Zabrinjava što u ukupnom broju izbjeglica djece ima više od pola
Prolazeći u petak (18. 9.) kroz Zagreb vidjeli smo desetak autobusa punih izbjeglica, kojih je, kako nas informiraju mediji, u Hrvatsku posljednjih nekoliko dana ušlo na tisuće. No, izbjeglice koje prolaze kroz Hrvatsku samo su tek mali dio od ukupno 60 milijuna ljudi, koji su zbog ratnih skukoba bili prisiljeni napustiti svoje domove. Njih gotovo 20 milijuna spas je potražilo izvan svoje države, a preostali su raseljeni unutar vlasite države.
Prije 10 godina broj raseljenih bio je znatno manji i iznosio je 37,5 milijuna. Prema podacima UNHCR-a (Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbeglice), samo je u 2014. godini zbog ratnih sukoba raseljeno je 13,9 milijuna osoba, a UNHCR ističe da je posebno zabrinjavajuće “što su preko pola svjetskih izbjeglica djeca”.
Tebela prikazuje porast broja izbjeglica u posljednjih 10 godina
Te smo podatake doznali pretražujući informacije vezane uz današnji Međunarodni dan mira. Uz taj dan, čije su obilježavanje Ujedinjeni narodi potaknuli u cilju “jačanja ideala mira”, još nekoliko zabrinjavajućih podataka.
U svijetu je prošle godine bilo 42 ratna žarišta, što je za 13 manje nego 2010. No, iako je ratnih žarišta manje, znatno se povećao broj žrtava i lani je, kako to piše na web stranici Večernjeg lista, poginulo oko 180.000 tisuća ili oko 500 ljudi dnevno, dok je 2010. poginulo “samo” 49.000 tisuća ljudi. Najviše poginulih, čak 82 posto, nastradalo je u ratovima u Iraku, Afganistanu, Pakistanu, Nigeriji i Siriji.
U Večernjem smo pronašli i podatak da su lani ratovi (oružje, vojska…) i sve ono što je kroz ratove uništeno (kuće,tvornice…), svjetsko gospodarsto stajali nevjerojatnih 14,3 tisuće milijardi dolara ili gotovo 2000 dolara svakog stanovnika u svijetu. /Jasmina Funtak, 7.b; fotografije preuzete s interneta/
Zbog neodgovarajuće opreme za snimanje zvuka, najviše je filmova imalo probleme sa zvukom
Maturalac, igrani film filmske grupe naše škole, uvršten je među deset pohvaljenih na Smotri hrvatskoga školskog filma, održanoj od 16. do 18. rujna u Sinju. Odluku o pohvaljenim filmovima donijelo je povjerenstvo u sastavu Krešimir Mikić (filmolog), Neven Hitrec (filmski redatelj), Istvan Filakovity (filmski redatelj) i Miran Miočić (filmski montažer i profesor).
DVD s pohvaljenim filmovima
Na Smotri nema nagrada, a u selekciji Smotre bilo je ukupno 40 osnovnoškolskih i 9 srednjoškolskih filmova, koje je povjerenstvo odabralo od preko stotinjak prijavljenih. Valja napomenuti da smo s naša dva filma (uz Maturalac, plasirali smo se i s Tužibabom) bili jedini predstavnici Koprivničko-križevačke županije na ovoj Smotri.
Nastup domaćina
Smotra je održana u sinjskom kinu, a domaćin je bila OŠ Ivana Lovrića Sinj. Domaćini su na otvaranju Smotre dojmljivo izveli Gluho kolo, čiji veći dio možete poslušati na priloženoj zvučnoj snimci ispod teksta.
Filmove, zbog kojih smo i došli u Sinj, gledali smo na ukupno 5 projekcija. Uz igrane i dokumentarne kojih je bilo najviše, mogli smo vidjeti i nekoliko animiranih i eksperimentalnih filmova. Većini djeci, kako se to čulo na našem razgovoru s povjerenstvom, najviše su se dopali eksperimentalni film Tv prodaja, OŠ „Večeslava Holjevca“ iz Zagreba i igrani Ivanka, OŠ Ivanke Trohar, Fužine. Prvi je parodija na tv reklame, a drugi na život uz tv sapunice i gledajući ih baš smo se dobro nasmijali.
