Home Blog Page 130

Naša zvučna knjiga dobila i naljepnicu na brajici

0
Ivan Kolar unosi u računalo natpisa za naljepnicu na brajici

Nulti sat

Susret s autorom knjige Sinišom Cmrkom održat će se u Centru “Vinko Bek” – 3. prosinca

pizap.com14477494182331
Naljepnica s natpisom na brajici
Ovako je natpis izgledao na računalu
Ovako je natpis izgledao na računalu

Naša  zvučna knjiga „Nulti sat“ dobila je  naljepnicu za CD na Braillevom pismu.

Ovu posljednju aktivnost vezanu uz našu zvučnu knjigu odradili su Ivan Kolar i njegove kolegice iz Odjela izdavačke djelatnosti na brajici i uvećanom tisku Centra za odgoj i obrazovanje “Vinko Bek”.

Zahvaljujući njihovom trudu slijepi će prelazeći prstima po kartonskoj naljepnici moći „pročitati“ kako se zove snimljena knjiga i tko je autor knjige i izdavač zvučnog izdanja.

Nekoliko CD-a sa zvučnom knjigom iz Odjela izdavačke djelatnosti  „preselilo“ se na kat,  polaznicima osmog razreda osnovne i prvog razreda srednje škole Centra “Vinko Bek”. Oni će „pročitati“ našu zvučnu knjigu kako bi bili spremni za susret s autorom knjige Sinišom Cmrkom. Susret s autorom knjige održat će se 3. prosinca, a ovom će druženju prisustvovati i naši partneri, učenici OŠ „Ivo Andrić“ iz Pranjana.

Za susret s autorom Cmrkom spremaju se i naši učenici. Oni čitaju tiskano izdanje knjige, a svi koji žele poslušati dio naše zvučne knjige, mogu kliknuti na poveznicu ispod teksta i poslušati jedan od kraćih odlomaka. Odlomak se zove „Kod ravnatelja na ribanju“, a čita ga Jasmina Funtak. /Ana-Marija Nemčić 7.b; fotografije S.L./

https://soundcloud.com/user415408116/3-kod-ravnatelja-na-ribanju-ispr

Ivan Kolar unosi u računalo natpisa za naljepnicu na brajici

Birajmo što gledamo

0

Nacionalna kampanja

Istraživanjem  je utvrđeno da djeca gledaju TV oko 3 sata dnevno, a gotovo polovinu vremena bez prisutnosti odraslih

Danijela Trbović, Petar Pereža i Marija Miholjek samo su neka od poznatih lica s televizije koja su podržala nacionalnu kampanju „Birajmo što gledamo“. S ciljem podizanja svijesti o važnosti odabira medijskih sadržaja za djecu i medijskoj pismenosti, tu kampanju nedavno (u listopadu)  su pokrenuli Agencija za elektroničke medije (AEM) i UNICEF.

Prizor iz spota "Ljepota"
Prizor iz spota “Ljepota”

U sklopu kampanje snimljeno je nekoliko spotova s porukama o važnosti izbora onog što djeca gledaju, a planira se i osnivanje internetskog portala posvećenog temi medijskog opismenjavanja. Organizirati će se i različite radionice, kojima će, kao i portalu, cilj biti podizanje kritičkog mišljenja o medijskim sadržajima.

Kampanja je posebno usmjerena na roditelje. Njima se, kako piše na web stranici UNICEF-a, želi poručiti da pažljivo biraju medijske sadržaje, gledaju ih s djecom i razgovaraju o njima. Da zasad nije tako potvrđuje istraživanje UNICEF-a i AEM-a iz 2014. Tim je istraživanjem utvrđeno „da djeca gledaju televiziju oko tri sata dnevno, a gotovo polovinu vremena pred televizorom provode bez prisutnosti odrasle osobe“.

Mi novinari Klinčeka, odlučili smo se također uključiti u ovo kampanju i to tako što ćemo povremeno preporučiti kvalitetne i zanimljive sadržaje primjerene djeci, s nekog od naših televizijskih programa.

