići, komedije, horori ne snimaju se samo u Hollywoodu. Izvrsne, filmove snimaju i klinci poput nas u školama ili filmskim klubovima.
Neke od filmova naših vršnjaka na temu ljubavi, prijateljstva, sporta, različitosti… vidjela sam na Smotri hrvatskog školskog filma u Sinju,a brojne zanimljive filmove može se pogledati i na interent stranicama škola i udruga koje su bave filmom. U nastavku vam preporučamo neke od stranica s većim izborom filmova.
Kadar iz filma “Haralampije” “SKIG”
Jedna od takvih stranica je – http://www.skig.hr/ Studia krativnih ideja Gunja ili kraće „SKIG“. Filmovi SKIG-ovaca nagrađivani su na svim hrvatskim i na nekoliko inozemnih festivala, a nekolicina njihovih članova, koji su svoje prve filmske „korake“ napravili u SKIG-u, završili su ili sada studiraju Akademiju dramskih umjetnosti. Trenutno se na stranicama SKIG-a mogu pogledati filmovi snimljeni u periodu od 2002. do 2009. godine. Među tim filmovima meni se osobito svidio film “Gavran”. Tema tog zanimljivog filmu je nepreželjena ljubav književnika Edgara Allana Poa prema djevojci Lenori. Na poveznici www.youtube.com/watch?v=ijNZ6zT7ndc može se pogledati njihov film “Haralampije”. Taj duhoviti film o dva buduća srednjoškolca koji žele prvog dana u školu doći s brkovima, kako ih kolege ne bi ismijavali, na ovogodišnjoj Filmskoj reviji mladeži u Karlovcu, proglašen je najboljim igranim filmom u konkurenciji filmova iz 30 zemalja.
Kadar iz filma “Čudnovati požar šegrta zmajića” – FKVKZ
Filmove Foto kino-video kluba Zaprešić, koji je i po broju snimljenih filmova (328 od osnivanja 1995.), nagradama, opremi te broju članova, jedan od naj naj u Hrvatskoj, može se pogledati na http://www.fkvkz.hr. Predlažemo vam da avanturu gledanja filmova s njihove stranice otpočnete s kratkim igranim filmom “Duuga priča” . Ovaj duhoviti film traje 2 minute i 54 sekunde, a govori o nezgodama junakinje Zrinke.
Već 10 godina izvrsne filmove snimaju učenici OŠ Marije Jurić Zagorke, a njihove filmove može se pogledati na http://udrugazag.hr. Oni su također za svoje filmove osvojili brojne nagrade, a posljednju nagradu dobili su nedavno, sredinom listopada, na Festivalu filma djece i mladeži zemalja Mediterana – DUFF 2013., za film “Ne ustajem na lijevu nogu” o paraolimpijki Ani Sršen.
Kadar iz filma “Jedinica” OŠ Stanovi – Zadar
Filmska grupa u OŠ Stanovi Zadar djeluje već 12 godina i također snimaju vrlo zanimljive filmove. I njihovi su filmovi često nagrađivani na festivalima, a prije dvije godine bili su domaćini jubilarne 50. po redu Revije hrvatskog filmskog stvaralaštva djece. Filmove Zadrana možete vidjeti na stranici http://www.zkadar.info.
Kadar iz filma “Papiga u bijegu” – VANIMA
Veliki izbor crtanih filmova, njih čak 180, može se pogledati na stranici varaždinskog kluba VANIMA http://www.vanima.hr. Varaždinci se bave isključivo crtićima, a na stranicama su filmovi snimljeni u periodu od 1987. pa sve do 2013. godine. /Veronika Puškar, 8.c; fotografije preuzete s interneta/
U sprečavanju nadiranja vode – povremeno pomagali i učenici
Svi školski ručnici i krpe nisu uspjeli spriječiti slijevanje vode s prozora
Ručnike, stolnjake i sve zalihe školskih krpa, naši su spremači danas (11.11.) stavljali na klupčice ispod prozora u hodniku kako bi spriječili da se voda, koja je zbog jake kiše curila kroz prozore, slijeva na pod.
