Na poveznici http://www.youtube.com/watch?v=268eWNwIRDQ&feature=youtu.be dostupan video s nastupom našeg učenika Fabijana Lončara na Gospodarskom sajmu u Križevcima.
Fabijan je na sajmu izveo monolog Modna revija. Autorica teksta je učiteljica Emina Baričević. /Uredništvo/
![Kajkavijada-2013-14[1]](https://klincek.com/wp-content/uploads/2013/11/Kajkavijada-2013-141.jpg)
Na ovoj manifestaciji održanoj pod motom „Sačuvajmo dragi nam kaj“, nastupilo je oko 800 učenika i vrtićanaca iz 7 županija, a naši učenici predstavili su se s čak 5 točka. Otpjevali su i odsvirali pjesmu Prvo leto služim, plesali su i pjevali Ja posijah repu, svirali su ples Šrotež, a monologe Modna revija i Bota je zišla z raja na kajakvskom narječju izveo je Fabijan Lončar. On i Lucija Šantić, koja je svirala brač, bili su jedini osmaši, dok su svi ostali naši predstavnici na Kajkavijadi bili petaši.
– Po burnom pljesku publike, u prepunoj dvorani hotela Minerva, zaključili smo da smo dobro recitirali, pjevali i svirali – rekao nam je Klaudije Mažar, dometnuvši da su se za nastup pripremali od početka školske godine.
Učenike je pripremala učiteljica glazbenog Ivana Šiković, a našoj školi to je deveti uzastopni nastup na Kajkavijadi. /Mihaela Miklečić, 5. b; fotografija preuzeta s interneta/
Učenici trećeg i četvrtog razreda PŠ Fodrovec zajedno sa svojim učiteljicama, vodičima Darinkom Biljan i Irenom Miklečić, te našom kuharicom Anitom koja je sve snimila svojim fotoaparatom, krenuli su 24. listopada na terensku nastavu na Hum.
Ako ste pomislili da smo putovali sve do Istre, do grada Huma, prevarili ste se, jer smo upoznavajući svoj brežuljkasti zavičaj pješačili do brežuljka Hum u blizini naše škole.
Penjući se po brežuljcima našeg zavičaja stigli smo do uzvisine Hum koja se nalazi na 249 m nadmorske visine i s koje pogled puca na sve četiri strane svijeta, od gorja Kalnik preko Ivanščice i Medvjednice sve do Bilogore. Zaista veličanstven pogled na brežuljke, šume, vinograde i voćnjake, sada obojan jesenskim bojama. Uživali smo u tom pogledu i usputnim jesenskim plodovima našeg zavičaja – Prigorja.
Uživali smo također, zahvaljujući našoj spremačici Darinki u njezinim smokvama, jabukama i ostalim slasticama.
Na terenu smo učili snalaziti se na topografskoj karti, učili smo o izgledu i posebnostima brežuljkastog zavičaja, upoznali gospodarske djelatnosti ovog kraja, pjevali i igrali se.Rado bi sve ponovili možda već u proljeće. /Mirjana Mekovec – preuzeto s www.os-sveti-petar-orehovec.skole.hr/
Posljednjih dana o njima se puno priča jer su navodno pronađene među skrivenim blagom Nadana Vidoševića, bivšeg predsjednika Hrvatske gospodarske komore, a sada pritvorenika u Remetincu.
Inkunabule (u latinskom riječ inkunabulum znači kolijevka, početak nečega), koje navodno posjeduje Vidošević, ali se još ne zna koliko ih ima u njegovoj zbirci, zovemo i prvotiskom. To su knjige tiskane između 1455., kada je Johannes Gutenberg tiskao Bibliju na svom izumu, tiskarskom stroju s pomičnim metalnim slovima, do 1501. godine.
U Hrvatskoj je u tom razdoblju tiskano svega 9 inkunabula, od čega 6 na glagoljici i 3 na latinici. Prva, Misal po zakonu rimskoga dvora, tiskana je 1483., a sačuvano je samo 11 primjeraka Misala. Stručnjaci tvrde da sačuvanih inkunabula u svijetu ima svega oko 40.000 i zato su vlo skupe.
Izuzetno je skupa je i restauracija tih vrijednih knjiga. Kako smo pročitali na portalu jutarnji.hr, i knjižnica grkokatoličke biskupije posjeduju 3 inkunabule, a restauraciju dviju inkunabula 2007. godine platili su čak 20.000 kuna.