Ispod teksta su poveznice na kojima pogledajte do sada snimljene spotove o važnosti izbora onog što djeca gledaju, a u narednom tekstu pročitajte našu preporuku za emisiju „Kokice“. /Mihaela Miklečić, 7.b; fotografije preuzete s interneta/

Film o Ana-Mariji Nemčić

0
Ana-Marija Nemčić u Muzeju Sinjske alke

Projekt

Filmaši su završili još jedan kratki film o učenicima u projektu „I tvoj glas može biti dio rješenja“

U ovom vam predstavljaju učenicu Ana-Mariju Nemčić, a u posljednja dva, koja slijede uskoro, predstavit će dječake: Marka Puškara i Sebastijana Oraka. /Uredništvo/

U Lici učili o Tesli i Starčeviću

0

Terenska nastava

Posjetili smo i Crkvu hrvatskih mučenika u Udbini

Čovjek koji  je svijetu podario izum  izmjenične energije i još oko 700 različitih  izuma,  jako se bojao  virusa i bakterija.  Zbog toga je  gotovo cijelo vrijeme nosio bijele rukavice i izbjegavao se rukovati s ljudima.  Taj čovjek bio je slavni izumitelj Nikola Tesla, a doznali smo to  tijekom posjete Memorijalnom centru u njegovom rodnom mjestu Smiljanu, prilikom terenske nastave (30.10.) u Lici.

large_img_60494
Pred MC Nikole Tesle

U  MC Nikole Tesle gledali smo 20 minutni film. Gledajući ga  doznali smo puno podataka iz  Teslinog života, između ostalog i  da je  izumio dosta izuma koji su kasnije pripisivani drugima. Jedan od takvih bio je i radio, što se dugo pripisivalo  talijanskom fizičaru  Guglielmu Marconijuju.  Tesla je također prvi eksperimentirao s rendgenskim zrakama, koje su kasnije nazvane po Wilhelmu Conradu Röntgenu, i on je za njih dobio Nobelovu nagradu.

Tesla unatoč svim njegovim genijalnim izumima, bez kojih bi današnji život bio nezamisliv, nikad nije dobio Nobelovu nagradu. No, zato je po njemu nazvana mjerna jedinica za gustoću magnetskog toka. U Teslinom Memorijalnom centru mogli smo, odabirom pitanja na nekom od ekrana,  i sami doznati sve što nas je zanimalo o Tesli i njegovim izumima.

large_img_60485
Crkva hrvatskih mučenika u Udbini

Zanimljivo je bilo i u posjeti Crkvi hrvatskih mučenika u Udbini . Ta  je crkva, sagrađena 2010.,  na poticaj biskupa Mile Bogovića,   kao spomen na stradanja i muke hrvatskog naroda do ostvarenja svoje države.  Stradanja su umjetnički prikazana na oltarnom kamenom reljefu “Slava hrvatskih mučenika,  radu  kipara Kuzeme Kovačića.  Na reljefu su prikazana stradanja Hrvata  na Krbavskom polju, bleiburško stradanje  te ona u Domovinskom ratu.

U Gospiću smo posjetili rodnu kuću Ante Starčevića, poznatog  književnika i političara. On je živio u   19. stoljeću, i poznat je po svojim aktivnostima usmjerenih na buđenje nacionalne svijesti, pa ga se još za života nazivalo Ocem domovine.

S nama su na terenskoj nastavi u Lici bili razrednici Ivana Šiković, Darko Višak, Darko Kožar i učiteljica Brankica Raguž.  /Katarina Pacur, 7.c; fotografije Darko Višak/

Film o Mihaeli Šantić

0
Mihaela Šantić

Projekt 

Naše partnere u projektu „I tvoj glas može biti dio rješenja“ ugostit će  šest  učenika  iz  6. b, 7.b i 7.c. Mihaela Šantić jedina je od učenika domaćina  iz 7.c. Pogledajte kratki film kojim se predstavlja  učenicima iz Pranjana .

Film je dostupan i na  blogu projekta na adresi  https://acesvoice.wordpress.com     /Uredništvo/

Zbog Khoot kviza navijalo se kao na utakmicama

0
K. Mažar nakon točnog odgovora

Čitalački klub

Mihaela Miklečić pobjednica prvog online kviza u 7.b, a Helena Kralj u 6.a

Navijalo se i pljeskalo kao na nekakvoj utakmici. Takva je atmosfera nekidan (6. 11.) bila u 7. b razredu, no nije bila utakmica već su sedmaši po prvi puta kviz na temu pročitane knjige igrali putem interaktivnog web alata Kahoot.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Kako se nakon svakog odgovora na ekranu projektora vidi tko vodi, a sami natjecatelji na svojim računalima, odmah nakon što kliknu na neki od ponuđenih odgovora vide jesu li odgovorili krivo ili točno, to je stalno podgrijavalo navijačku atmosferu. Na različite načine, ovisno o tome jeli im na zaslonu računa pisalo da je odgovor točan ili netočan oglašavali su se i igrači, pa su se stalno izmjenjivali uzdasi razočaranih i povici onih koji su odgovorili točno.