Ipak, nisu uspijevali jer dok su brisali vodu na katu, s prozora u prizemlju voda se već slijevala po podu. Tako je bilo cijelo vrijeme u prijepodnevnoj smjeni, zato su povremeno pomagali i učenici. Prije početka nastave pomagale su i tajnica i računovođa kako bi se s poda pokupila voda. Zbog skupljanja znatne količine vode s hodnika u jutarnjoj smjeni se kasnilo desetak minuta s početkom nastave.
Radi loših prozora i klupčice u informatičkoj učionici i knjižnici, bile su poplavljene. Srećom u učionicama nema vode po prozorima – kazala nam je spremačica Katica Tremski, dometnuvši da se kod svake jače kiše s prozora, u hodnicima, informatici i knjižnici, slijeva voda.
Sakupljanje vode ipak nije ometlo nastavu, ali jest jak vjetar koji je svako malo toliko jako “bubnjao” po krovu, da se nije čuo glas nastavnika. /Karla Senko, 7.b; fotografije: K.S./
Sportska dvorana u Svetom Petru Orehovcu neće se početi graditi ni iduće godine. To je, prema riječima ravnatelja Stjepana Lučkog, postalo izvjesno nakon što je sredinom listopada u Koprivničko-križevačku županiju stigao dopis iz Ministarstva obrazovanja. U dopisu piše da Europski fond za regionalni razvoj zasad neće financirati izgradnju sportske dvorane uz našu školu.
Projekt, kako je obrazložilo Ministarstvo obrazovanja, “u ovom trenutku nije prihvatljiv” jer ga treba upotpuniti ispravom o dokazu vlasništva nad zemljištem/objektom i izvješćem o financiranju kroz prethodne 3 godine.
Ipak, još ima nade da će EU sudjelovati u financiranju izgradnje dvorane jer u istom dopisu Ministarstva piše i da “projektni prijedlog nije u potpunosti odbačen”, te se Županija poziva da nastavi raditi na prikupljanju dokumentacije i ponovno se javi na natječaj.
Podsjetimo, projektna dokumentacija za izgradnju dvorane završena je i čeka da se osigura potrebnih 18 milijuna kuna. Sve nade u Općini polažu u EU fondove jer dosad se ni iz jednog drugog izvora nije uspjelo osigurati potreban novac. / Ana-Marija Ferenčak, 8.a; fotografija preuzeta s interneta/
Zbog penjača cijeloj smjeni zabranjen izlazak na dvorište
Devetorici osmaša i sedmaša iz A smjene od utorka (5.11.) je zabranjen izlazak u školsko dvorište za vrijeme odmora, a od srijede i svim učenicima A smjene.
Razlog prvoj zabrani je penjanje devetorice učenika na desetak metara visok dimnjak centralnog grijanja. Njihova avantura penjanja na dimnjak preko kojeg se može dospjeti na strmi školski krov navodno je započela još prošli ponedjeljak, a razotkrivena je u četvrtak (31.10.) kad su dežurne učiteljice Lucija Benko i Andrea Martičnić zamjetile da učenici izlaze van u papučama i to su odlučile istražiti.
Šokirane ovim riskantnim poduhvatom učenika koji su pentrajući se po visokim ljestvama u papučama mogli okliznuti i nastradati, učiteljice su pokrenule istragu i uskoro se ispostavilo da postoje i fotografije „alpinista“.
Prva kazna za devetoricu penjača obznanjena je čitanjem obavijesti u utorak po svim razredima. Zabrana izlaska na dvorište cijeloj smjeni uslijedila je odmah idući dan jer se jedan od kažnjenih nije pridržavao zabrane i izišao je na dvorište.
