Aa-Marija, voditeljica Jelena Ivšić, Lucija i Veronika
Osmašice Ana-Marija Ferenčak, Veronika Puškar i Lucija Šantić gostovale su (11. 12.) u programu Radio Križevaca. U polusatnoj emisiji Iz općinskih središta, s voditeljicom Jelenom Ivšić razgovarale su o aktivnostima i projektima naše škole.
Slušatelje, a posebno roditelje učenika naše škole, na kraju emisije pozvale su na Božićnu priredbu koja će se održati 20. prosinca u 16 sati, u Vatrogasnom domu u Fodrovcu. /Jasmina Funtak, 5.b; fotografija:S.L./
Film “Divna stvorenja” (“Beautiful Creatures”) oduševio me više od daleko poznatijeg “Sumraka”, ali izgleda ne samo mene, nego i kritičare “New York Timesa”, koji su taj film nazvali “Zabavnija strana sumraka”.
Prije svega, za razliku od “Sumraka”, nije kao bajka sa sretnim završetkom, već ima više sličnosti sa stvarnim životom. No, kraj filma vam neću otkriti kako vam ne bih upropastila užitak u filmu, jer ni ja ne volim kad mi netko kaže kraj, a niti filmove u kojima se on već na početku može naslutiti.
Lena djevojka s čarobnim moćima
No, ipak pokoja riječ o sadržaju filma da biste znali zašto ga valja gledati. Dakle, glavni likovi ovog filma, koji bismo po žanru mogli svrstati u romatičnu fantastiku, dvoje su mladih kojima poput Romea i Julije, roditelji, a i gotovo cijeli grad brane vezu. Ethan je zvijezda košarkaškog tima jedne srednje škole, a Lena je djevojka s posebnim moćima. Ona npr. može stvoriti kišu, ubrzati rast biljaka….., ali sa 16 godina treba odlučiti hoće li te moći trajno zadržati ili ih odbaciti. Njena majka želi da Lena zadrži moći, ali njoj je ljubav važnija.
Režiser filma je Richard LaGravenese, u nas možda ponajviše poznat po filmu P.S. Volim te. Glavne uloge u filmu tumače Emma Thompson, Emmy Rosuum i Jeremy Irons.
Ovaj uzbudljivi film još je donedavna igrao u zagrebačkim kinima, ali ja sam ga gledala na internetu, pa se snađite poput mene. Garantiram vam dobru zabavu. /Ana-Marija Ferenčak, 8. a; fotografija preuzeta s interenta/
Dođi, dođi Nikola sveti
i noći ove mene se sjeti.
Svako dijete na svijetu posjeti
i moje se seke sjeti.
Čekamo te svi ove noći,
kada ćeš nam kroz prozor doći.
I moj tata je dobar bio,
možda si i za njega neki darak skrio.
Čekamo te, čekamo svi
darove nam donesi ti. Ema Fiket, 3. razred; mentor: Dubravka Kos
Dječakov oglasnik
Dragi sveti Nikola!
Ja te lijepo molim,
donesi mi čokoladu koju najviše volim.
Bombone i lizalice dvije,
neka se i moj braco slatko nasmije.
A seki može i lutku neku,
plišanog medu ili mekanu deku. Filip Ifšak, 3. razred; mentor: Dubravka Kos
Pjesmica svetog Nikole
Nikola nam dolazi,
darove nam donosi.
U prozor čizmicu stavi,
doći će Niko pravi.
Dobroj djeci Niko darove nosi,
a zločestoj krampus šibom prkosi.
Ujutro veselju nema kraja,
zbog pune čizme diže se graja. Patrik Benčak, 3. razred; mentor: Dubravka Kos
Dragi sveti Nikola
Prosinac nam mjesec stiže,
Nikolinje sve je bliže.
Svetog Nikolu djeca vole,
jer obilazi domove i škole.
Dragi, dragi Nikola sveti
ove godine i mene se sjeti.
Niko sveti ide, ide,
a za njim krampus nosi šibe.
On ga stalno prati
pa u kuću s njime svrati.
Zločesta djeca dobit će manje,
jer svoje čizme ne nose na pranje.
Niko, Niko sveti
tvoja te djeca dugo čekaju.
Sva djeca i ove godine
u tvoju dobrotu vjeruju. Antun Bračun, 3. razred; mentor: Dubravka Kos
Sveti Nikola
Kad selom noćas prođeš,
zaviri u prozor moj.
U čizmicu nalaštenu
ti stavi poklon svoj.
Ne mogu te čekati više,
jer mi oči sklapa san.