Mihaela Ivanek iz 7.c
Mihaela Ivanek iz 7.c

Kahoot kviz je igralo troje učenika iz 7.b Jasmina Funtak, Klaudije Mažar, Mihaela Miklečić, a jedina predstavnica 7. c bila je hrabra Mihaela Ivanek. Ona je vodila na početku kviza, a onda je vodstvo preuzela Mihaela Miklečić. Ona je i najbrže klikala odgovore, pa je obzirom da se sustav bodovanja temelji i na vremenu unutar kojeg se točno odgovori, Mihaela na kraju kviza imala najviše bodova i pobijedila. No, precizan sustav povratnih informacija koji omogućava ovaj interaktivni alat na kraju je pokazao da su Mihaela i Jasmina odgovorile točno na isti broj pitanja.

U usmenom dijelu kviza prvo mjesto dijele tri učenika

Da su igrači savjesno pročitali knjigu „Djevojčica iz Afganistana“ pokazalo je i daljnje usmeno natjecanje za koje su se odlučili Jasmina, Klaudije i Mihaela. Kako su u usmenom dijelu kviza svi bili izvrsni, odlučeno je da u tom dijelu kviza sve troje dijele prvo mjesto i svi su nagrađeni s 2 čokolade.

Pobjednica Mihaela Miklečić
Pobjednica Mihaela Miklečić

Kahoot kviz je dan prije (5. 11.) održan i u 6. a razredu. Njihov kviz bio je na temu knjige „Petlja“ autora Pavla Pavličića. U tom je kvizu pobijedila učenica Helena Kralj, a sudjelovali su još i Emanuela Koretić, Karlo Perpolec, Mihael Srbljinović i Tea Benko.

Tijekom narednih mjeseci prema planu Čitateljskog kluba „Online“ i u ostalim razredima održavat će se Kahoot kvizovi na temu pročitanih knjiga. /Antonela Štimac, 7.b; fotografije: S.L./

Dojmovi igrača

Mihaela Ivanek: Volim čitati i igrati kvizove, a ovaj je bio vrlo zabavan i dinamičan.

Mihaela Miklečić: Kviz mi se svidio jer zahtijeva brzinu i spretnost u odgovaranju. Kad je kviz počeo nisam bila sigurna što treba učiniti i zeznula jer sam mislila da brzina nije važna. Zbog toga sam bila zadnja na tablici, a Mihaela Ivanek prva. Kako se igra bližila kraju tako sam se i ja  penjala. Puno mi je značilo navijanje i izvikivanje mog imena. Bila sam baš sretna što sam pobijedila.

Igrači iz 6. a razreda E. Koretić, K. Prepolec, T. Benko, M. Srbljinović, H. Kralj
Igrači iz 6. a razreda
E. Koretić, K. Prepolec, T. Benko, M. Srbljinović, H. Kralj

U donjem redu igrači: M. Mikleči, J. Funtak, K. Mažar, M. Ivanek
U donjem redu igrači: M. Mikleči, J. Funtak, K. Mažar, M. Ivanek

Film o Antoneli Štimac

0
Antonela Štimac
Projekt

FILM O ANTONELI ŠTIMAC

Antonela Štimac
Antonela Štimac

Pogledajte još jedan iz niza filmova o učenicima uključenih u projekt „I tvoj glas može biti dio rješenja“. Ovaj puta predstavljamo Antonelu Štimac, učenicu 7.b.

Film je dostupan i na stranici projekta na poveznici https://acesvoice.wordpress.com/ /Uredništvo/

Koprivko junak 7 slikovnica

0
Branimir Dolenec s učenicima trećeg i prvog razreda

Književni susret

 

Dolenec 2-la-051115Slikovnice o Koprivku predstavio nam je jučer (5.11.), njihov autor Branimir Dolenec.