Osim u filmovima uživali smo i u druženjima te u razgledu grada. Sinjani su bili dobri domaćini, a omogućili su nam i besplatan posjet nedavno otvorenom Muzeju Sinjske alke. O našoj šetnji muzejom i ponešto o gradu Sinju potražite uskoro u rubrici Predstavljamo. /Mihaela Miklečić,7.b; fotografije:S.L./
Sredstva za informatičku opremu dobili smo i od Općine i Županije
Sve naše učionice od početka ove školske godine opremljene su računalima i to zahvaljujući donaciji Hrvatske poljoprivredne agencije i zalaganju Dragutina Matojića, oca blizanaca Karla i Luke, učenika 7.b razreda.
Hrvatska poljoprivredna agencija poklonila nam je 15 otpisanih računala i monitora, kojima se oni više nisu koristili, a škola je iz vlastitih sredstava nabavila 15 tipkovinica i isto toliko računalnih miševa.
Naš učitelj informatike Darko Višak preko praznika pregledao je sva računala i instalirao im operativne sustave. Po jedno računalo dobile su sve učionice u MŠ, a po 2 računala dobila je knjižnica i PŠ Fodrovec.
No, osim za ovih 15 računala, naša škola od ove školske godine „bogatija“ je i za nešto posve nove informatičke opreme. Nabavljen je novi LCD projektor, te 2 nova prijenosna računala i jedno stolno računalo. Sredstva za projektor donirala je Općina Sveti Petar Orehovec, a prijenosna i stolno računalo nabavljeni su zahvaljujući sredstvima iz proračuna Koprivničko-križevačke županije namijenjenim za nabavu informatičke opreme. /Klaudije Mažar, 7. b ; fotografija: Mihaela Miklečić, 7.b/
Na Hrvatskoj smotri hrvatskog školskolskog filma od sutra pa do petka (18. 9.), našu će filmsku grupu predstavljati četiri sedmašice: Jasmina Funtak, Mihaela Miklečić, Ana-Marija Nemčić i Antonela Štimac.
Put u Sinj izborili smo dvama igranim filmovima Tužibabom i Maturalcem, koje ste već imali prilike vidjeti na stranicama Klinčeka. No, kofere ćemo uskoro pakirati i zbog Uljeza, filma kakvog naša filmska grupa dosad nije radila.
Film traje svega jednu minutu i 20 sekundi, a govori o problemu ilegalnih odlagališta otpada po našim šumama. Film smo prijavili u otvorenu kategoriju obzirom da taj film ima neke karakteristike eksperimentalnog filma. Ovaj je film, zajedno s već spomenutim igranim filmovima, uvršten u selekciju 53. Revije filmskog stvaralaštva djece koja će se održati u Rijeci od 30. 9. do 3. listopada.
Na priloženoj poveznici pogledajte Uljez i razmislite zašto smo u nekim kadrovima odlučili izostaviti zvuk. /Jasmina Funtak, fotografija iz filma /
BIVŠI OREHOVEČKI ĐACI UPISIVALI I PRIVATNE SREDNJE ŠKOLE
Četiri učenice odlučile se za medicinske škole
Svega 7 naših bivših osmaša, od njih ukupno 43, upisalo se u Gospodarsku školu u Križevcima. Otkako od 2009. pratimo kuda su se upisali naši bivši učenici to je najmanji broj upisanih u ovu školu, koja se redovito sa Srednjom školom “Ivan Seljanec” izmjenjivala na vrhu liste poželjnih škola među našim bivšim učenicima. No, za Srednju školu “Ivan Seljanec”, nije pao interes. Ta je škola ove godine na prvom mjestu po broju upisanih. U nju se upisalo 19 učenika, isto kao i lani kad je ta škola dijelila prvo mjesto po broju upisanih s Gospodarskom školom.
