Održiva budućnost i europsko zajedništvo na Erasmus+ mobilnosti u Rumunjskoj

0
123

Nas desetero osmaša i sedmaša boravilo je od 9. do 13. listopada 2026. u rumunjskom gradu Târgovištu u pratnji učiteljice Marine Golec i knjižničarke Stojanke Lesički. Razlog boravka bio je Erasmus+ projekt „Zajedno u Europi za uključivu i održivu budućnost” (Together in Europe for an Inclusive and Sustainable Future), a domaćini iz škole „Coresi” ugostili su još i naše projektne partnere iz Italije, Francuske, Španjolske i Švedske. Pridružili su nam se i učenici iz još jedne talijanske škole sa Sicilije te učenici iz Češke, pa smo svi zajedno sudjelovali u aktivnostima u kojima smo upoznali jedni druge, razmijenili ideje i otkrili što nas povezuje unatoč različitim jezicima, kulturama i tradicijama.

Već na uvodnoj priredbi upoznali smo se s nekim tradicijskim rumunjskim pjesmama, ali i s odličnim izvedbama pjesama na engleskom jeziku u interpretaciji talentirane učenice Klare.

O povijesti Tragovišta ponešto smo doznali prilikom posjete ostacima povijesnog kompleksa Kneževski dvor koji potječe još iz 14. stoljeća kad je Targovište bilo prijestolnica Vlaške. Uz ruševne ostatke nekadašnjeg kneževskog dvora, kompleks obuhvaća i renoviranu crkvu Biserica Domnească te kulu koja je danas zaštitni znak Targovišta. Na nju smo se penjali po brojnim stepenicama, ali vrijedilo je jer se odozgo odlično vidi cijeli grad.

Stvaranje europske putovnice i vizije budućnosti

U aktivnosti nazvanoj Moja europska putovnica/avantura svaki međunarodni tim stvorio je vlastiti identitet odabirom imena tima. Zatim smo osmislili naše geslo koje odražava našu viziju Europe, a u toj smo aktivnosti morali razmisliti i o našim obećanjima za budućnost.  Obećanja poput “Odnosit ću se prema drugima s poštovanjem”  i slična ispisali smo na listove hrasta izrezane od papira i zatim zalijepili na drvo na plakatu koji je nazvan „Naši korijeni, naša budućnost”. Kasnije smo u našu putovnicu unosili i primjere održivog ponašanja koje smo uočili tijekom našeg druženja te dobre primjere održivosti koje bismo željeli podijeliti u našoj školi. Trebali smo zabilježiti i ideje za moguću suradnju te ideje o izazovima za još bolje turističke mogućnosti dvorca Bran.

Drakulin dvorac

Taj dvorac, poznat kao „Drakulin dvorac”, posjetili smo u četvrtak te smo tamo doznali da je riječ o jednoj od najposjećenijih turističkih atrakcija u Rumunjskoj. To duguje legendi da je to dom grofa Drakule, odnosno okrutnog kneza Vlada III. Tepesha, koji je irskom književniku Bramu Stokeru poslužio kao nadahnuće za stvaranje lika Drakule. Knez Vlad bio je poznat kao okrutna osoba. Nazivali su ga nabijačem zbog kazne nabijanja ljudi na kolac. Takve smo jezive prizore vidjeli u dvorcu, ali činilo nam se da nedostaje interaktivnih sadržaja i kratkih filmskih prikaza povezanih s legendom o grofu Drakuli.

Zadivljujuća raskoš najvećeg europskog parlamenta

U rumunjskom parlamentu, koji smo posjetili u petak, nije bilo jezivo. Tamo smo se divili veličini i skladu tog objekta građenog u razdoblju od 1984. do 1997. godine. Vodič nam je kazao da je to najveći parlament u Europi. Za njegovu izgradnju potrošeno je čak milijun tona mramora, a u osmišljavanju zgrade i njezine unutrašnjosti sudjelovalo je 700 arhitekata. Svi materijali korišteni za izgradnju i uređenje potječu iz Rumunjske. Fotografirali smo se na mnogo mjesta u toj raskošnoj zgradi – između ostalog, i u vijećnici koja može primiti 600 osoba, a osvijetljena je lusterom teškim 5 tona. U svoj toj raskoši, međutim, nije uživao naručitelj izgradnje, bivši predsjednik Nicolae Ceaușescu jer je strijeljan 1989. godine.

Gostoprimstvo domaćina, kuglanje i biljar

Još jedna aktivnost koja će nam svima ostati u sjećanju bio je posjet rumunjskim obiteljima u utorak popodne. Iako smo strepili kako će to proći, svi smo bili zadovoljni jer su nas obitelji dobro ugostile. Počastili su nas finom hranom kod svojih kuća, a neki i u restoranima. Poveli su nas i na zanimljiva mjesta u gradu; tako je, primjerice, David prilikom tog druženja doznao da mu kuglanje ide dobro, ali za biljar bi mu trebalo još dosta vježbe.

O primjerima održivosti razgovarali s gradonačelnikom i vidjeli ih na Sveučilištu

Održiv način života bio je tema razgovora s Danielom Cristianom Stanom, gradonačelnikom Târgovišta. Postavljajući mu pitanja, između ostalog smo doznali da Târgovištem odnedavno voze električni autobusi te da puno ulažu u obnovljive izvore energije. Primjere solarnih elektrana imali smo prilike vidjeti na krovu zgrade Sveučilišta u Târgovištu, koje smo posjetili u petak.

Obilazeći njihovo sveučilište, vidjeli smo i laboratorije koji se bave istraživanjem mikroplastike i unapređivanjem solarnih elektrana. Razgledali smo i sveučilišnu knjižnicu koja je otvorena početkom listopada. Sve je u njoj novo, baš kao što su i iskustva u Rumunjskoj za nas bila nešto posve novo i drugačije. Od prilike da aktivno upotrebljavamo engleski jezik do toga što smo se prvi put vozili avionom, sve je bilo uzbudljivo. Iako je ponekad bilo zahtjevno prilagođavati se novim situacijama, istovremeno je bilo i poučno i uzbudljivo. Zato smo međusobno zaključili da bismo ovakva iskustva rado ponovili te bismo i drugima preporučili da se upuste u Erasmus+ avanturu.

O školi naših domaćina

Škola „Coresi” ima čak 960 učenika. Školska zgrada puno je veća od naše, ali mi zato imamo veću i noviju sportsku dvoranu. Školski sat u njihovoj školi duži je za 5 minuta nego kod nas, a uočili smo i da nemaju školsku kuhinju. Školski hodnici puni su različitih učeničkih radova, a svidjelo nam se što su na plakatima unutar škole istaknute fotografije učenika koji su postigli izvrsne rezultate na natjecanjima. Boravili smo i na nekim njihovim satovima, a našem Dorianu se jako svidjelo na satu informatike na kojem su radili u programu Stracth. /Lara Franjčević, Nika Slavi, Tea Kušec, Amalija Ban, Lucija Tremski, Katja Šamuga, Dolores Ruganec, Dorian Bedovec, David Baričević; foto: Bernard Gessen, Adrian Barescu, S. L./