Nakon druge kazne u svim se razredima naveliko komentiralo novu zabranu. Kako doznajemo, većina učenika smatra da je nepravedno što su zabranom izlaska na dvorište kažnjeni svi učenici A smjene zbog jednog učenika koji se oglušio na zbranu. /Lucija Hrg, 8.a/
Prozorsko staklo se rasulo u stotine komadića, a zvuk lomljave „privukao“ je u hodnik brojne učenike i nekoliko učitelja. Staklo na prozoru nasuprot učionice kemije „stradalo“ je u četvrtak 31. 10, prije sedmog sata, točnije u 13:15 kada su se dvojica sedmaša naguravala na kozliću.
U jednom trenutku jedan od sedmaša na kozliću izgubio je ravnotežu te se pokušao primiti za drveni dio prozora, ali je promašio i udario po staklu, a ono se razbilo. Srećom nikom se ništa nije desilo. No, nastradat će kućni budžet roditelja učenika odgovornih za ovu štetu, jer kako nam je rekao ravnatelj Stjepan Lučki, opraštanja više nema za štete za koje se utvrdi krivac.
Prozor je još uvijek na popravku, pa se ne zna koliko će iznositi račun, no za ustakljivanje jednog prozorskog krila, zajedno s prijevozom do staklara cijena je prije znala iznositi i do 150 kuna.
Od domara Ivice Biškupa doznali smo da je ove školske godine to je prvi razbijeni prozor, no prošle godine učenici su zbog naguravanja razbili desetak stakla na prozorima i ulaznim vratima. /Karla Senko,7.b,fotografije: S.L. 7.b/
Na ovom mjestu svi mogu biti odjevni po najnovijoj modi
Igrica koja moju prijateljicu Irenu Črnec i mene “drži” još od 2009., kad smo je pronašle na internetu, je Stardoll.
Iskustvo s tom igricom podijelile smo i s ostalom djecom iz našeg sela, oni su je širili dalje i uskoro je ta igrica postala hit među učenicama naše škole. Što nas toliko oduševljava u toj igrici? Ponajprije to što smo, igrajući tu igricu, u toku s modnim trendovima. Naime, ova igrica igračima omogućava da lutke uz pomoću raznih alata odijevaju u skladu s najnovijim modnim trendovima ili vlastitim zamislima.
Igrica se osim na stranici “Stardoll” može igrati i preko društvenih mreža Facebook i Twiter. Igricu je 2004. osmislila Finkinja Liisa Wrang (57), želeći djecu odvući od igara u kojima se ubija i puca.
Igrači ove igrice najčešće su djevojčice od 7 do 17 godina, iako postoji mogućnost da igraju i dječaci i to s muškim lutkama. Na početku odabiremo samo jednu mušku ili žensku lutku, te stvaramo svoj korisnički račun. Možemo kreirati i svoju vlastitu lutku tj. “MeDoll”.
Kad se pridruži u igru, nova lutka dobije 500 “Starkovanica” i 20 “Stardollara“ (koji imaju veću vrijednost)”. To je poseban novac, osmišljen samo za ovu igru. Njime se kupuje sve što joj je potrebno u igrici. Lutka ima i svoj apartman koji možemo urediti. Kad se počinje igrati apartman ima samo dvije prostorije, a ako se želi više prostorija, kuća, stanova ili vila, igračice mogu uplatiti pravi novac kako bi napredovale u razini statusa i postale “Superstar”, dobila dodatne povlastice te još novca.
Stardoll igra oko 200 milijuna igrača
Lutka koju zajednički oblače Katarina i Irena
Postoji još jedna razina statusa, to je kad igrač postane “Royalty”. To se može postati kad igračica (ili igrač) uplaćuje “Superstar” članstvo godinu dana. Odjeću, pribor, make-up za svoje lutke, i predmete za njihov apartman može se kupiti u posebnom dućanu nazvanom “Starplaza”. Postoje i blogovi na kojima se mogu nabavljati besplatne stvari, a najpoznatiji je HTGF.