Sa 6 našihučenika na trećem mjestu po broju upisanih je križevačka Gimnazija, a ostatak ekipe rasporedio se u još 8 različitih škola u Zagrebu, Koprivnici i Maruševcu. Što se smjerova tiče, osmaši su se upisali u 20 različitih smjerova, a najviše, njih 8, izabralo je opću gimnaziju. Drugo mjesto s po 5 upisanih učenika dijele smjerovi za računalne tehničare i komercijaliste, a na trećem je mjestu smjer za medicinske sestre s 4 upisane učenice.
U fitofarmaceute i kuhare upisalo se po 3 učenika, po 2 učenika opredijelila su se za poljoprivredene tehničare, a u preostale smjerove upisao se samo po 1 učenik. Od četverogodišnjih smjerova to su: matematička gimnazija, likovna umjetnost i dizajn, tehničar nutricionist, a od trogodišnjih naši su učenici izabrali slijedeće: prodavač, pekar, poljoprivredni gospodarstvenik, konobar, krojač, zidar, autoelektričar, mehaničar poljoprivredne mehanizacije i strojobravar.
Čak 33 učenika upislo školu prvog izbora
Valja spomenuti da je većina učenika dobro procijenila svoje mogućnosti upisa u pojedine škole te se čak 33 učenika upisalo u školu, prvog izbora, njih 5 u školu drugog izbora, troje učenika u školu trećeg izbora i dva učenika u školu četvrtog izbora.
Možemo se pohvaliti i nizom visokih plasmana naših učenika u nekim školama, na primjer Ivan Funtak po broju bodova bio je prvi na upisnoj listi usmjerenja za računalne tehničare za strojarstvo. Antonija Kos bila je druga u križevačkoj općoj gimnaziji ( upisivali 45 učenika), a Barbara Kurtanjek, druga u smjeru za nutricioniste u Srednjoj školi Koprivnica.
Vrijedan plasman ostvarila je i naša Veronika Tomak. Ona je bila dvadeseta u Školi za primijenjene umjetnosti i dizajn u Zagrebu, što je veliki uspjeh obzirom da su oni upisivali ukupno 121 učenika, a osim ocjena njihovi su učenici imali i svojevrstan primjeni ispit na kojem se provjeravala njihova umješnost likovnog izražavanja. /Mihaela Miklečić, 7.b; fotografije preuzete s interneta/
Školarina u Maruševcu 400 kuna mjesečno
Srednja škola s pravom javnosti u Maruševcu
Prije nekoliko godine jedan se naš učenik upisao u opću gimnaziju u Maruševcu, no ove godine ova je škola pridobila čak 4 naša bivše osmašice. Njih 3 opredijelile su se za medicinsku školu, a jedna za opću gimnaziju. Srednja škola u Maruševcu ima status vjerske škole s pravom javnosti. Osnivač joj je Kršćanska adventistička crkva, a otvorena je za sve učenike bez obzira na vjersko ili nacionalno porijeklo.
Mjesečna cijena školarine iznosi 400,00 kuna, a učenike u ovu školu privlači i povoljna cijena smještaja u dom. Naime, od ukupne cijene od 1360,00 kuna roditelji dom plaćaju 730,00 kuna, a ostatak se sufinancira iz državnog proračuna.
ZA PREPISIVANJE OPOMENA, ZA SRAMOĆENJE NA INTERNETU ISKLJUČENJE IZ ŠKOLE
Ovako se protiv prepisivanja bore u Kini
Za skandiranje prilikom tučnjave strogi ukor
Srednjoškolac može biti isključen iz škole, a učenik osnovne škole preseljen u drugu školu u slučaju da npr. na internetu objavi materijal koji ima za posljedicu povredu časti druge osobe. Ista pedagoška mjera bit će primjenjena i u slučaju da učenik krivotvori službenu dokumentaciju škole, ugrozi sigurnost učenika ili radnika škole korištenjem oružja, počini tešku krađu ili u slučaju da je njegovo nasilno ponašanje rezultiralo teškim emocionalnim ili fizičkim posljedicama za drugu osobu.