U toj se knjižnici, smještenoj u grkokatoličkoj katedrali u Križevcima, čuvaju inkunabule na latinskom jeziku. Najstarija, govori o pravilima monaškog života. Tiskana je 1485. u Baselu pod naslovom Des institutis cenobiorum…., a autor joj je Honannes Cassiuanus. Preostale dvije tiskane su 1487. i 1489., a teme su im tumačenje Psalama i evanađeoske propovijedi. /Helena Habijanec, 8.c; fotografije preuzete s interneta./
Većina vas sigurno voli žvakati žvake. Volim i ja i to najviše Orbit žvake. No, mrzim kada mi se žvaka zalijepi za cipelu ili odjeću, a to mi se dogodilo nekoliko puta. Jednom mi se u Križevcima zalijepila i za cipelu. To je bilo baš nezgodno, razvlačila se u nitima s cipele, a ja sam neznajući kako da je skinem trljao cipelom o pod dok nekako nisam uspio odstraniti veći dio žvake i nastavio hodati. Još je gore kad vam se žvaka zalijepi u školi za odjeću, pogotovo za hlače, pa vam se oni ostaci koje nikako ne možete odlijepiti stalno lijepe za stolicu.
Unatoč tome što nas učitelji često opominju da žvake ne lijepimo na klupe i stolice, dosta učenika to ipak radi. Iz razgovora s našim spremačima doznaje se da najviše nalijepljenih žvakaća ima u učionicama hrvatskog i matematike. Spremači su rekli i da nemaju nikakva sredstava za jednostavno odstranjivanje žvaki, već ih stružu uz pomoć špahtla. – To teško ide i za to treba dosta vremena, a trag žvake ipak ostane – rekla je spremačica Katica Tremski, dodavši da osim na klupama i stolicama žvake nekad nalaze zalijepljene i po zidovima.
Loše navike u vezi s odbacivanjem žvakaćih guma u nekim se zemljama kažnjavaju novčano. Takav je slučaj u Irskoj u kojoj su 2006. pokrenuli kampanju protiv bacanja žvaki po ulicama i uveli kazne od 125 eura za bačenu žvaku, kako to piše b92.net. U Rimu se, prenosi portal vijesti.me, svaki dan na ulice baci oko 15.000 žvaki, odnosno oko 5,54 milijuna žvaki godišnje. Rimljani su izračunali da ih uklanjanje svake odbačeno žvake košta 1 euro, pa ukupno godišnje potroše čak 5,5 milijuna eura na čišćenje žvaki s ulica.
U nekim našim gradovima nabavili su i specijalne strojeve za odstranjivanje žvaki s ulica. Sveznajući internet kaže da ih imaju i u Dubrovniku te Osijeku, a i da su Zadrani svoj stroj platili 190.000 kuna, kad su ga nabavili 2002. godine.
U azijskoj državi Singapur, kako piše glas-slavonije.hr, problem sa žvakama odlučili su riješiti na drugačiji način, zabranili su žvakanje žvakaćih guma.
Volim žvake i teško bi mi palo da se i u našoj školi odluče povesti za singapurskim primjerom i zato vam predlažem žvake, ali i sve ostale otpatke bacajte u koševe za smeće, zato u učionicama i postoje koševi. /Klaudije Mažar, 5. b; fotografije S.L.:internet/
Svi koji se žele odijevati u trendu, ove sezone u svojoj će garderobi imati barem pokoji komad odjeće s tartan uzorkom. Tartan je uzorak od isprepletenih okomitih i vodoravnih linija u različitim bojama. Tartan uzorci porijekom su iz Flandrije (pokrajina u Belgiji), ali svojom su ga narodnom nošnjom, osobito kiltovima, popularizirali Škoti.
Kao što donosi portal budi.in kreatori: Gucci, Moschino, Stella McCartney i Jill Sander su oduševljeni tartan uzorkom, a ove sezone su mu posvetili svoje kolekcije. Prema portalu slobodnadalmacija.hr ni neke celebrity face poput Care Delevigne, Rite Ore, Nicky Hilton, Lady Gage i Kat Grahm nisu mogle odoljeti ovom popularnom uzorku.