Za dar, hvala! I još nešto:
Čestitam ti imendan! Patricija Fagnjen, 3. razred; mentor: Dubravka Kos
Sastojci: 73 kg mame
70 kg sestre Lidije
45 kg mene
70 kg sestre Martine
60 kg sestre Sanje
120 kg Martininog dečka
100 kg Sanjinog muža
25 kg Lea
20 kg Elle
7 kg Patrika
10 pasa
2 mačke
Postupak: U veliku kuću stavim 73 kg smiješne i brižne mame i dodam joj svoje drage i šašave sestre koje mi kupuju poklone.
Tada dodam punu šaku božićnih pjesama. Kad je sve dobro izmiješano, stavim vesele i skakutave klince, Lea, Ellu i Patrika. Potom stavim puno čokolade, kolače, torte i 20 kg veselja. Opet sve izmiješam. Na kraju dodam 120 kg Martininog Vedrana i 100 kg Sanjinog muža Marka, te dvije ogromne fotelje gdje će oni uživati.
Sad, kad je sve dobro promiješano, sve ćemo lijepo ukrasiti s 10 pasa i 2 mačke.Ovako fini recept za sretnu obitelj preporučam svima. /Ana-Marija Nemčić, 5.b; Mentor: Đurđica Trakoštanec/
Mumificiranje je bilo osobito popularno kod starih Egipćana jer su vjerovali da će živjeti vječno ako sačuvaju tijelo
Mumija iz Arheološkog muzeja u Zagrebu
Ljudska tijela mogu biti sačuvana i tisućama godina ukoliko se konzerviraju postupkom koji se naziva mumificiranje, a takvo dobro očuvano mrtvo tijelo naziva se mumija. To smo smo doznali prilikom posjete Arheološkom muzeju (31.10.), gdje su nam rekli da se takav postupak konzerviranja tijela naziva još i balazamiranje. Tamo smo i vidjeli pravu mumiju.
Ta mumija koju je još u 19. stoljeću, prilikom posjete Egiptu, kupio Mihael Barić, čuvena je po tome što je umotana u laneni povoj s najduljim etruščanskim natpisom na svijetu. Taj stari jezik slabo je poznat, ali se pretpostavlja da natpis sadrži tekst o obrednim propisima starih Etruščana.
U muzeju smo doznali da je mumificiranje bilo osobito popularno kod starih naroda koji su vjerovali da će, ako sačuvaju tijelo živjeti vječno. Najpoznatiji od njih bili su Egipćani, a u Egiptu je i pronađeno najviše starih mumija.
Odmotavanje mumija hit u Engleskoj u 19. stoljeću
U Arheološkom muzeju naučili smo i da se postupak mumificiranje odvijao tako da se najprije odstranjivalo sve unutrašnje organe, osim srca. Zatim se tijelo ostavljalo u solnoj otopini, a potom bi se u njega utrljavali različiti balzami da se spriječi raspadanje. Tijelo se onda zamatalo u platnene trake, a na lice se stavljala maska s ljudskim likom. U časopisu Drvo znanja pročitali smo da je u 19. stoljeću u Engleskoj hit bilo odmotavanje mumija. Osobito su bila popularna odmotavanja na Kraljevskom kirurškom sveučilištu gdje su iz toga radili prave predstave, a ulaznice su uvijek bile rasprodane.
U Drvu znanja pročitali smo i da je riječ mumija arapskog porijekla, a kod njih je označavala “bitumen, vrstu katrana koji su Arapi upotrebljavali kao dragocjen lijek“. Naime, kad su Arapi otkrili mumije, mislili da su one pokrivene bitumenom. Tek se kasnije otkrilo da se se za mumificiranje koristilo aromatične biljne sokove nekih stabala od kojih se miješanjem dobivala tanka ljepljiva tvar, samo naizgled slična bitumenu./David Đurin, 5.a; fotografija preuzeta s interneta/
Mumija pronađena u Egiptu 2007. stara je 300 godina
Jeste li znali?
… postupak mumificiranja u Egiptu je trajao 70 dana, od čega je 40 dana tijelo bilo u solnoj otopini
… Egipćani svoje mumije opskrbljivali hranom, u slučaju da ogladne u zagrobnom životu
… srce se ostavljalo u mumiji jer ga pokojnik predaje na vagu pred božanskim sudom koji odlučuje je li pravedan i dostojan vječnog života
Učenici i djelatnici matične i područnih škola Bočkovec, Fodrovec, Gregurovec i Miholec sakupili su 1945 kuna za akciju “Solidarnost na djelu”. Ovogodišnja akcija bila je 41. po redu u organizaciju Hrvatskog Crvenog križa. Akcija se organizira u svim društvima Crvenog Križa diljem Hrvatske, a uz novac prikuplja se i hrana te odjeća i obuća kako bi se pomoglo građanima u potrebi.