Te najteža pedagoška mjera primjenit će se i na one učenike koji su neopravdano s nastave izostali više od 2 posto od ukupnog broja sati.
To je predviđeno novim Pravilnikom o pedagoškim mjerama koji je stupio na snagu jučer 10. rujna. Novim su Pravilnikom osim ovih najtežih pedagoških mjera predviđeni i strogi ukor za učenike osnovnih škola odnosno opomena pred isključenje za srednjoškolce, ukor te opomena kao najblaža pedagoška mjera.
Ta najblaža mjera može se zaraditi za izazivanje nereda, stvaranje buke, bacanje smeća izvan koša, šaranje po namještanju, korištenje mobitela. Opomena se može po novom Pravilniku dobiti i za prepisivanje, a predviđena je i za neopravdani izostanak s nastave veći od 0,5 posto od ukupnoga broja sati
Za klađenje i kockanje, te konzumiranje droge ukor
Ukor učenik može zaraditi ukoliko unosi ili konzumira psihoaktivna sredstva (čitaj drogu), vrijeđa druge ili širi laži o nekom, prikriva nasilne oblike ponašanja, sudjeluje u tučnjavi ali bez težih posljedica, koristi ili zloupotrebljava podatke drugog učenika iz pedagoške dokumentacije. Ukor može dobiti i za klađenje i kockanje u školi, za prisvajanje tuše stvari ili namjernim nanošenjem veće štete školskoj imovini. Ukor će biti i posljedica za neopravdani izostanak s nastave od 1 posto od ukupnog broja sati.
Strogi ukor bit će izrečen školarcu skandira li prilikom nasilnog ponašanja, izaziva ili snima nasilno ponašanje. Strogi ukor slijedi i za iznuđivanje novca od drugog učenika, krivotvorenje ispričnica ili ispitnih materijala, za krađu, poticanje govora mržnje, uništavanje službene dokumentacije škole i za unošenje oružja i opasnih predmeta u školu.
Ta se pedagoška mjera učeniku može izreći i u slučaju neovlašetnog pristupanja elektroničkim bazama podataka škole bez njihove izmjene ili prisiljavanje drugog učenika na neprihvatljivo ponašanje.
Ista pedagoška mjera bit će izrečena učeniku i za izostanak s nastave od 1,5 posto od ukupnog broja sati. Uskoro čitajte što naši učitelji i učenici misle o novim pedagoškim mjerama. /Mihaela Miklečić, 7.b; fotografije preuzet s interneta/
Dva sata tjelesnog u školi je premalo za razvijanje navike aktivnog načina života
Kineziolog Ivan Svoboda
S Ivanom Svobodom, mladim kineziologom i sinom naše učiteljice Blaženke, razgovarali smo u povodu prvog Europskog tjedna sporta. Pitali smo ga što on misli kao stručnjak, ali i sportaš koji se bavio vrhunskim natjecateljskim sportom (trenirao košarku za klubove u prvoj ligi, a neko vrijeme bio je i kapetan KK Križevci), zašto je poželjno baviti se sportom i kakve veze sport ima sa zdravljem.
Klinček:Što mislite o inicijativi Europskog parlamenta da se ovaj tjedan u Europi po prvi puta obilježi tjedan sporta?
Moja generacija nekad je znatno više boravila vani i igrala se. Danas su djeca puno više u zatvorenom prostoru i sjede uz računalo, pa se posljednjih godina uočava sve više problema s motorikom i viškom kilograma. Zato je svaka akcija koja promiče bavljenje sportom dobro došla kako bi se mladima ukazalo na prednosti koje sport pruža.
Klinček:Možete li nam pojasniti odnos između sporta i zdravlja?