Od 19. stoljeća uzorak tartana označava pripadnost klanu
Tartan uzorak može se naći na košuljama, hlačama, kaputima, suknjama, ruksacima, ali i na obući, a najčešće boje na tartan uzorcima su crvena i zelena. Od svega toga najpopularnije su košulje koje se većinom nose uz hlače skinny kroja, ili kratke kože suknje. Tartan uzorak bi se, kako to preporuča portal modama.info trebao kombinirati uz jednostavne outfite i jednobojne odjevne predmete, a spajanjem više tartan uzoraka u jedan outfit treba biti jako oprezan.
Za manje hrabre, koji tvrde da ne znaju nositi taj uzorak a žele biti in, modni znalci sa spomenutog portala preporučuju da outfit upotpune ruksakom ili čizmicama s tim motivom.
Istražujući o tartan uzorku (na portalu callegari.hr) pronašli smo podatak da su do 19. st. karirani uzorak nosili samo muškarci, sve dok kraljica Viktorija, zaljubljena u Škotsku tradiciju, nije počela nositi karirane uzorke na svojim haljinama i modnim dodacima. Naišli smo i na podatak (na portalu dnevno.hr), da različiti tartan uzorci nisu stoljećima obilježavali pripadnost nekom škotskom klanu, kako su to u svojoj knjizi “Nošnja klanova” tvrdila braća Johan i Chares Alen, već ta tradicija potječe tek iz 19. stoljeća, a nakon što su oni napisali svoju knjigu. Od tada, a na zadovoljstvo škotske tekstilne idustrije, pojedini klanovi imaju svoje karakteristične boje za tkanine od kojih se izrađuju dijelovi narodne nošnje./Antonija Kos 7.a; fotografije preuzete s interneta/
Škotski navijači u Zagreb dolaze u kiltovima
Kilt, kratku kariranu skuknjicu kreirao je 1725. godine škotski industrijalac, vlasnik čeličane, Thomas Rawlinson s namjerom da za svoje radnike stvori udobniju i sigurniju odjeću. Naime, prije su radnici nosili bezoblične žute košulje košulje zvane leine, stegnute u struku, a dužine do ispod koljena. Nakon niza nesretnih slučajeva zbog dužine i nepraktičnosti leina, Rawlinson kreira kilt koji kasnije postaje sastavni dio tradiconalne nošnje Škota.
Muškarce u kiltovima može se vidjeti i u Hrvatskoj za vrijeme nogometnih utakmica sa Škotima, kad njihovi fanovi obavezno dolaze u kiltovima. Tad se uvijek ponovno postavljaju pitanja nose li Škoti nešto ispod kilta.
Popularni ombre pramenovi stigli su i našu školu. Već duže vremena ombre pramenove ima naša osmašica Ana-Marija Ferenčak. – Imam ih već već preko godinu dana. Prvi puta mi je pramenove napravila starija sestra, nakon što smo upute našle na Youtubeu. No, dugo ih nije nitko primjetio. Tek nakon što se naša razrednica Ana Valjak u školi pojavila s ombre pramenovima počeli su me masovno ispitivati imam li i ja ombre pramenove – kazala nam je Ferenčak i pojasnila što su to ustvari ombre pramenovi.
Ombre dolazi od francuske riječi, a znači sjena, odnosno u frizerstvu to je kosa postupno posvijetljena od korijena, uglavnom od polovice kose prema vrhovima. – Neupućeni možda misle da je to izrast, no to je ustvari namjerni efekt sličan onome kakav kosa dobiva nakon ljeta i puno vremena provedenog na suncu – ispričala nam je Ferenčak, čija je tamno smeđa kosa zahvaljujući ombre tehnici na vrhovima znatno svijetlija.
Prema pisanju portala index.hr ombre pramenove proslavile su manekenke kuće Victoria’s secret, a u svijetu slavnih po ombre pramenovima poznate su Jessica Biel, Drew Barrymore: Khloe Kardashian….
Frizerke kažu da su ombre pramenovi idealni za one koje žele diskretnu promjenu u boji kose, ali i zadržati prirodnost, a efektiniji su na dužoj kosi.
Ombre pramenove jednostavno je napraviti. Boja se nanese na četkicu i četkicom prelazi po dijelovima kose koji se žele posvijetliti. Boja treba djelovati 30 minuta i potom isprati./Lucija Šantić, 8. a; fotografije: L.Š. i preuzeto s interneta/
Ombre pramenovi inspirirali su i vizažiste pa su su se razvile i tehnike bojenja noktiju u ombre stile i šminkanja usnice.
