Održivosti pridonose i zapošljavanjem osoba s invaliditetom
Humana Nova je socijalna zadruga osnovana s ciljem da prikuplja tekstil i daje mu novu funkciju, a ljudima priliku za dostojan život. Za svoje doprinos održivom razvoju nagrađeni su brojnim nagradama, a posljednja u nizu pristigla je lani u studenom iz Bruxellesa. To je nagrada HEROJ ODRŽIVOSTI – za uspješnu primjenu društveno odgovornih praksi, uz koju je stigla i nagrada europskog neovisnog žirija koji ih je izdvojio iz 7600 poduzeća što, kako vole istaknuti, predstavlja ogromnu potvrdu njihovog postojanja i rada. Lani su dobili i nagradu Hrvatski indeks održivosti – HRIO u kategoriji malih poduzeća. O tome kako svojim poslovanjem pridonose ekološkoj, društvenoj i ekonomskoj održivosti razgovarali smo s njihovom socijalnom radnicom i voditeljicom ljudskih resursa, Karolinom Kraljić.
Kada je osnovana Humana Nova i što to znači društveno poduzeće?
Humana Nova je osnovana je s ciljem zapošljavanja osoba s invaliditetom 2011. godine u okviru projekta ESCO – „edukacija za socijalno zadrugarstvo – nove mogućnosti za osobe s invaliditetom“. U to vrijeme je kod nas u Međimurskoj županiji došlo je do propadanja tekstilne industrije i puno radnica starije dobi ostalo je bez posla. S druge strane, područje smo s značajnim postotkom osoba s invaliditetom (oko 10 posto) te osoba romske nacionalne manjine (oko 10 posto). Razmišljalo se kako sve te kategorije povezati uz tekstilnu industriju kao jednog od najvećih zagađivača okoliša te je nastalo poduzeće koje se počelo baviti reciklažom tekstila.
Mi smo Socijalna zadruga odnosno neprofitno društveno poduzeće koje za cilj ima integraciju osoba s invaliditetom i drugih društveno isključenih skupina kroz model gospodarenja tekstilnim otpadom i proizvodnju inovativnih tekstilnih proizvoda od lokalno dobavljenih, recikliranih i eko certificiranih materijala.
Društveno poduzeće je poduzeće koje u svom poslovanju ima neku društvenu misiju, odnosno ostvaruje ravnotežu društvenih, okolišnih i ekonomskih ciljeva. Bavi se nekom gospodarskom djelatnošću. Karakteristično je i da ima obavezu da 75 posto stvorene zarade ulažu u razvoj poslovanja. Ako govorimo o Humani Novoj – ona ulaže 100 svoje dobiti, i upisana je u Registar neprofitnih organizacija. Našu zadrugu osnovale su tri udruge osoba s invaliditetom i zaposlenici. Danas Zadruga ima 25 članova koji imaju pravo upravljanja Zadrugom i zajedno odlučuju o daljnjem razvoju poduzeća.
U 2023. prikupili 615 tona tekstila
Možete li nam pojasniti što to znači da djelujete na tri područja: okolišnom, društvenom i ekonomskom.
Kad govorimo o okolišnom, govorimo o sustavu gospodarenja tekstilnim otpadom, ponovnoj uporabi, reciklaži i proizvodnji proizvoda od recikliranih i eko certificiranih materijala. Tekstil umjesto da završava na odlagalištima smeća te proizvodi plinove koji utječu na globalno zatopljenje i klimatske promjene, dolazi k nama i mi ga u potpunosti upotrijebimo. Društveno se odnosi na radnu integraciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i ostalih pripadnika ranjivih skupina, koji stječu radne vještine, navike i samopouzdanje. Zapošljavanjem oni stvaraju novu vrijednost, privređuju za sebe i nisu korisnici socijalne pomoći, nisu na teretu državnog proračuna i to je ta ekonomska održivost. Također, kad govorimo o ekonomskom, govorimo o gospodarskoj djelatnosti temeljem koje ostvarujemo prihode, koje kasnije ponovno ulažemo u ljude, strojeve i razvoj.
Koliko trenutno ljudi zapošljavate i koliko od njih su osobe s invaliditetom?
Trenutno imamo 51 zaposlenika. Od toga je 28 osoba s invaliditetom i 17 pripadnika marginaliziranih skupina (samohrane majke, osobe nižeg obrazovanja, pripadnici romske nacionalne manjine, mlade osobe bez radnog iskustva, koje su odustale od školovanja, a na osposobljavanju smo imali i dva beskućnika).
Jesu li plaće vaših zaposlenika veće ili manje od onih u tekstilnoj industriji u Hrvatskoj?