Ljudsko tijelo po svojoj konstrukciji stvoreno je za kretanje. Za naše kosti, mišiće, zglobove, kretanje je potrebno kao što je to hrana i voda. Zbog manjka kretanja skloniji smo pretilosti, tj. gomilanju viška energije i masti u organizmu. Kretanje povećava naš aerobni kapacitet, mišićnu snagu, motoričke vještine. Pozitivno djeluje na metabolizam, na kardiovaskularni sustav …. Dakle, sport kao organizirana, sustavna i programirana aktivnost vrlo pozitivno utječe na zdravlje. No, valja istaknuti da bilo kakvo kretanje ima pozitivne učinke na ljudsko zdravlje, i različiti oblici rekreacije, ali i fizički rad čine dobro ljudskom tijelu.
Klinček:Možemo li govoriti o razlikama u odnosu na zdravlje između rekreativnog i vrhunskog sporta?
Tu je sad ona mala, ali u biti velika razlika obzirom na to da vrhunski sport, pogotovo u današnje vrijeme ide do krajnjih ljudskih granica. Pogotovo je problematično kad se u sport upliću i nekakva nedozvoljena sredstva, kojima se želi iz svog tijela izvući zadnji atom snage. Može se reći da je kod vrhunskih sportaša zdravlje u nekim situacijama ugroženo, no zato u vrhunskom sportu timovi liječnika, nutricionista, masera … kontroliraju zdravlje i savjetuju sportaše kako ne bi narušili zdravlje.
Klinček:Postoji li neke preporuke o dobi za početak bavljenja vrhunskim natjecateljskim sportom?
Kod većine sportova u nekakav sustav ozbiljnijeg treniranja nije poželjno ulaziti prije desete, jedanaeste godine. Sve prije toga bi se trebalo svoditi na nekakve univerzalne sportske škole, odnosno bazične sportove tj. plivanje, atletiku i gimanstiku jer ti sportovi razvijaju široki spektar motoričkih i funkcionalnih sposobnosti. Naime, svaki sport ima svoje specifične kretnje, pa ako se dijete odmalena krene baviti isključivo jednim sportom, ostane limitirano za ostale motoričke sposobnosti. Nije problem ako dijete počne trenirati nogomet ili košarku s 8 ili 9 godina, ali bi se tad uz to trebalo baviti i nečim drugim, npr. atletikom.
Klinček:Bismo li i za koje sportove mogli reći da su izrazito korisni za zdravlje?
Teško je reći koji je najzdraviji, možda npr. zvuči apsurdno, ali je činjenično utvrđeno da u borilačkim sportovima ima najmanje ozljeda. Kao što sam već spomenuo i za uspjeh u sportu, ali i za zdravlje, korisno je u svijet sporta ući preko nekog bazičnog sporta. Plivanje kao jedan od bazičnih sportva, jako je dobro za zdravlje jer se odvija u vodi, stoga nema opterećenja na zglobove, nema reakcije podloge, nema skokova, doskoka, udaraca. Sve se odvija u vodi i čisti je mišićni rad, nema tih nabijanja u zglobovima, kostima, ligamentima. Zato je plivanje dobro za relaksaciju, ali i kao dopunski sport.
Svoboda i novinarka Nemčić
Klinček: Prema najnovijem istraživanju Eurobarometra čak 65 posto odraslih osoba u našoj zemlji vrlo rijetko ili nikada ne vježba. Još više zabrinjava podatak o velikom udjelu nedovoljno aktivne djece i adolescenata. Što je prema Vašem mišljenju uzrok tome da tako veliki broj odraslih i mladih u Hrvatskoj ne mari za tjelesnu aktivnost?
Kod nas prije svega nedostaje kultura bavljenja rekreativnom aktinošću. U Hrvatskoj vlada mentalitet – dam malog u sport, a ako ne bude Ronaldo ne treba trenirati. Dakle, razmišlja se na način ili ću biti najbolji u nekom sportu ili više neću biti u sportu. Mislim da nedostaje programa za djecu i mlade koji nisu u sustavu treninga te programa za odrasle koji rade sjedećki.
Klinček:Po vašem mišljenu što bi se moglo učiniti da se promjeni takav odnos prema tjelesnoj aktivnosti? Što bi mogla učiniti škola?