Portal she.hr, donosi da su ovo ljeto popularni bili ombre nokti u čak tri boje, u potpuno različitima nijansama. Navodno pjevačica Rihana, već godinama svoje nokte boji u ombre stilu. Vizažisti tvrde da šminkanjem usnica u ombre stilu, usnice izgledaju veće i senzualnije.
U temelje nove zgrade PŠ Gregurovec iscurilo je oko 67.000 litara vode i zato je proljetos vlaga oštetila zidove prije 2 godine izgrađene škole.
Kako doznajemo od ravnatelja Stjepana Lučkog, uzrok curenju vode bile su nestručno spojene cijevi. To je utvrđeno ispitivanjem vodovodnih priključaka. Ispitivanje je uslijedilo nakon što je na prvi dan škole, na televiziji emitiran prilog u kojem su se djelatnici škole i mještani žalili što izvođač radova ne poduzima potrebne mjere da se riješi problem vlage.
U međuvremenu se izvođač radova, tvrtka “Radnik”, ugovorom obavezao da će sanirati štetu koju je na zidovima prouzoročila vlaga, a nakon što se vlaga isuši iz zidova. No, proces isušivanja ide sporo jer umjesto 3 najavljena, stigla su 2 uređaja za isušivanje vlage, a jedan od pristiglih je u kvaru. / Nikolina Ranilović, 7.b; fotografija: Helena Habijanec, 8.c/
Kako nastaje čokolada imali smo priliku saznati na terenskoj nastavi (8. 11.) u Križevcima kad smo posjetili čokolateriju tvrtke „Hedona“.
Ta je čokolaterija, posebno po tome jer je proizvode osobe s invaliditetom i osnovana je prošle godine baš radi njihova zapošljavanja. U Hedoni zasad radi ukupno 6 radnika, a četvoro su osobe s invaliditetom. Proizvode osam vrta tamnih i mliječnih čokoladu te 10 vrsta pralina. Na kraju našeg posjete iznanadili su nas poklonivši nam čokoladice.
Posjet čokolateriji bio je „vrhunac“ našeg izleta, ali posjetili smo još i grkokatoličku katedralu, muzej, knjižnicu i njen Multimedijski kulturni centar.
U katedrali su nas se posebno dojmile prekrasne zlatne slike svetaca, to jest ikonostasi. Tamo smo čuli da je katedrala krajem 19. stoljeća obnavljana po projektima čuvenog austrijskog arhikteta Hermanna Bolléa , koji je zaslužan za izgradnju mnogih građevina u Hrvatskoj.
Zanimljivo je bilo i u muzeju gdje smo vidjeli razne stare predmete iz Križevaca i našeg Prigorja. Posebno su nam se sviđale etno kućice u dvorištu muzeja, pa su one bile najčešća meta naših fotoaparata.
U knjižnici smo crtali svoje omiljene junake iz najdražih knjiga i prelistavali knjige. Bilo se teško odlučiti koju knjigu pogledati jer ih je bilo jako puno.
Naš smo izlet završili posjetom Multimedijskom kulturnom centru knjižnice. Tamo smo pogledali crtić „Znatiželjni Georg“.
Izlet nam se svidio zato što smo puno toga vidjeli i naučili, a bili smo sretni i što taj dan nije bilo nastave. Svi smo se složili da bi ovakvi izleti trebali biti češće, a ne samo dva puta godišnje. /Marko Puškar, 4. razred;fotografije: B.S., fotografija čokolade preuzeta s interneta/
Fabijan Lončar, učenik 8. c, s monogolom “Modna revija” nastupio je na XVI. obrtničkom i gospodarskom sajmu u Križevcima. Fabijan je monolog izveo u subotu, u vrijeme modne revije kad je na sajmu bila prisutna brojna publika koja je njegov je nastup tri puta prekidala gromoglasnim pljeskom.
Fabijanova mentorica je učiteljica Emina Baričević. Ona će ga pripremati i za nastup na LiDraNu. Podsjetimo, na dražavnoj razini LiDraNa Fabijan je uspješno nastupio već dva puta uzastopno i to ove i prošle godine u Primoštenu i Šibeniku. /Jasmina Funtak, 5.b; fotografije: Emina Baričević/