Nemamo uvid u sve plaće u tekstilnoj industriji, ali ukoliko uspoređujemo na lokalnoj razini definitivno su veće. No, valja napomenuti da naši radnici nisu na normi kao većina radnika u tekstilnoj industriji, da osobe s invaliditetom imaju smanjenu radnu učinkovitost te da su bolovanja česta. Kao društveno poduzeće kroz naše poslovanje nastojimo uvažavati različitosti, njegovati ljudske vrijednosti poput tolerancije, odgovornosti, poštovanja i povjerenja te zaposlenicima dajemo i odgovarajuću podršku kako bi svoj posao napravili što bolje, zaslužili svoju plaću i doprinijeli zajedničkoj dobrobiti.
Koliko ste tekstila prikupili 2022. i za što ga sve koristite?
Prikupili smo 379 tona 2022., u 2023. preko 615 tona tekstila. Tekstil prikupljamo u suradnji s komunalnim poduzećima (imamo naše kontejnere na nekoliko lokacija) i kroz donacije građana. Očuvanu odjeću prodajemo u second-hand dućanu. Dio prikupljenog tekstila koristimo za proizvodnju recikliranih proizvoda, npr. različite torbe, pregače, redizajnirana odjeća.. prema idejama naše dizajnerice. Dio režemo i prerađujemo u industrijske krpe za automehaničare, metaloprerađivačku i drvnu industriju. Preostalo šaljemo u Regeneraciju Zabok za preradu u filc. (Filc je netkani tekstil koji se npr. u građevinskoj industriji koristi kao izolator. Koristi se auto industriji i nekim drugim industrijama). Dio naših proizvoda radimo i od novih materijala i to eko certificiranih materijala.
„Škicinite“ u second hand trgovine
Izrađujete li neke proizvode i u velikim serijama?
Ima i toga, pogotovo kad radimo za tvrtke koje iz nekog razloga ne ispunjavaju svoju zakonsku obavezu da na svakih 20 ljudi zapošljavaju jednu osobu s invaliditetom. Ukoliko to ne čine, oni imaju mogućnost zamjene kvota. Jedna mogućnost je financijska. To znači da se državi mjesečno, prilikom obračuna plaća, uplati novčanu naknadu u iznosu od 20 posto minimalne plaće u RH (to je sada oko 140 eur) za svaku osobu s invaliditetom koju su dužni zaposliti kako bi ispunili propisanu kvotu. Ima još nekoliko mogućnosti. Najvažnija za nas je mogućnost da takve tvrtke mogu zaključiti ugovore o poslovnoj suradnji sa zaštitnom radionicom i integrativnom radionicom, odnosno trgovačkim društvom, zadrugom ili udrugom u kojima više od polovine radnika čine osobe s invaliditetom. Mi dosta posla radimo za takve tvrtke. Npr. šijemo im radnu odjeću, majice, … pa smo radili i veće serije. Najveća je bila 3000 komada.
Je li porasla prodaja odjeće putem vaše web trgovine od kad se sve više priča o održivosti?
To je možda jedan od razloga, a još je to više zasluga našeg marketinga. U zadnje vrijeme pomogle su i modne revije na kojima smo pokazali našu odjeću.
Čitali smo da održavate radionice. Kakve su to radionice i sa kojim ih ciljem održavate?
U suradnji sa školama održavamo edukativna predavanja i kreativne radionice čime želimo utjecati na podizanje ekološke i društvene svijesti. Npr. organiziramo radionice na kojima izrađujemo nakit, ukrase, i druge predmete od odbačenog tekstila i ostataka od krojenja. Sve se iskoristi. Na taj način pokazujemo kako se na kreativan način reciklira tekstil. Na nekim radionicama primijetili smo da ima mladih koji nisu nikad držali iglu u ruci i onih koji neku košulju više neće nositi nakon što je ispao gumb s nje jer ne znaju sašiti gumb. U 2022. smo održali tridesetak radionica, a lani sedamdesetak.
Što biste poručili mladima na što da paze kad kupuju odjeću?
Prije svega treba paziti gdje je i na koji je način proizvedena. Je li to proizvod brze mode koji proizvodi slabo plaćena radna snaga, a često i djeca. Bolje je kupovati manje, a kvalitetnije, odjeću koja će duže trajati i neće brzo završiti u otpadu kao brza moda. Poručila bih im i da „škicnu“ u second hand trgovine. U takvim se trgovinama može naći vrlo zanimljivih i kvalitetnih komada odjeće. Sažeto bih rekla ovako – kupuj malo, kupuj dobro, kupuj second hand! /Magdalena Ivšak, 8. b/