Mramo se potruditi da kretanje, tjelesna aktivnost, postane način života, a to se može postići jedino kad se krene od malih nogu, od vrtića i škole. Djeci je potrebno usaditi naviku vježbanja, a dva sata tjelesnog tjedno, koliko ga imamo u školama, za to nije dovoljno. Pogotovo nije dobro kad se i to malo nastave tjelesnog organizira kao dvosat, pa se učenici iscrpe i onda opet tjedan dana ništa. Škola bi trebala poučiti djecu i da se što više igraju u prirodi, ukoliko već ne idu u klubove da bi se organizirano bavili sportom. Problem je kod nas, za razliku npr. od Amerike, i to što sustav nije posložen tako da mladi mogu paralelno studirati i baviti se vrhunskim sportom. Uglavnom se odustaje od natjecateljskog sporta kad se krene studirati. Smatram da bi se trebalo razmišljati i u smjeru da se možda porezom na pušenje financira znatno više rekreativnih aktivnosti.
Klinček:Osim što je sport važan radi zdravlja, što nam iz osobnog iskustva možete reći zašto je još dobro baviti se sportom?
Da se nisam bavio sportom sumnjam da bih ikad upoznao toliko ljudi, toliko putovao i tako puno toga doživio. Bavljenje sportom djeci omogućava druženje i socijalizaciju. Kroz bavljene sportom razvija se i osjećaj pripadnosti, pogotovo u momčadskim sportovima. Sve je to jedna dimenzija za koju su zakinuti oni koje se ne bave nekim sportom. /razgovarala Ana-Marija Nemčić, 7.b; fotografije: Ivan Kuzmić; S.L./
GOTOVO SVAKI DESETI STANOVNIK SVIJETA JE NESPISMEN
Država Mali rekorder po broju nepismenih
Poster u Međunarodni dan pismenosti iz 2008.
Tekst koji upravo počinjete čitati, pročitati ne može oko 30.400 odraslih osoba u Hrvatskoj. Ne zato što im nije dostupan ineternet i naš Klinček, nego jednostavno zato što su nepismeni. Taj je podatak utvrđen prilikom posljednjeg popisa stanovništva 2011. godine.
Deset godina prije (2001.) nepismeno je bilo 69.777 osoba, što je oko 1,8 posto stanovništva, dok 1953. pismeno nije bilo čak 16,3 posto ljudi u Hrvatskoj. Te smo podatke istražili jer se sutra 8. rujna, obilježava Međunarodni dan pismenosti. U cilju promicanja važnosti pismenosti taj se dan na inicijativu UNESCO-a (Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu), obilježava već gotovo pola stoljeća (od 1966.)
No, otkako se počeo obilježavati dan pismenosti došlo je i do promjene definicije pismenosti, a gornji su podaci u skladu sa onom tradicionalnom definicijom pismenosti. Ta definicija pismenost shvaća kao vještinu pisanja, čitanja i osnovnog računanja.
Posljednjih godina pod pismenošću se smatra osposobljenost za čitanje s razumijevanjem, vještine komuniciranja, znanje stranih jezika i korištenje suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije, koje omogućuju kvalitetno razumijevanje prirodnih i društvenih zbivanja, osposobljenost za rješavanje problema, vještine i spremnosti za timski rad, prihvaćanje drugih i drugačijih te osposobljenost za trajno učenje. (Definicija iz Strategije obrazovanja odraslih koju je Vlada RH usvojila 2004.)
Nema podataka o tome kako u Hrvatskoj stojimo s pismenošću u odnosu na takvu suvremenu definiciji pismenosti, zato smo se dali u potragu za podacima o nepismenosti u svijetu prema onoj prvoj definiciji i zaključili da situacija nije sjajna.
Naime, kako to piše index.hr u svijetu je nepismeno 781 milijun osoba. Dakle, gotovo svaki deseti stanovnik svijeta je nepismenu (ukupno je na svijetu oko 7,1 milijardu stanovnika). Najviše nepismenih je u Africi i Aziji, a rekorder po broju nepismenih je afrička država Mali s oko 23 posto nepismenih.