Pričao nam je kako je glavni lik Koprivko upoznao djevojčicu Dunju na Renesansnom festivalu u Koprivnici.

Koprivku Dunju nacrtala je Elena Bošnjak
Koprivkovu prijateljicu Dunju nacrtala je Elena Bošnjak

Doznali smo i kako je Koprivko upao u crnu rupu i došao u budućnost. Na tom zanimljivom satu Dolenec nam je Dunju i Koprivka, junake njegovih 7 slikovnica, nacrtao i na ploču.

Ispričao nam je kako se planira i crtani film o Koprivku, a pokazao nam je i plišane igračke Dunje i Koprivka.

Predstavio nam je i slikovnicu o vrapčiću za koju je tekst napisala Dubravka Volenec, a on ju je ilustrirao. Na književnom susretu bili su svi učenici nižih razreda. /Helena Kemenović, Elena Bošnjak 4. razred/

Branimir Dolenec s učenicima trećeg i prvog razreda

Novi prostor Gradske knjižnice tri puta je veći od starog

0
Uz Mjesec knjige u Gradskoj knjiznici postavili su izložbu glagoljice

Preseljenje

U novom prostoru lift za osobe s invaliditetom, Kutić za slijepe i slabovidne i induktivna petlja za gluhe i nagluhe osobe

Čak tri puta veći je novi prostor Gradske knjižnice „Franjo Marković“ i prostire se na 1400 metara četvornih. Novi se prostor nalazi se na Trgu svetog Florijana 14, između hotela Kalnik i Doma zdravlja, a u njegovo je uređenje, uloženo oko 9 milijuna kuna. Doznali smo to od Marjane-Janeš Žulj, ravnateljice Gradske knjižnice s kojom smo, u povodu Mjeseca knjige, razgovarali o promjenama u knjižnici nakon njenog preseljenja 24. travnja ove godine.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA
Dječji odjel

Otad je nešto drugačije i na Dječjem odjelu, gdje su sada smještene samo knjige za dob djece do 6. razreda, a one za sedmaše, osmaše i srednjoškolce smještene su u međukatu u sklopu Kutića za mlade. No, nije to jedina novost. U novom prostoru knjižnica je omogućila pristup na kat osobama s invaliditetom i to rampom i dizalom.

Lift u Gradskoj knjižnici
Lift u Gradskoj knjižnici

Taktilne slikovnice

Slijepe i slabovidne osobe dobile su prostor opremljen taktilnim slikovnicama, knjigama na brajici, zvučnim i knjigama s uvećanim tiskom, računalom i povećalom. Za njih je napravljena i posebna signalizacija koja vodi izvana do Kutića za slijepe i slabovidne. Nije se zaboravilo ni na gluhe i nagluhe osobe. Oni su dobili induktivnu petlja. To je pomagalo smješteno u prizemlju na informativnom pultu, a omogućava da osobe koje nose slušni aparat bolje čuju.

Novi prostor ima i multimedijalnu dvoranu s malom pozornicom i 80 sjedećih mjesta u kojoj članovi svakog utorka mogu doći pogledati igrane filmove, a radnim subotama su projekcije igranih i animiranih filmova za djecu.

Sve navedene i još neke nespomenute promjene na Odjelu za odrasle i Stručno znanstvenom odjelu Gradske knjižnice, korisnicima bi trebale omogućiti još bolju dostupnost fondu od ukupno 80.000 svezaka knjiga, 40-ak naslova periodike, oko 1000 jedinica didaktičkih pomagala i igračaka te oko 5000 jedinica AV-građe. /Mihaela Miklečić,7.b; fotografije: S.L./

pizap.com14464012916701

Knjižnica u Križevcima još od davne 1838.

Križevci knjižnicu imaju još od 1838., kad je osnovana „Ilirska čitaonica“. Godine 1861. mijenja naziv u Narodna čitaona, a od 1911. zove se Hrvatska čitaonica. Nakon Drugog svjetskog rata djeluje u sastavu Kluba kulturno-prosvjetnih radnika, a od 1956. je samostalna ustanova pod nazivom Gradska knjižnica i čitaonica Križevci. Godine 1961. pripojena je Narodnom sveučilištu Križevci, a samostalna je ponovno od 1999. godine. Ime književnika i filozofa Franje Markovića nosi od 1989. godine.