U našoj školi ovoj humanoj akciji odazivamo se svake godine, a koordinatorica akcije je učiteljica Đurđica Trakoštanec, voditeljica podmladka Crvenog križa u našoj školi. /Klaudije Mažar, 5.b; fotografija: K.M./
Sat na kojem smo obilježili Međunarodni dan volontera motivirao nas je da se okušamo u volontiranju. Razmišljali smo što bi bilo dobro učiniti po tom pitanju, a pošto smo se nalazili u knjižnici ideja je došla sama od sebe. Odlučili smo da naš pokušaj bude usmjeren na aktivnosti kojima bismo pokušali nabaviti nešto knjiga za školsku knjižnicu.
Zašto? Jer smo doznali da je knjižnica prošle školske godine za učenički fond nabavila samo 11 knjiga u vrijednosti 674 kune. U protekle 2 godine knjižnica je za knjige dobila samo 2.165,00 kuna i to od države. Županija, osnivač naše škole, 2010. prestala je s financiranjem školskih knjižnica, a ove školske godine ni od države se ne očekuju nikakva sredstva za knjige. Zato smo dogovorili da pokrenemo akciju za prikupljanje novca za nabavku knjiga.
Dio kolača poklonit ćemo staračkim domaćinstvima
Naša razrednica Lucija Benko prisjetila se svojeg volontiranja na fakultetu te nam je predložila da bi nam jedan od prikladnijih načina bio pečenje kolača. U akciju smo odlučili uključiti i naše roditelje koji će s nama peći kolače i tako pomoći našu humanitarnu akciju.
Kolače koje pripremimo, ponuditi ćemo u školi 20. prosinca. Nadamo se da taj dan nećete svoj džeparac trošiti na lizaljke i grickalice već da ćete doći na naš štand u holu, osladiti se kolačima i dati prilog za nabavku knjiga.
Voljeli bismo da nam se u akciji pripreme kolača pridruže i drugi razredi kako bi dio pripremljenih kolača mogli pokloniti nekolicini staračkih domaćinstvima. Njih posljednji dan škole planiramo obići s gerontodomaćicom Ivančicom Petric. / Lucija Šantić, 8.a; fotografija preuzeta s interneta/
GRADI SE BIOPLINARA U GREGUROVCU, A USKORO I U OREHOVCU
Franjo Hoić i Helena Habijanec
Pogonsko gorivo za prvu bioplinaru u našoj Županiji bit će i gnojnica koja sad često završava u potocima. Po završetku svih faza projekta 2016. godine, zapošljavat će 50-tak ljudi
Zemljište bivšeg hmeljarnika u Gregurovcu posljednjih tjedana postalo je veliko gradilište i više se po ničemu ne primjećuje da je tu još donedavno bio jedini hrvatski hmeljarnik. Bageri i kamioni u stalnom su pokretu kako bi se što prije uredio teren za izgradnju prve bioplinare u našoj Županiji.
Franjo Hoić, većinski vlasnik tvrtke Bioplinara organica Kalnik i buduće bioplinare, nada se da će bioplinsko postrojenje kapaciteta 1 MW (megavat) biti sagrađeno do srpnja iduće godine. – Bit će to tek prva faza projekta, koji bi u potpunosti trebao biti završen 2016. godine, a tada bi ovdje trebalo biti zaposleno 50-tak ljudi – rekao nam je Hoić. Dometnuo je da će u drugoj fazi izgraditi plastenik površine 2 ha, u trećoj fazi planira se izgradnja dodatnog postrojenja od još 1 MW, a ukoliko uz postojećih 7,5 hektara kupe još zemlje u susjedstvu, pokrenut će i proizvodnju algi.
Samo prva faza košta 60 milijuna kuna
Samo prva faza projekta koštat će 60 milijuna kuna, a još gotovo 4 puta toliko trebat će za sve planirano, uključujućujući i drugu bioplinaru koju ova tvrtaka planira graditi u Orehovcu, na potezu između groblja i sela Črnčevca. – Ustvari smo i krenuli s idejom da gradimo u Orehovcu, ali tamo se otegnulo zbog problema sa zemljištem. No, lani u kolovozu i taj je problem riješen, imamo 3 hektara zemljišta i tamo ćemo graditi postrojenje koje će biti sposobno proizvoditi 2 MW električne energije – ustvrdio je Hojić, koji je u ovom projektu zajedno s partnerima iz Rusije i Slovenije.