Gutenbergov izum ključan za širenje pismenosti
Gutenbergov spomenik u Strasbourgu
Nijemac Johan Gutenberg je osoba čiji je izum bio ključan za širenje kulture pismenosti. On je izumio tisak pomičnim slovima, a prije negova izuma većina knjiga prepisivala se ručno.
Gutenberg je 1450. načinio slova u metalu koja se se mogla slagati u željenu kombinaciju uvijek iznova.
Pet godina kasnije uspjelo mu je završiti tiskanje prve knjige. Bila je to čuvena Biblija od 42 retka.
Glavna tema Klinčeka bit će utjecaj sporta i tjelovježbe na život mladih
S ciljem promjene stila života i poticanja na tjelesnu aktivnost širom Europe po prvi puta od 7. do 13. rujna obilježiti će se Europski tjedan sporta. Promicanje tjelovježbe i sporta na ovakav način inicirano je u Europskom parlamentu 2012., a sve planirane aktivnosti tokom tjedna posvećenog sportu koordinirat će Europska komisija.
Na potrebu za organizacijom Europskog tjedna sporta upozorava i najnovije istraživanje Eurobarometra o sportu i tjelesnoj aktivnosti. Prema podacima iz tog istraživanja 59 posto građana Europske unije nikada ili rijetko vježba ili se bavi sportom. Podaci za našu zemlju još su porazniji, pa tako 65 posto odraslih osoba u Republici Hrvatskoj vrlo rijetko ili nikada ne vježba, a kako piše na web stranici Ministarstva znanosti , obrazovanja i sporta (MZOS), još više zabrinjava podatak o velikom udjelu nedovoljno aktivne djece i adolescenata. Za primjer oni su posebno izdvojili podatak da čak 92 posto djevojaka u dobi od 15 godina nije dovoljno tjelesno aktivno.
Ilustrativna fotografija
Baš ti podaci naveli su nas da ovogodišnju glavnu temu Klinčeka posvetimo sportu i tjelovježbi. Tijekom školske godine u rubrici ISTRAŽILI SMO istraživati ćemo različite utjecaje sporta i tjelovježbe na život mladih, a led ćemo za koji dan probiti razgovorom s mladim kineziologom Ivanom Svobodom, sinom naše učiteljice Blaženke. /Mihaela Miklečić, 7.b; fotografije preuzete s web stranice hrvatskareprezentacije.hr i jutarnji.hr /
Na Bundeku brojne sportske aktivnosti 12. rujna
Nismo uspjeli doznati planiraju li se kakva događanja u povodu Europskog tjedana sporta u našoj okolici, no MZOS izvještava da će središnje događanje u Hrvatskoj s brojnim sportskim aktivnostima biti na Bundeku 12. rujna.
Učenici četvrtog razreda PŠ Fodrovec s učiteljicom Mirjanom Mekovec i učenici trećeg c razreda OŠ „Ljudevita Modeca“ sa učiteljicom Ivkom Kajganić, pohađali su Školu u prirodi u odmaralištu „Stoimena“ u Crikvenici.
Prekrasno iskustvo koje se teško riječima može opisati – dovoljno je reći da bismo svi rado ponovili taj tjedan. Uz svestrane učenike bilo je tu: predstavljanja škole, igrokaza, sportskih igara, smijeha, zabave , izleta, pjesme, plesa… Naj, naj trenutke pogledajte u filmiću „Crikvenica“.
Može li bolje, ljepše, zabavnije? Neopisivo težak zadatak, ali vrijedi pokušati ponoviti. /Učiteljica Mirjana Mekovec/
U svijetu je prošle godine bilo 42 ratna žarišta, što je za 13 manje nego 2010. No, iako je ratnih žarišta manje, znatno se povećao broj žrtava i lani je, kako to piše na web stranici Večernjeg lista, poginulo oko 180.000 tisuća ili oko 500 ljudi dnevno, dok je 2010. poginulo “samo” 49.000 tisuća ljudi. Najviše poginulih, čak 82 posto, nastradalo je u ratovima u Iraku, Afganistanu, Pakistanu, Nigeriji i Siriji.
