Lijepe i opasne

NEKE BILJKE MESOŽDERKE MOGU SMAZATI I ŽABU

Ima aktivnih lovaca i onih koji pasivno čekaju žrtvu 

Čovjeku ne mogu nauditi, ali neke veće vrste mogu „pojesti“ manje ptice i žabe, a najviše jedu kukce. Zato ih osim biljkama mesožderkama zovu i kukcožderke, a stručan im je naziv karnivorne (Carnivora) biljke.

Takvih biljki mesožderki na svijetu ima više od 600 vrsta, a razlog zašto su postale mesožderke je jednostavan. Sve one žive na tlu s malim količinama dušika, a da bi preživjele prisiljenje su nadopunjivati svoju prehranu.

Da bi primamile svoju mesnatu hranu neke aktivno hvataju plijen, a neke samo čekaju da plijen upadne u njih. Među ove aktivne spada i jedna od napoznatijih mesožderki venerina muholovka. Njene osjetne dlačice registriraju kad ih dotakne kukac, brzo se zatvaraju pa kukac više ne može pobjeći. U nekim uvjetima svoju klopku mesožderka može zatvoriti za samo 33 tisućinke sekunde. Kad kukac ili neki drugi plijen upadne  u njenu klopku, biljka mesožderka počinje izlučivati tvari koje razgrađuju plijen. To može trajati od 10 do 35 dana, ovisno o veličini plijena.

Među pasivne mesožderke spadaju i one iz roda Nepenthes koje imaju vrčaste cvjetove, prekrasnih boja i skliskog ruba. Kad kukac upadne u njihov vrč s probavnom tekućinom, to mu je kraj. U takve vrste s vrčastim cvijetom spada i najveća mesožderna biljka, viseći vrčonoša. Neke vrste koje rastu u jugoistočno Aziji imaju klopke u koje stane i do dvije litre tekućine i baš one mogu uloviti najveći plijen. Neke su navodno ulovile i štakore.

Na području Hrvatske raste 9 biljki mesožderki. U NP Plitvička jezera rastu tri: okruglolisna rosika, obična tustica i mala mješinka. Ova posljednja u Hrvatskoj raste jedino na području Plitivičkih jezera. Iako  Hrvatska ima malo biljki mesožderki, neke vrste može se kupiti u vrtnim centrima i uzgajati ih kod kuće.

Više o biljkama mesožderkama i njihovm uzgoju možete saznati na priloženom videu. /Gabrijela Jelak, 6. b; fotografije preuzete s interenta/

Ljama

PLJUJE KAD SE LJUTI

Zovu je još i južnoamerička deva kao i njene srodnike guanka, vikunju i alpaku

Neće ugristi onog na koga se naljuti, već će pljunuti na njega. To je običaj ljame, životinje koja spada u porodicu deva, ali od nje je manja i nema grbu. Visoka je do 1,8 metara i može težiti do 220 kilograma i poživjeti do 25 godina.

Iako je neki zovu južnoameričkom devom, ljama se od deve razlikuje i po dugačkoj vunastoj dlaki. Njena dlaka šiša se svake 2 godine, a kilogram postiže cijenu od 100 eura. Ljudi je uzgajaju ponajviše baš zbog te kvalitetne dlake, ali i zbog mesa koje u sebi ne sadrži puno kolesterola ( vrsta masnoće, najviše prisutna u namirnicama životinjskog porijekla).

Najviše ljama, više od 7 milijuna, živi u Južnoj Americi, u području Anda, a u 20. stoljeću počele su se uzgajati u Sjevernj Americi i Kanadi. Posljednjih godina uzgajaju ih i Europljani. Pronašli smo podatak da se uzgojem ljama bave i susjednoj državi Sloveniji.

Slovenac Gregor Ogrizek ljame uzgaja već 11 godina. Kako to piše portal 24. sata, Ogrziek je lani 5 ljama prodao i u Hrvatsku. Neki su ih naši zemljaci kupovali za seoski turizam, a neki kao kućne ljubimce. Mladunce ljame, ovaj slovenski uzgajivač, prodaje po 800 eura, a odrasli mužjaci znatno su skuplji i cijene dosežu i do 3500 eura.

Francuzi oteli ljamu iz cirkusa

U porodicu južnoameričkih deva, uz ljame (lama lama) spadaju još i guanko, alpaka i vikunja. Gunako (gunako lama) je velika poput jelena i ima krzno crvenosmeđe boje. Vikunja (lama vicugna) je sitnija. Ima kratku crvenkastu dlaku. Alpaka (lama pacos), građom tijela sliči ovci, ali ima dulji vrat. Najčešće je crna i bijela. Ima izrazito dugačku dlaku  i od svih vrsta južnoameričkih deva, alpakina je dlaka najtraženija za proizvodnju vune.

Najpoznatija ljama na svijetu je Serge. Tu su osmogodišnju ljamu, iz cirkusa otela petorica pijanih francuskih mladića, lani u studenom. Nakon otmice šetali su s njom gradom Bordeauxom. Zbog toga su, kako to piše indeks.hr, završili u pritovoru, a na Facebooku je osnovana grupa potpore uhićenima koju je u 5 dana lajkalo preko 790.000 ljudi.

Za ljame kažu da su društvene i inteligentne. Dok ih neki uzgajaju zbog vune, nekima su ljame kućni ljubimci, a neki ih pokušavaju i dresirati. Na internetu smo pronašli da Njemica Nicole Doepper, svoju ljamu drži u stanu, a Domingo Pianezzi iz Perua svoju ljamu uči surfati.

Glogster plakat o ljamama Emanuele Črnec, u punoj veličini, pogledajte na poveznici ispod fotografije Glogstera.  Na drugoj poveznici pogledajte  surfanje s ljamom, a  a na trećoj  kako to izgleda kad se ljama ljuti. /Mihaela Ivanek, 6.c; fotografije preuzete s interneta/

http://emanuela11.edu.glogster.com/edit/ljama11/

http://max.tportal.hr/video.aspx?videoId=11950