Pletenice – frizura starih Egipćana i Grka, opet moderne

0

In  frizure

A. Štimac, K. , A.M. Nemčić, J. Funtak
A. Štimac, D. Franjčević, K. Fagnjen , A.M. Nemčić, J. Funtak

U Rimskom carstvu proglašavane su „vražijim djelom“, a ugled ima vraća kraljica Elizabeta I. u 16. stoljeću

pizap.com14464040926071Kad je pet učenica iz 7. b,  neki dan došlo s  valovima po raspuštenoj kosi, njihova je frizura bila primijećena. Pitali smo ih i doznali da su se dogovorile da će doći s istom frizurom, a osim Ana-Marije Nemčić, sve su je načinile tako da su isplele sitne pletenice i spavale s njima preko noći.  Akcija petorke iz 7.b  potaknula nas je  da pišemo o pletenicama, u posljednje vrijeme vrlo pouplarnoj frizuri, koje su,  kako to piše portal budi.in,  popularizirale i poznate glumice  Jennifer Aniston,  Diane Kruger, Vanessa Hudgens, Blake Lively, Rita Ora, i Nicole Kidman.

No, pletenice, su ustvari, praktična i popularna frizura već više od 5000 godina, piše budi.in, u kratkom članku o pletenicama kroz povijest.  Na tom smo portalu doznali i da su pletenice nekad nosili  Egipćani i Grci. Ponekad kao modni dodatak i znak prestiža, ali nekad su njima prikrivali i ćelavast, a njihove pletenice nisu uvijek bile od prave kose.  Od prvog stoljeća nove ere pletenice su u Rimskom carstvu proglašavane  „vražjim djelom“ i postaju simbol prostitutki, a ugled im vraća kraljica Elizabeta I.  u 16 stoljeću, koja je zbog manjka vlastite kose pokrenula modu nošenja crvenih pletenica. Od 18. stoljeća, pa sve do danas pletenice u Engleskoj postaju dio uniforme pravnika i sudaca.

Pletenica “mljekarica”

pletenice-glamurozne-i-prakticne-frizure-54752-611x408-201310141319 Pletenice su  kroz  prošla stoljeća bile popularne i u našoj zemlji, a karakteristično je da su mlade i neudane djevojke nosile pletenice položene na prsa ili leđa, a udane žene su ih podizale oko glave u različite oblike i ponekad su takvim frizurama dodavale još različite umetke.

Frizura s pletenicama oko glave, bila je zaštitni znak, od 2005. do 2010. moćne ukrajinske političarke Julije Timošenko. Takvu pletenicu, koju na modnim blogovima, još nazivaju pletenica „mljekarica“, u našoj se školi rjetko viđa, ali se zato jednu pletenicu položenu na leđa ili po

Julija Timošenko
Julija Timošenko

dvije položene na prsa u školi dosta često može vidjeti.  Među onima koje su češće znale dolaziti u školu s takvim pletenicima,  viđali smo Barbaru Ban, Jasminu Funtak, Ana-Mariju Nemčić. Mihaelu Šantić…. One su ponekad viđane i s pletenicom tipa „riblja kost“.

Stručnjaci za frizure, na portalu savjetnica.com (vidi na http://www.savjetnica.com/savjeti/pletenice-frizura/ ),  pišu da pletenice pristaju svakoj vrsti kose, bila ona kovrčava, ravna, tanka ili gusta. Jedini je uvjet da kosa bude što duža.

Pletenica je praktična frizura, a ovisno o izboru vrste pletenica  može izgledati glamurozno (zanosno) i biti pogodna i za izlaske, pa i vjenčanja. /Mihaela Ivanek, 7.c; fotografije: Mihaela Miklečić i preuzeto s itnerneta/

M. Šantić
Mihaela  Šantić

Različiti stilovi pletenica: 1. riblja kost, 2. uvrnuta, 3. kraljica Viktorija-frizura tipična za sredinu 19.stoljeća 4. Karolina Kurkova 5. Diane Kruger
Različiti stilovi pletenica:
1. riblja kost, 2. uvrnuta, 3. kraljica Viktorija-frizura tipična za sredinu 19.stoljeća
4. Karolina Kurkova 5. Diane Kruger