Projekt predstavljen u  Fodrovcu

Agronom Slavko Kopilović istaknuo da nepravilno postupanje sa stajskim gnojem može prouzročito probleme s disanjem, anemiju i različite druge bolesti

Da stajski gnoj treba pravilno skladištiti kako ne bi zagadio potoke  ili što je još gore bunare naučili smo istražujući podatke za naš projekt „Vratimo život našim vodotocima“.  Nepravilno postupanje sa stajskim gnojem može prouzročiti probleme s disanjem, anemiju, plavetnilo kože i  različite druge zdravstvene probleme. Tome nas je nedavno (17.3.),   na predavanju o Nitratnoj direktivi poučio  Slavko Kopilović, voditelj Podružnica savjetodavne službe za Koprivničko-križevačku županiju.

Predavanje je održano u Vatrogasnom domu u Fodrovcu, a uz savjetnika Kopilovića okupljenim poljoprivrednicima obratili smo se i mi. Ukratko smo  predstavili  naš projekt te  smo zainteresiranima podijelili letke u kojima smo izdvojili najvažnije mjere Nitratne direktive.

Od agronoma Kopilovića na predavanju smo  čuli i podatak da su u našoj Županiji u nekim bunarima izmjerene i peterostruko veće količine nitrata od maksimalno dopuštenih 50mg/l. Kopilović je poljoprivrednicima  iscrpno  objasnio kako i kada bi  se trebali vršiti gnojidbu, te kako bi trebalo  urediti skladišta za gnoj da nitrati i ostale štetne tvari iz gnoja ne bi dospjele  u površinske i podzemne vode.

Više o tome kako treba postupati sa stajskim gnojem pročitajte u letku kojeg smo pripremili u sklopu našeg projekta. /Franjo Blagaj, Karlo i Luka Matoić, Atonela Štimac, 8.b; foto: S.L./

                                                      : : : : :

Europska unija još je 1991. predvidjela mjere kojima je cilj zaštititi vodu od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla. Te su mjere obuhvaćene “Nitratnom direktivom”.

Ulaskom u Europsku uniju i Hrvatska se obavezala na provođenje “Nitratne direktive”. Navedena direktiva u Hrvatskoj na snagu stupa 1. srpnja ove godine, a tko su obveznici provođenja mjera “Nitratne direktive”  i  na koji se način mora provoditi propisano je Akcijskim programom zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla.

U ovom letku izdvajamo najvažnije odredbe, a kompletan Akcijski program dostupan je na http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_02_15_251.html

                                                       : : : : :

*U tijeku jedne kalendarske godine poljoprivredno gospodarstvo može gnojiti poljoprivredne površine stajskim gnojem do 170 kg/ha dušika (N).

* U cilju smanjivanja gubitaka dušika gnojidba  stajskim gnojem provodi se na način da se spriječi hlapljenje amonijaka, pri čemu treba voditi računa o stadiju vegetacije, vremenskim razmacima primjene, temperaturi i vlažnosti zraka te osunčanosti.

*Zabranjena je primjena gnojiva: na tlu zasićenom vodom; na tlu prekrivenom snježnim prekrivačem;  na zamrznutom tlu;  na poplavljenom tlu;  na nepoljoprivrednim zemljištima;  na 20 m udaljenosti od vanjskog ruba korita jezera ili druge stajaće vode; na 3 m udaljenosti od vanjskog ruba korita vodotoka širine korita 5 metara ili više;  na nagnutim terenima uz vodotokove, s nagibom većim od 10% na udaljenosti manjoj od 10 m od vanjskog ruba korita vodotoka;  pomiješanog s otpadnim muljem; podrijetlom s poljoprivrednih gospodarstava na kojima su utvrđene bolesti s uzročnicima otpornim na uvjete u gnojišnoj jami.

*Stajski gnoj skladišti se na uređenim gnojištima: platoima za kruti stajski gnoj, gnojišnim jamama, lagunama, jamama za gnojnicu, ili u drugim spremnicima.

*Spremnici moraju biti vodonepropusni, tako da ne dođe do izlijevanja, ispiranja ili otjecanja stajskog gnoja u okoliš, kao i onečišćenja podzemnih i površinskih voda. Tekući dio stajskog gnoja mora biti prikupljen u vodonepropusne gnojne jame iz kojih ne smije biti istjecanja u podzemne ili površinske vode.