U igri se može i umjetnički izraziti izrađivanjem scenografije, dizajniranjem odjeće, obuće, interijera, uređivanjem svog albuma, prezentacije u kojoj se predstavlja ostalim članovima itd.Definitivno najzanimljivije je to što se može postati prijatelj s ostalim članovima “Stardolla” i komunicirati s njima. Najčešće prijatelji razmjenjuju komentare o uređenosti apartmana, međusobno si prodaju svoje dizajnirane stvari ili pak glasaju jedni za druge kako bi postali “Covergirl” nekog časopisa te time postali poznati među ostalim članovima.
Postoje i tzv. tulumi koje mogu organizirati samo “Superstar” ili “Royalty” . Raspoređeni su po državama i može se ući u bilo koji tulum te se tamo zabavljati s ostalim članovima i njihovim lutkama.
Meni i Ireni ova kreativna igra još nije dosadila, a izgleda ni mnogim igračima diljem svijeta kojih je prema najnovijim podacima oko 200 milijuna./Katrina Pofuk, 8.c; fotografije:K.P; internet/
Severina, prva hrvatska lutka
Igrica “Stardoll” na hrvatskom jeziku dostupna je od rujna 2011. Lani od 25. lipnja do 1. srpnja bio je prvi Hrvatski tjedan. Za tu je promociju posebno dizajnirana hrvtska haljina, licitarsko srce i Severina, prva hrvatska lutka za odijevanje. “Stardoll” stranica ima oko 700.000 korisnika iz Hrvatske.
Mladić iz Popovca Kalničkog ozlijeđen je u prometnoj nesreći koja se dogodila 3. 11. 2013. u Svetom Petru Orehovcu u blizini zgrade Općine. Upravljajući vozilom Opel Tigra mladić je sletio s ceste i zabio se u hidrant i pri tom je srećom samo lakše ozlijeđen.
Razlozi slijetanja nisu nam poznati, no doznali smo da ozlijeđeni mladić nije bio vezan te je u trenutku nesreće izletio kroz vjetrobransko staklo. Srećom završio je u kukuruzištu i to ga je vjerojatno spasilo od težih ozljeda.
Navedena prometna nesreća, samo je jedna od sličnih u kojima se ozljede, a često i smrtni slučajevi, dešavaju zbog ispadanja vozača ili putnika iz automobila jer nisu bili vezani. Nedavno smo čitali da i preminula glumica Dolores Lambaša nije bila vezana u trenutku nesreće.
Stručnjaci upozoravaju – pojas za 45% smanjuje rizik pri sudaru
Stručnjaci upozoravaju (kako to piše portal sigurnost.info) da “istraživanja dokazuju da pravilno postavljeni i korišteni pojasevi smanjuju rizik od ozljeđivanja pri sudaru za oko 45%.”
Da je vrlo važno vezati se pokazuju i statistički podaci. Na stranici www. rtl.hr , pronašli smo podatak da “40 posto poginulih u 2011. nije bilo vezano”. Te je godine u prometu poginulo 418 ljudi.
Dakle, drage kolegice i kolege, roditelji, bake, djedov, svi vi koje vozite automobile ili ste suvozači, vežite se i kad idete do obližnje trgovine jer kako neki kažu : “Pametni znaju čemu služi pojas.” / Mihaela Ivanek, 5. c; fotografije: Lucija Hrg, 8.a/
[stextbox id=”warning”]Za ne vezanje pojasom kazna 500 kuna
Da se u automobilima vrlo često vozači i putnici ne vežu govori i podatak da je u prvih 6 mjeseci ove godine u Hrvatskoj bilo čak 38.585 prekršaja zbog nevezanja pojaseva. Više je bilo samo prekršaja zbog nepropisane brzine, a takvih je kako piše Glas Slavonije bilo 87.424. Pronašli smo i podatak da se ne vezanje pojasom kažnjava kaznom od 500 kuna.[/stextbox]
Stanovnici u velikim gradovima Kine često nose maske
Smog je zagađenje zraka nastalo kombinacijom magle i dima, a riječ je nastala od dviju engleskih riječi smoke-dim i fog-magla.