On je godinama živio u Sloveniji i upravo je tamo stekao iskustva u vezi obnovljivih izvora energije, radeći kao koordinator na izgradnji dviju bioplinara te 150 solarnih elektrana. Zbog toga i tvrdi da su bioplinska postrojenja izuzetno neškodljiva za okoliš. – Ne samo da neće štetiti okolišu, već će bioplinara utjecati na poboljšanje kvalitete vode u našim potocima, jer će uz zelenu silažu pogonsko gorivo za proizvodnju bioplina biti i gonojnica, koja sad često završava u potocima. S nekolicinom stočara već smo dogovorili isporuku gnojnice – kaže Hoić. Dodaje da okolno stanovništvo ne treba očekivati nikakav smrad jer će gnojnica dolaziti u zatvorenim sistemima, a i proizvodnja će se odvijati u strogo kontroliranim uvjetima, dok će tehnološku vodu iz bioplinare zbrinjavati kroz biljni pročistač. Sva proizvodnja organizirat će se tako da se poštiva priroda, a da se to može namjeravaju demonstrirati i zainteresiranim učenicima i studentima koje će pozivati na razgledavanje bioplinare.
Na naše pitanje, hoće li bioplinara biti isplativ posao, Hojić je kazao da hoće i to zato jer će osim električne energije, proizvoditi i prodavati još i povrće (rajčica i jagode), te pelete za ogrjev i kvalitetno organsko gnojivo. Električnu energiju prodavat će HEP-u, a ugovori za isporuku električne energije već su potpisani za razdoblje od 14 godina. /Helena Habijanec, 8.c; fotografije: H.H.; S.L./
[stextbox id=”info”] Zašto žele proizvoditi alge?
U plitkim bazenima dubine 30-tak centrimetara, želja im je proizvoditi alge jer bi tako smanjili udio silaže potrebne za proizvodnju bioplina. Alge se može „ubirati“ svakodnevno, a za njihov uzgoj potrebna je topla voda koje će kod njih biti u izbilju. Ova će se faza projekta ostvariti ukoliko kupe još zemlje potrebne za izgradnju bazena.[/stextbox]
Nijemci imaju najviše bioplinara
Od Hojića smo doznali da su u proizvodnji električne energije iz bioplina najdalje otišli Njemci. Oni već imaju oko 6.200 bioplinskih postrojenja. U Sloveniji su izgrađene bioplinare kapaciteta 16 MW, a u Hrvatskoj zasad posluju bioplinare kapaciteta 4 MW, a u izgradnji su postrojenja za još 6 MW.
Učili smo o misionarima i onda smo s učiteljicom Anom Kambić dogovorili da ćemo skupljati bilježnice i bojice kako bi ih poklonili djeci koja ne mogu kupiti školski pribor- . Rekla nam je to prvašica Mirna Kovačec, pokazujući nam, zajedno sa svojim prijateljima iz razreda, što su sve od pribora sakupili tokom svoje akcije.
Učiteljica Kambić kaže da su akciju pokrenuli kako bi se kod učenika od malih nogu razvijao osjećaj za pomaganje drugima. /Ana-Marija Nemčić 5. b; fotografija: S.L./
Natječaj otvoren do 31. ožujka, a najbolje radove izabrat će Sanja Pilić i Tito Bilopavlović
Svoju knjigu mogu objaviti i djeca, a ne samo odrasli. Tu mogućnost djeci pruža udruga Centar za neohumanističke studije (CNS) iz Karlovca. Oni djeluju već desetu godinu i organiziraju natječaj „Moja prva knjiga“.
Na taj se natječaj mogu prijaviti svi zainteresirani osnovnoškolci, a na ovogodišnji 9. po redu pristiglo je čak 685 radova djece iz cijele Hrvatske. Na kraju natječaja stručni žiri, čiji su članovi uz volontere CNS-a i poznati književnici Tito Bilopavlović i Sanja Pilić, izabire 10 najboljih slikovnica. Te se slikovnice tiskaju, svaka u nakladi od 300 primjeraka.
Te su nam podatake rekle Mihaela Prišlić i Mateja Šabić-Sablić, volonterke CNS-a koje su u našoj školi (5.12.) održale dvije radionice o izradi slikovnice. Na prvoj radionici sudjelovali su četvrtaši, a na drugoj učenici 6. a. Oni su na radionici započeli raditi svoje slikovnice po uputstvima voditeljica Maje i Mateje, a ukoliko budu željeli moći će ih poslati na natječaj koji je otvoren do 31. ožujka 2014.
Na natječaj se mogu prijaviti i svi ostali učenici koji vole crtati i pisati, a kakava pravila treba zadovoljiti da bi se slikovnica mogla poslati na natječaj može se pogledati na poveznici http://www.youtube.com/watch?v=jT5khTF76Vw, gdje se nalazi animirani tutorijal. /Karla Senko, 7.b; fotografije: K.S. i S.L./
Neke od slikovnica odabranih na natječajuKarla i volonterke CNS-a Mihaela i Matea