*Spremnici moraju svojom veličinom zadovoljiti prikupljanje stajskog gnoja za šestomjesečno razdoblje.

*Ukoliko se skladištenje stajskog gnoja ne može provesti na spomenuti način poljoprivredno gospodarstvo mora višak stajskog gnoja zbrinuti:  gnojidbom poljoprivrednih površina drugog vlasnika na temelju ugovora;  preradom stajskog gnoja u bioplin, kompost, supstrat i drugo na gospodarstvu ili na temelju višegodišnjeg ugovora;  zbrinjavanjem stajskog gnoja na druge načine.

*Poljoprivredno gospodarstvo mora posjedovati pismene dokaze o zbrinjavanju viška stajskog gnoja.

Projekt građanin

Osmašima u  projektu pomažu  profesorica VGU-a Iva Kvaternjak, te Zavod za javno zdravstvo, Veterinarski zavod i Savjetodavna služba

Nemam uređena skladišta za kruti i tekući stajski gnoj u skladu sa zahtjevima Nitratne direktive jer nemam sredstava da to učinim. To je jedan od odgovora iz ankete koju su učenici naše škole prošli tjedan proveli među stočarima orehovečkog kraja. Cilj je ankete bio doznati koliko su naši stočari spremni za 1. srpnja, kad na snagu stupa Nitratna direktiva. Navedena direktiva je propis koji se Hrvatska obvezala provoditi stupanjem u Europsku uniju. Cilj je Nitratne direktive  spriječiti daljnje prekomjerno zagađivanje voda prouzročenog  neadekvatnom i prekomjernom gnojidbom te nepravilnim skladištenjem stajnjaka.

Potoci Črnec i Kamešnica onečišćeni nitratima 

Vodama zagađenim nitratima ove smo se školske godine odlučili baviti u sklopu Projekta građanin, kojem je cilj potaknuti učenike na aktivno građanstvo. Ovo je treći put da se naša škola uključuje u Projekt građanin, a ova puta smo odabrali ovu ekološku temu jer u našem kraju većina stanovnika živi od poljoprivrede. Nositelji projekta su učenici  8.b, a njih je o problematici Nitratne direktive poučila profesorica Visokog gospodarskog učilišta dr. Ivka Kvaternjak.

Od nje su učenici,  doznali  da vode s udjelom  nitrata od 1,5 do 4 miligrama po litri,  spadaju u  onečišćene  vode. Baš u tu treću kategoriju  voda spadaju i vode potoka Črnca i Kamešnica.  Naime, osmaši  su u sklopu svog projekta dali analizirati  vode iz potoka na orehovečkom području. Analizu uzoraka vode izvršili su Zavod za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije i Veterinarski institut iz Križevaca, a uzorke vode sa šest lokacija uzimali su učenici Karlo i Luka Matojić u društvu ravnatelja Stjepana Lučkog. Uzorci vode sa samo dvije lokacije imali su količinu nitrata od 1,1 i 1,4,  koja ih svrstava u drugu kategoriju voda, tj.  još čiste vode  jer sadrže umjerena onečišćenja. Radi usporedbe podataka još jedna analiza biti će izvršena početkom ožujka, a prikupljene podatke učenici će iznijeti na skupu kojeg planiraju organizirati 17. ožujka.

Svaki drugi anketirani nema uređena skladišta za stajnjak

Ovim skupom cilj im je utjecati na informiranost stočara o Nitratnoj direktivi jer unatoč tome što je o ovoj problematici bilo nekoliko predavanja na orehovečkom i križevačkom području, još  dosta stočara nije informirano o ovoj temi.  Naime, u već spomenutoj anketi provedenoj na uzorku od 54 stočarska gospodarstva, samo njih pola (27 gospodarstava), ustvrdilo je da imaju uređena odlagališta stajnjaka prema zahtjevima Nitratne direktive, a gotovo trećina (17 gospodarstava) još uvijek niti  ne zna što je Nitratna direktiva.  Na priloženim fotografijama pogledajte kakvi su neki od naših potoka./Antonela Štimac,8.b; foto: S.L./