Tu riječ nisu na satu razredne zajednice znali učenici 5. a, zato smo je istražili i došli do zaključka da nije čudno što je petaši nisu znali jer kod nas u Orehovcu smoga nema. To je zato jer kod nas nema nikakve industrije, a baš su industrijski pogoni najveći „krivci“ za smog jer sagorjevanjem pogonskih goriva (ugljena, nafte) nastaju štetni spojevi (ugljični dioksid, sumporov dioksid) i pepeo. Oni u
No, zemlje s razvijenom industrijom imaju velikih problema sa smogom. Tako je London 1952. punih 5 dana bio „omotan“ oblacima smoga i navodno je zbog toga bilo 4000 smrtnih slučajeva zbog problema s disanjem.
U međuvremenu problem smoga u Europi nije više toliko izražen, zato, kako smo istražili, posljednjih desetljeća zbog smoga jako pate Kinezi. Tamo je industrija sve razvijenija,a i sve je više automobila, ali Kina nije još kao europske zemlje uvela tako stroge propise o emisiji štetnih plinova pa se njihovi veliki gradovi guše u smogu.
Nizozemac patentirao „usisivač za smog“
U Kini nije neuobičajena pojava da se zbog golemih količina smoga zatvaraju autoceste i zračne luke. Jedan od takvih slučajeva kako prenosi balkans.aljazeera.net desio se i krajem rujna na sjeveroistoku Kine. U njihovim velikim gradovima vidljivost ponekad zna biti i manja od 10 metara, kao nedavno u Pekingu, a ljudi na ulicama često nose maske preko nosa, kako bi se zaštitili od udisanja smoga.
Ipak, možda ima nade da se problem smoga riješi ili barem ublaži i prije nego što Kinezi krenu poput Europljana sa strožim propisima o emisiji štetnih plinova i smanje korištenje ugljena i nafte. Naime, kako piše Večernji list (u članku od 29.10) nizozemski inovator Daan Roosegaarde patentirao je „elektronički usisivač zraka“.
Njegov izum radi na principu elektrostatičkog polja „kojim se napravi rupa u smogu i koji privlački čestice smoga na bakar, nakon čega se usiše na zemlji“. Zasad je nizozemski inovator napravio uspješan pokus u zatvorenom prostoru, a nada se da će uspjeti i vani. /Helena Habijanec, 8.c; fotografije: preuzete s interneta/
Za bolji zrak u Meksiko Citiyu jedan dan u tjednu miruju auti
U nekim zemljama uspjevaju se smoga riješiti i bez usisivača za smog. Na stranici www.dw.de ( Deutsche Welle) pronašli smo primjer da su sve uspješnije sa smogom bore i u Meksiku Citiyu. Oni su 1990. godine imali samo 8 dana dobru kvalitetu zraka, a prema mjerenjima kvalitete zraka, 2012. broj dana dobrog zraka porastao je na 237 dana.
To im je uspjelo tako što su tvornice koje šire štetne plinove preselili iz grada, poboljšali su kvalitetu goriva i uveli su mirovanje automobila jedan dan u tjednu.
Europa se smoga rješava i preseljavanjem prljave industrije u siromašne zemlje
Razvijene europske zemlje imaju sve manje smoga jer su posljednjih desetljeća ulagale puno napora kako bi se sve više orjentirali na čistiju energiju (sunce, vjetar, električna energija) i smanjivale udio sumpora u gorivima poput ugljena.
No, svoj su problem rješavale i preseljavanjem „prljave“ industrije, često baš u siromašne zemlje na drugim kontinetnima.Tome u prilog govori i podatak (pronašli smo ga na stranici Deutsche Welle) da je udio uslužnih djelatnosti u kineskom gospodarstvu u 2012. iznosio 44,6 posto, dok je u Njemačkoj taj udio 70 posto, a u Francuskoj čak 80 posto.
